Sredozemna voćna muha (Ceratitis capitata) zaprijetila je plantažama bresaka.
Odrasla muha ubode zreli plod breskve i u njemu se razvija ličinka crv koji se hrani slatkom pulpom pa plod gnjije. Centar za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu priopćio je da je utvrđena visoka populaciju sredozemne voćne muhe u nasadima breskve na području doline Neretve, te pozivaju proizvođače voća na obvezu provođenja mjera biljne higijene.
U mediteranskoj regiji Republike Hrvatske, veliki problem u proizvodnji agruma, smokve, breskve, nektarine ili marelice predstavlja ovaj nametnik, koji radi milijunske štete.
U izrazito visokim populacijama javlja se u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a područje od posebnog gospodarskog značaja obuhvaća administrativno područje gradova Opuzen, Metković i Ploče te općina Slivno, Kula Norinska i Zažablje.
Karantenski štetni organizam
U brojnim državama svijeta sredozemna voćna regulirana je kao karantenski štetni organizam. U Republici Hrvatskoj, sredozemna voćna muha regulirana je Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe.
Naredbom su propisane biljke domaćini sredozemne voćne muhe, administrativno su određena područja gdje se provode mjere suzbijanja, inspekcijski nadzor nad provedbom mjera te troškovi provedbe mjera. Glavne biljke domaćini sredozemne voćne muhe su: mandarina, klementina, naranča, kaki, nešpula, smokva, jabuka, marelica, šljiva, breskva i nektarina, japanska šljiva i kruška.
Zbog gospodarskih šteta i problema koji ovaj štetnik čini na svim tim voćnim vrstama a poglavito na mandarini koja je orijentirana izvozu, svake godine provodi se praćenje intenziteta populacije štetnika koje je u nadležnosti Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u cilju provođenja svih Naredbom propisanih mjera i pravovremenog suzbijanja.
U Republici Hrvatskoj proizvođači imaju na raspolaganju više mjera za suzbijanje ovog štetnika, a osnovna mjera koja se mora provoditi u svim nasadima je mjera biljne higijene.
Biologija i način širenja
Sredozemna voćna muha u dolini rijeke Neretve prezimljava u stadiju ličinke u plodu i kukuljice u tlu. Dominantna biljna vrsta u uvjetima doline Neretve u kojima prezimljava u stadiju ličinke je mandarina.
U travnju se počinju javljati prve odrasle muhe. Ženke odlažu više stotina (do 300) jaja u plodove u skupine od po 10 do 20 jaja, a za odlaganje jaja biraju što zrelije plodove. U nezrelom plodu ličinke se ne mogu hraniti i razvijati. Djelovanje ličinki u plodovima vidljivo je kao pojava "crvljivosti“ velikog broja voćnih vrsta koje se uzgajaju u dolini Neretve, a ovaj štetnik ih napada njihovim redoslijedom dozrijevanja.
Plodovi marelice, breskve i nektarine predstavljaju prve domaćine sredozemne voćne muhe u kojima se njihova populacija povećava tijekom ljeta i izvrši zarazu plodova smokve od početka kolovoza i tijekom cijelog rujna. Od sredine rujna, javlja se najbrojnija četvrta generacija odraslih koji će pričinjavati zarazu plodova mandarine od početka zrenja do kraja studenog.
U ovom razdoblju, zaražene mogu biti i druge biljke domaćini, kao što su jabuka, nashi, kruška, klementina, kaki. U plodovima mandarine razvija se najveći dio populacije čiji će jedan dio završiti razvoj i stradati tijekom zime, a većina populacije će prezimiti kao ličinka u plodu te dijelom kao imago, a najmanje kao kukuljica.
Nakon prezimljavanja ličinka završava svoj razvoj u plodovima te će se iduće sezone ponovno pojaviti u voćnjacima kao odrasla muha, čime biološki ciklus ovog štetnika ponovno kreće od prvih dostupnih domaćina.
Kako bi se smanjila populacija i zaraza, potrebno je provoditi mjere higijene voćnjaka u svim voćnjacima domaćina sredozemne voćne muhe od strane tržnih proizvođača, hobista, vlasnika biljaka domaćina na okućnicama.
Higijenske mjere
U cilju suzbijanja i sprječavanja širenja sredozemne voćne muhe, obvezno je provođenje mjera higijene voćnjaka te posebno treba redovito krčiti samonikle biljke domaćine voćne muhe na svojim posjedima, zapušteno poljoprivredno zemljište privesti kulturi te ga redovito održavati i obrađivati u skladu s odredbama propisa koji uređuju održavanje, zaštitu, korištenje, namjenu, naknadu i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, provoditi higijenske mjere skupljanja svih otpalih plodova s tla te skupljanje trulih, oštećenih i drugih zaostalih plodova sa biljaka domaćina sredozemne voćne muhe tijekom berbe ili najkasnije u roku od 24 sata nakon berbe. Tako sakupljene plodove potrebno je zakopati u rupe najmanje 30 centimetara dubine ili ih držati u zatvorenim vrećama ili hladnjačama deset dana.
Jedinice lokalne samouprave u slučajevima kada se poljoprivredno zemljište ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju dužne su postupiti u skladu s propisom koji uređuje održavanje, zaštitu, korištenje, namjenu, naknadu i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, stoji u priopćenju koje potpisuje Aleksandra Radić, dipl. ing. voditeljica Službe za izvještajno prognozne poslove u poljoprivredi.