Da su otoci naše blago, složit će se namah svi. No na pitanje biste li poželjeli ostati živjeti na svom otoku, udaljenom od kopna,”matice zemlje” – rijetki će odgovoriti potvrdno.
Problemi života na otoku su brojni, o njima se redovito govori pa smo upitali župana splitsko-dalmatinskog Blaženka Bobana – što se konkretno radi u tom pogledu?
- Svaki nam je “kvadrat” bitan, pogotovo otočni. Jeste li ikada bili na Biševu? Ima samo 12 registriranih stanovnika, iz četiri europske države. I tamo smo ulagali. Zašto? Jer je bitno! Moramo zadržati ljude na otoku, a da bismo u tome uspjeli, moramo im osigurati posao, zdravstvenu skrb, dobru prometnu povezanost - nabraja nam župan.
Kako dovesti liječnike?
- Preduvjet za dobar život na otoku je i lučka infrastruktura i upravo u tom dijelu će nam od velike koristi i pomoći biti Vladin NPO program, s posebnom kategorijom za otoke, gdje računamo na nekih 36 milijuna eura - veli nam Boban.
Požalio nam se na činjenicu kako u ovom trenutku imamo samo jednog studenta medicine kojeg korijeni vežu uz otočku stinu. Korijeni su, znamo, čvrsti, pa postoji nada da će ga dovući nakon završetka studija natrag na škoj. A ljeti, i laiku je jasno, broj stanovnika na otocima jednostavno se udupla. Njima treba zdravstvena skrb, dostupna, brza. Možda bi se moglo početi razmišljati o plovećoj klinici, tako sve promišljamo, ćakulajući.
Telemedicini, posebno teleradiologiji hvala - sada je puno lakše odrediti dijagnozu, pa potom i terapiju svima koji su udaljeni od kliničkih bolničkih centara. Snimka se trenutno nađe specijalistu pred očima, on je očita i napiše nalaz, odrađuje se posao kao da je čovjek u centru grada, u ordinaciji.
- Došao nam je i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić, koji je dodijelio 1,3 milijuna eura iz nacionalna sredstava za projekte na otocima iz Programa razvoja otoka.
Pazite, jedino Splitsko-dalmatinska županija ima gotovu Strategiju razvoja otoka. Ta činjenica nam daje prednost u odnosu na sve druge županije, pa sam siguran da će naši gradonačelnici i načelnici otočnih općina odmah nakon objave poziva biti spremni aplicirati za otprilike 36 milijuna eura koliko je predviđeno. Novac će dobro doći i za zdravstvo, i za školstvo, i za obnovu i izgradnju lokalne infrastrukture - kazao je župan.
Bitna je i sigurnost
I domaćima i strancima bitna je i sigurnost. U posljednje je vrijeme uređen i dobar broj otočnih vatrogasnih domova, primjerice. Vatrogasni dom nije “samo” mjesto gdje se “parkira” vatrogasno vozilo i gdje gasitelji čekaju poziv na intrevenciju. Zahvaljujući našoj stoljetnoj vatrogasnoj tradiciji ti su domovi i mjesta gdje se okupljaju mještani. Točke oko kojih se vrti društveni život, pogotovo u dugim zimskim noćima. Zime na otoku, reći će vam svaki bodul, duže su od polarnih...
- Sedam lokacija na Braču, primjerice, stavili smo pod zaštitu, kao geoparkove. Označili smo i podmorsku kulturnu baštinu, digitalizirali je i učinili vidljivom i onima koji roniti ne znaju - smije se župan.
- Interes je velik, a činjenica je da smo tim činom zaštitili lokalitet - veli.
Sačuvati okoliš od devastacije, kako betonske, tako i sve druge, upravo nam je to cilj, stoga se inzistira na korištenju zelene energije, naglašavajući postavljanje solarne elektrane na otoku Visu, čime je Vis postao energetski neovisan.
- Primjeni načela održivog razvoja cilj je da naši otoci budu, da postanu samoodrživi - kaže nam Boban, pa nabraja što tome mora prethoditi: energetska, zelena i digitalna tranzicija.
Upravo je “Održivi razvoj dalmatinskih otoka” bila tema nedavno održane konferencije koju je Slobodna Dalmacija organizirala u Supetru na otoku Braču. Tada je župan naglasio kako gotovo da nema luke ili mjesta koje nije dotaknuo projekt Europske unije.
Jedinstvena Pučišća
- I na otoku Braču je niz projekata, od reprezentativnog Vatrogasnog doma do projekta Kamenoklesarske škole iz Pučišća, jedinstvene u Europi. Siguran sam da projekte ne bi bilo moguće realizirati iz proračuna na općinskoj ili županijskoj razini, bez europskih stredstava i pomoći Vlade - govorio je tada.
I inače je pun optimizma. Naš narod voli svoje otoke. Čak nam otamo, za razliku od ostatka države, stižu pozitivni demografski podaci. Ako niste znali, otoci u našoj županiji u demografskom su plusu za 1,2 posto.