U Eko-kampusu Puljane, NP Krka, 2. i 3. svibnja održava se dvodnevna međunarodna konferencija „Regenerate Europe“ na temu regenerativnog turizma, poticanja lokalne proizvodnje hrane i jačanja veze između lokalne enogastronomije i turizma.
Zabrinjavajući alarmi o globalnim klimatskim promjena, problemi javnog zdravstva, politička nestabilnost i brojne društveno-ekonomske krize jasan su poziv na promjenu. Premda su održivi razvoj i turizam već duže vrijeme predmet važnih političkih i ekonomskih studija, primarni fokus koncepta održivosti na korištenju manje količine resursa danas se uglavnom vidi kao sporiji način umiranja. Cilj nam je ostaviti planet boljim za sljedeće generacije, a to znači napraviti korak više od održivosti. Baš kao što je pokret humanističke renesanse ponudio nove moralne, kulturne i građanske vrijednosti prije nekih 600 godina, sadašnja regenerativna renesansa traži od nas da preispitamo sustave, preispitamo proizvodnju i potrošnju, opskrbne lance, preispitamo kako poslujemo i kako živimo. Kao dio ovog šireg pokreta, pojam regenerativnog turizma ima za cilj uskladiti cijeli sektor prema služenju životu i održavanju planeta kako bi sva bića mogla napredovati. Turizam je regenerativan kada regenerira više od samog sebe. Radi se o razumijevanju da su tlo, voda i sva živa bića dio nas, a time i naše dobrobiti. Regenerativna paradigma dovodi prirodu i zajednice za stol donošenja odluka kao ravnopravne partnere za stvaranje procvata lokalnog gospodarstva.
Raditi dobro je dobro za poslovanje
Na globalnom tržištu pojavljuju se novi, osviješteni putnici koji žele odgovorno putovati na način da pridonesu destinaciji u koju putuju i napuste je boljom nego što je bila. Zastupaju „locavore“ način konzumacije hrane, odnosno lokalno uzgojenih namirnica.
Internet rezervacijska platforma Booking.com je 2021. i 2022. godine provela istraživanje pod nazivom Održivo izvješće o putovanju u kojem je sudjelovalo preko 29.000 putnika iz 30 zemalja. U tom istraživanju su došli do rezultata koji potvrđuju promjenu svijesti putnika u post pandemijskoj eri kojima se promijenila percepcija putovanja. Rezultati istraživanja pokazali su da 71% putnika želi putovati na održiviji način u sljedećih 12 mjeseci. 59 % putnika želi posjećenu destinaciju ostaviti u boljem stanju nego što je bila prije njihovog dolaska dok dvije trećine (66%) žele doživjeti autentična iskustva lokalne kulture. Jedan od četiri (25%) je spreman platiti više za troškove putovanja ako će na taj način pomoći lokalnoj zajednici. Slično tome, nedavna istraživanja europske komisije (EC) provedena u 27 europskih zemalja ukazuju na činjenicu da je 82% stanovnika EU spremno promijeniti svoje turističke navike u smjeru održivijeg turizma. Također, 55% EU građana preferira lokalne namirnice, a jedna trećina (35%) je spremna platiti više kako bi se očuvao okoliš i potpomogla lokalna sredina koju posjećuju.
Gdje stoji Hrvatska u spomenutim novim trendovima putovanja?
U Hrvatskoj 2023. godine ostvareno je 19,5 milijuna turističkih dolazaka, a znamo da se u turizmu najviše konzumira upravo – hrana.
U 2018. godini Hrvatska je potrošila na hranu oko 4,4 milijardi €, a uvoz je bio preko 60% u iznosu od 3 milijardi €. Taj trend se nastavlja i danas naš uvoz iznosi otprilike 4,5 milijardi eura, što čini 80% uvoza hrane za naše potrebe. Najviše uvozimo meso, proizvode na bazi žitarica i škroba, mlijeko, jaja, med, pića, alkohol i hranu za životinje.
Nameće se pitanje – zašto uvozimo toliko hrane kada imamo potencijal za vlastitu proizvodnju hrane koja bi mogla namiriti sve potrebe?
Nadahnuti uspjehom prošlogodišnjeg skupa te citatom "Dugujemo svoje postojanje tankom sloju površinskog tla i čudu kiše", ove godine smo se usredotočili na ključnu ulogu regenerativne poljoprivrede u borbi protiv klimatskih promjena i sustavnoj obnovi bioraznolikosti. Cilj nam je približiti načine na koje regeneracija može revitalizirati lokalnu proizvodnju hrane, skratiti lance opskrbe, ojačati turizam i gastronomiju te potaknuti opći privredni rast. Konferencija "Regenerate Europe" nije samo skup predavanja, panela i radionica, već i “glokalna” platforma, prostor gdje se susreću globalna stremljenja i lokalne inicijative.
Posjetitelji će tako od mladih regenerativnih poljoprivrednika iz Španjolske, Grčke i Italije, koji su ujedno i utemeljitelji novoosnovanog Europskog saveza za regenerativnu poljoprivredu (EARA), saznati više o specifičnosti i ekonomskom potencijalu ovakvog pristupa obrađivanju tla. Na iskustva inozemnih poljoprivrednika nadovezati će se intrigantni primjeri domaćih poduzetnika koji su napustili uspješne svjetske karijere da bi u nerazvijenim ruralnim sredinama putem rada na zemlji pronašli poslovni uspjeh i osobni mir. Njihova životna iskustva, iako različita u izričaju, prožima zajednička nit uspješnog poduzetništva, skladnog suživota s prirodom i pozitivnog utjecaja na lokalnu zajednicu. O važnosti inventarizacije, a time i očuvanja domaćih sorti sjemenja i biljaka kao temeljnom preduvjetu za daljnu katalogizaciju autohtonih lokalnih proizvoda i njihovom plasmanu u turističkoj ponudi govoriti će nam mg. sc. Roman Ozimec.
Dr. Luis Fernandez Carril, profesor na sveučilištu Tecnologico de Monterrey u Meksiku koji je ujedno i glavni autor druge radne skupine 6og izvješća Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene, posjetiteljima će približiti vlastita iskustva utjecaja kronične nestašice pitke vode u Meksiku na zdravlje i ljudsko dostojanstvo, dok će se profesor Arjen Wals sa sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj, nositelj UNESCO katedre za edukaciju održivog razvoja, osvrnuti na transformacijske obrazovne metodologije kojima bi se mlađi naraštaji mogli učinkovitije pripremiti za održivu budućnost.
Njemački agroekonomist Simon Kraemer i austrijski osnivač startupa Climate Farmers za etično financiranje regenerativne poljoprivrede Ivo Degn pojasniti će nam inicijative za sustavnu promjenu valorizacije poljoprivrednih djelatnosti kojom bi regenerativni poljoprivrednici počeli primati poticaje za skrb o ekosustavu poput sekvestracije ugljika i jačanja bioraznolikosti i time smanjili ovisnost o urodu. Potom, će nam Dr Irena Ateljević, svjetski poznata znanstvenica i autorica strategije regenerativnog turizma za staru gradsku jezgru Šibenika, približiti poveznicu između razvoja regenerativnog turizma, lokalne proizvodnje hrane i enogastronomije.
Naposljetku, bivša izvršna direktorica belgijske tvrtke Ardo, najvećeg svjetskog proizvođača smrznutog povrća, podijeliti će s posjetiteljima njena iskustva upravljanja tranzicijom iz konvencionalnog u regenerativan pristup poljoprivredi potaknutom klimatskim promjenama.
Ovo multidisciplinarno okupljanje stručnjaka, aktivista, entuzijasta, poduzetnika iz
Hrvatske i svijeta organizira Terra Meera Centar za regeneraciju i ljudski potencijal u suradnji s Veleučilištem Aspira u Splitu, uz podršku naših domaćina NP Krka.
Cjelokupni doživljaj upotpuniti će i ekskurzija na slapove Krke i otok Visovac, a zatim i zajednička večera u Konobi Campanelo, chefa Mate Sučića koji je ujedno i sjajan primjer regenerativnih načela u domaćoj izvedbi.
Veselimo se druženju, razmjeni mišljenja i iskustava, sklapanju partnerstava, a ponajviše međusobnom prepoznavanju kao ljudi koji se zalažu za zdraviju planetu. Pridružite nam se!