stdClass Object
(
[id] => 1112879
[title] => Dubrovčanima i Zadranima električnu rasvjetu donio je car Franjo Josip I. 1875. godine, Šibenik se ‘prosvijetlio‘ 1895., a Split je kasnio zbog osobnih interesa
[alias] => split-vec-101-godinu-gusta-u-elektricnoj-energiji-ali-prvi-kontakt-sa-strujom-imali-su-dubrovcani-i-zadrani-jos-1875
[catid] => 252
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Prigodom obilježavanja 101. godišnjice dolaska električne energije u Split, 15. srpnja 2021. godine, HEP ODS "Elektrodalmacija Split" predstavlja reprezentativnu monografiju koja na zanimljiv i slikovit način daje pregled razvoja električne energije, kako u svijetu, tako i na našem području, ukazujući na njezinu nezamjenjivu ulogu u ukupnom razvoju društva.
Iako publikacija detaljno obuhvaća razdoblja do 2021., kroz tri feljtona, nastala prema tekstovima iz knjige, prisjetit ćemo se davnih vremena koja su postupno dovela do današnje razine na kojoj djeluje ova srednjodalmatinska distribucijska kuća koja obuhvaća više od 300.000 potrošača, pokrivajući površinu od 5030 kilometara kvadratnih na području Splitsko-dalmatinske županije, uključujući gradove Ploče i Metković, s maksimalnim ostvarenim vršnim opterećenjem od 500 megavata.
CAR FRANJO JOSIP
Iako je još uvijek kao europska provincija zatočena u mlinicama i lojanicama feudalizma u mnogim sferama kaskala za zapadnim svijetom, Hrvatska koja je u 19. stoljeću bila dio Austro-Ugarske Monarhije žilavo je instinktom za samoodržanjem hvatala korak s modernim postignućima. I u Dalmaciju je, unatoč njezinoj provincijskoj poziciji u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, svjetlost novog doba stigla ukorak sa svijetom.
Prvi susret s električnom rasvjetom južnog obalnog dijela Hrvatske imali su Dubrovčani i Zadrani u travnju 1875., prigodom petnaestodnevnog uskrsnog putovanja austrougarskog cara i kralja Franje Josipa I. po Dalmaciji.
---
---
Na pomno isplanirano putovanje, s namjerom obilaska zabačenih dijelova svoga carstva, ali i demonstriranja državne sile, car se uputio iz Opatije suvremenom 50-metarskom luksuznom jahtom "Miramare" s dva parna stroja i dvostrukim upravljanjem, koja je s 30 milja na sat u to vrijeme bila najbrži brod na Jadranu.
Iako je obišao desetak dalmatinskih gradova (Dubrovnik, Kotor, otoke Korčulu, Hvar i Brač, Trogir, Split, Omiš, Makarsku, Šibenik, Skradin i Zadar), posebnu atrakciju imali su prigodu doživjeti samo Dubrovčani i Zadrani, čije su gradske luke nakratko odjenule "carevo novo ruho". Dubrovačka luka je tri dana bila osvijetljena od Arsenala do Tvrđave sv. Ivana, a 700 metara rasvjete osvijetlilo je gradske zidine Zadra.
NAŠ MENTALITET - UVIK KONTRA!
Po mnogočemu feudalno zaostala i pritom politički nemirna zemlja na krajnjem jugu Monarhije ipak je vlastima bila zanimljiva zbog sirovina poput cementnog lapora, boksita, ugljena, mramora i drugih vrsta građevinskog kamena te soli, zbog kojih počinje njezina industrijalizacija. Industrijski procvat bio je neposredno uvjetovan električnom energijom te je zbog prirodnih vodnih potencijala, ali i zbog odvažnosti i instinkta važnih pojedinaca, Šibenik postao kolijevka dalmatinske, ali i hrvatske elektroprivrede.
Ali do šibenskog "prosvjetljenja" s prvom hidroelektranom na ovim prostorima vodilo je dvadesetogodišnje sazrijevanje preduvjeta, kako izumiteljskih na globalnoj razini, tako i onih lokalnih, u kojima su se trebale posložiti brojne imovinskopravne i financijske kockice.
Središnja ličnost ovog pripremnog razdoblja bio je inženjer građevinarstva Vjekoslav pl. Meichsner (1847. - 1916.), koji je smatran jednim od najvećih hrvatskih inovatora i poduzetnika 19. stoljeća, a životna misija bila mu je izgradnja hidroelektrane na rijeci Krki, za koju je vjerovao da može osvijetliti veći dio Dalmacije. Realizaciju tog projekta pripremao je 22 godine neumorno ga nudeći dalmatinskim gradovima – Zadru, Trogiru, Kaštelima, Splitu i Dubrovniku.
---
---
Prednost u pregovorima ing. Meichsner dao je tada vodećem gradu provincije Zadru, čiji su članovi Gradskog savjeta od 1876. razmišljali o gradnji plinare, a već 1882. dobili su deset ponuda najrenomiranijih europskih tvrtki poput "Edisona", "Siemensa" i "Halskea".
I kada se činilo da je sazreo trenutak za prihvaćanje najsuvremenijeg rješenja te da će prihvatiti Meichsnerov prijedlog, presudila je navodno loša situacija u gradskoj blagajni te su se odlučili za izgradnju male termoelektrane na ugljen snage samo 36 kilovata i električne rasvjete na istosmjernu struju od 110 volti. Upornog vizionara Meichsnera ni to nije obeshrabrilo pa je, u trenutku kada je gradnja HE Krka već bila izvjesna krajem 1893., ponovno poslao novu ponudu zadarskim gradskim ocima.
Bila je to ponuda koja se ne odbija, a koju su zadarske vlasti, sa zaključcima koji vrve neupućenošću, spekulacijama, netrpeljivošću i prepotencijom, nanovo i definitivno odbile. Iz završnih zaključaka "odbijenice" razotkriva se političko naličje konspiracije, proizašle iz antagonizma koji je dominirao Dalmacijom u to vrijeme − s jedne strane vladajućih zadarskih autonomaša, čije je najeksponiranije lice bio načelnik Zadra Nicolò Trigari (1827. - 1902.), koji je na toj dužnosti vedrio i oblačio od 1874. do 1899. te s druge strane šibenskih narodnjaka, predvođenih prvim od naroda izabranim šibenskim načelnikom iz neke hrvatske stranke Antom Šupukom.
Sve je vrlo eksplicitno sročeno u zaključcima najvišega gradskog tijela: Autonomni Zadar nikako ne smije prihvatiti prijedlog jednog hrvatskog inženjera, niti Zadar – glavni grad provincije, može koristiti izvore nuđene od jednog drugorazrednoga grada kao što je Šibenik. Iako su ih brojni neistomišljenici javno prozivali, a počinjena šteta bila i laiku vidljiva, u Zadru je izgrađena u Foši ranije ugovorena termoelektrana na ugljen za električnu rasvjetu na istosmjernu struju, puštena u pogon na Silvestrovo 1894.
---
---
I dok su razlozi gradnje zadarske termoelektrane bili politički, u Dubrovniku su presudili šoldi. Utemeljivši 1897., na inicijativu načelnika Frane Gondole koji se zalagao za električnu rasvjetu, Odbor za električno osvjetljivanje grada i Gruža, pokrenuli su i pregovore s Vjekoslavom pl. Meichsnerom. On je ponudio Dubrovniku temeljito razrađeni projekt gradnje hidroelektrane na Ombli u Rijeci dubrovačkoj, po kojem bi godišnji trošak električne rasvjete iznosio malo više od 7000 forinti, ali je trebalo uložiti u gradnju prijenosnog dalekovoda.
Iako su članovi Odbora, posebice načelnik Gondola, simpatizirali ovo rješenje, ipak su presudile financije jer se strahovalo da Općina neće moći osigurati potreban novac. Tako su Dubrovčani s bečkom tvrtkom "Gesellschaft für elektrische Industrie" (poslije ELIN) 1898. potpisali ugovor o gradnji termoelektrane koja im je osigurala koncesiju i prava na svu javnu i privatnu rasvjetu i upotrebu električne energije na rok od 45 godina. Prvoga dana lipnja 1901. Grad i Pile obasjalo je 314 žarulja po 50 vati i 13 lučnih svjetiljaka od 200 vati. Nekoliko mjeseci poslije osvijetljeni su i Gruž i Ploče. Posebnost Dubrovnika je u tome što je prvi u Dalmaciji 1910. uveo tramvaje na električni pogon na mreži duljine 6,4 km.
SVJETLOST IZ SKRADINSKOG BUKA OBASJALA ŠIBENIK
Odjeci velike Međunarodne elektrotehničke izložbe u Frankfurtu na Majni 1891., na kojoj je predstavljen prijenos električne energije izmjeničnom strujom na veliku udaljenost, odrazili su se na trendove svjetske elektrifikacije, a bili su i finalni zamašnjak gradnji prve hidroelektrane na slapovima rijeke Krke na Skradinskom buku, u šibenskom zaleđu.
Naime, toj povijesnoj prezentaciji na frankfurtskoj izložbi osobno je prisustvovao šibenski pomorac Marko Šupuk (1864.−1903.), koji se oduševio spoznajom da se na slapovima rijeke može izgraditi elektrana koja bi proizvodila munjivu koju je moguće transportirati na daljinu. Po povratku u Šibenik Marko je nadahnuto prenio ideju svome ocu Anti vitezu Šupuku (1838.−1904.), najuspješnijem šibenskom načelniku koji je tu dužnost obnašao punih 30 godina (1873.−1903.), stvorivši kompletnu urbanu infrastrukturu, te gradskom nadmjerniku ing. Vjekoslavu pl. Meichsneru koji je o realizaciji takvog projekta razmišljao već dulje od dva desetljeća.
Ujedinivši se oko istog cilja, ugovorom potpisanim pred gradskim notarom Giacondom Pietrisom, osnovali su suvlasničku tvrtku za Obrtnu proizvodnju munjiva i mljevenje žita, u kojoj je mozak projekta za tehnička pitanja bio ing. Meichsner, a za financijska i imovinskopravna Ante Šupuk. Sinergija ove trojice entuzijasta, uključujući i inicijatora Marka, bila je ključna za svojevrsnu "borbu s vjetrenjačama", kako s onom birokratskom, tako i s nepovjerenjem građanstva prema nepoznatom i još neiskušanom modelu.
Čim su zadovoljeni administrativni preduvjeti, 22. ožujka 1894. prionulo se gradnji prema Meichsnerovim nacrtima i projektima, a građevinske je radove izvodila građevinska tvrtka "Bonamico" iz Šibenika. Obrtničke su radove obavili šibenski obrtnici Jakov Zinotti i Grubelić. Generator, sva elektrostrojarska oprema i transformatori za razdjelnu mrežu nabavljani su od tvrtke "Ganz", čiji su inženjeri čuvene "Budimpeštanske trojke" Károly Zipernowsky, Miks Déria i Otto Bláthya sa zanimanjem pratili sve faze priprema jer je i njima ovo također bilo prvo graditeljsko iskustvo izmjenične elektrane.
---
---
Veći broj njihovih patenata instaliran je upravo u sustavu Krka - Šibenik, a transformator sa zatvorenim magnetskim krugovima bio je presudan u njegovoj izvedbi. Domaćim snagama na gradilištu pridružili su se elektrotehnički stručnjaci Zerial i Zorzenoni iz "Ganzove" bečke ispostave. Monter električnog postrojenja Ettore Zorzenoni, rođeni Tršćanin, ostao je nakon puštanja u pogon raditi u HE Krka kao glavni poslužitelj stroja pa potom tehnički upravitelj tvrtke Šupuk i Meichsner i na kraju kao vodeći tehnički stručnjak u Šibeniku.
Radovi prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava u našim krajevima trajali su samo 16 mjeseci, a obuhvaćali su gradnju hidroelektrane, 11,5 kilometara dugog dalekovoda i gradske niskonaponske mreže.
Vodna turbina Hidroelektrane Krka imala je snagu 320 KS i pad 10 metara te je pokretala dvofazni generator A2 firme "Ganz" iz Budimpešte. Generator nominalnog napona od 3000 V i 42 Hz bio je izravno spojen na dalekovod Lozovac - Šibenik, koji je činilo 360 drvenih stupova dalekovoda s čeličnim konzolama od U-profila koji su nosili staklene izolatore. Najniža konzola nosila je telefonsku žicu koja je povezivala Hidroelektranu s vilom ing. Meichsnera, iz koje je koordinirao radom pogona i javne rasvjete te je bila svojevrstan prvi dispečerski centar.
Razdjelna mreža 3000/110 V u Šibeniku imala je dvije rasklopne i šest transformatorskih stanica postavljenih na krovovima i terasama kuća. Prioritetni potrošač električne energije bila je javna rasvjeta. A ona je zasvijetlila povijesnog datuma za ovaj grad, 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon što je puštena u pogon čuvena hidroelektrana na slapovima Niagare.
Zabilježen je taj svečani trenutak puštanja sustava u pogon kad je ing. Meichsner iz svoje vile u Šibeniku, u 20 sati i 20 minuta, nazvao telefonom upravitelja stroja Ettorea Zorzenonija koji mu je ushićeno priopćio: Strojevi rade odlično! Kako je s rasvjetom u gradu?, na što je Meichsner odgovorio: Fantastično! Nije zakasnila!
POČECI SPLITSKE PRIČE
Gdje se, u vrijeme gradnje prvih hidroelektrana i lobiranja ing. Meichsnera diljem Dalmacije o prihvaćanju najsuvremenijih trendova vodnih resursa koji su nudili potencijal umrežavanja svih dalmatinskih gradova krajem 19. stoljeća, nalazio Split?
Splitska Gradska plinara koja je bila u pogonu od 1870., a u kojoj su dionice imali gradski oci, kočila je a priori razgovore, a kamoli konkretne korake za elektrifikaciju Splita. Entuzijastični poduzetni inženjer Vjekoslav pl. Meichsner, nakon što je ostvario svoje snove napojivši šibenske ulice električnom rasvjetom, krenuo je poput Mesije propovijedati benefite hidroelektrana k jugu. U suradnji s "Ganzovim" stručnjacima jamčio je mogućnost prenošenja električne energije s HE Krka do Splita, a njezinu atraktivnost povećala je i ponuda o uvođenju telefonske linije između Šibenika, Skradina, Trogira i Splita. Ali, dok je u Zadru presudio politički animozitet spram narodnjačkog Šibenika, a u Dubrovniku poslovična financijska štedljivost, mogli bismo reći da su u Splitu presudili osobni interesi onih koji su imali moć odlučivanja.
Nakon što je Općinsko upraviteljstvo Splita 1896. odbilo ponudu ing. Meichsnera danu već dvije godine ranije, ipak se nije prestalo raspravljati o hidrološkim potencijalima i izgradnji hidroelektrane na obližnjoj rijeci Jadro, od čega se odustalo navodno zbog opterećenosti gradske blagajne. Točnije, nije se u potpunosti odustalo, već je koncesija mijenjala potencijalne ulagače, a gradskim je vijećnicima neizvjesnost odgovarala.
Konačno je 1908. "Anonimno društvo" (AD) Split, s talijanskim kapitalom društva "Stock comp." iz Trsta, pokraj samog izvora rijeke Jadro izgradilo hidroelektranu za potrebe Tvornice portland cementa Majdan (kasnije 10. kolovoz, jedna od tvornica "Dalmacijacementa" službeno ugašena 2020. nakon 112 godina rada).
Riječ je zapravo o dvjema hidroelektranama na istom vodotoku. Hidroelektrana Vrilo I imala je dvije dvostruke Francisove turbine po 810 KS direktno vezane za generatore AEG po 600 kVA, 3 150 V, 50 Hz, dok je Vrilo II, nizvodno od prve, imala jednu turbinu Francis 145 KS i trofazni generator 110 kVA, 3150 V, 50 Hz. Obje hidroelektrane bile su međusobno povezane nadzemnim vodom 3 kV duljine 1 km sa Cu 3 x 70 mm2, a iz HE Vrilo II kabel duljine 200 metara vodio je direktno u tvornicu. Tvornica je imala niskonaponski razvod 180/110 V, a iz hidroelektrane je izlazio vod 3 kV za Stobreč i Žrnovnicu.
Već krajem 19. stoljeća kao novi nepresušni vodni resurs srednje Dalmacije pozornost plijeni još jedna vodnom energijom i slapovima bogata, izrazita kraška rijeka − Cetina. Prema najstarijim zapisima, 1897. datiran je prvi projekt korištenja prirodnog pada vodopada Gubavica kod Zadvarja njemačke tvrtke "Schuckert & Co." koja je djelovala u Nürnbergu (1885.−1903.). Dvije godine poslije izrađen je novi idejni projekt za pad od 87 m i protok 25 m3/s na lokaciji Gubavica ing. Deškovića i Wagnera koji je, kao i prethodni, odbačen zbog natapanja polja.
NAJJEFTINIJA NA SVIJETU
Zahvaljujući inženjeru Anti Deškoviću (1856. - 1932.), koji se nakon studija po Europi vratio krajem 19. stoljeća u Dalmaciju i posvetio se istraživanju rudnog blaga i otkrivanju vodnih snaga, a kao pobornik industrijalizacije posredovao između razvijenog središta i rubnih zemalja Europe, u priču se uključuju jedna od vodećih elektrotehničnih industrija u svijetu "Ganz & Co." iz Budimpešte te kao investitor društvo "Sufid" iz Trsta, punog imena "Società anonima per l'utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia" (Dioničko društvo za iskorištavanje vodenih snaga Dalmacije). Uz poticatelja, proizvođača opreme i investitora, nužan je bio i motiv, a to je u ovom konkretnom slučaju bila tvornica kalcijeva karbida u Dugom Ratu, koja je ovu investiciju u omiškom zaleđu činila rentabilnom.
Veličanstveno se uklopivši u drski kamenjar nakon četverogodišnje gradnje, službeno je započela s radom 19. ožujka 1912. U to vrijeme kada je izgrađena s ukupnom snagom od 32 MW, bila je među najvećim hidroelektranama u Europi i najjeftinija na svijetu. Prijenos se odvijao preko vodova dugih 23 km, da bi se na kraju kod tvornice napon s 51,6 kV transformirao na 15 kV, a iznos gubitaka može se procijeniti na 7 - 8 % koliko je iznosio pad napona.
Zašto Split koji je imao u blizini hidroelektrane na Jadru i na Cetini nije uhvatio korak s (ra)svijetom već prije Prvog svjetskog rata, razotkrit ćemo u sljedećim nastavcima, kada ćemo konačno i užgati prvu električnu žarulju na splitskoj Rivi 1920., četvrt stoljeća nakon Zadra i Šibenika.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => elektrodalmacija
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[25] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[extra_fields_search] => elektrodalmacija 1 1 1 1 1 2 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2021-07-12 11:41:59
[created_by] => 3192
[created_by_alias] => Herci Ganza
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2021-07-15 12:15:37
[modified_by] => 3192
[publish_up] => 2021-07-15 09:30:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 183
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 252
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz s dalmatinske obale.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, obala
[secure] => 0
[page_title] => Obala
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 1
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2021\/07\/12\/18551816.jpg","\/images\/slike\/2021\/07\/12\/18551812.jpg","\/images\/slike\/2021\/07\/12\/18551814.jpg","\/images\/slike\/2021\/07\/12\/18551820.jpg","\/images\/slike\/2021\/07\/12\/18551832.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Elektrodalmacija Split","Elektrodalmacija Split","Elektrodalmacija Split","Elektrodalmacija Split","Elektrodalmacija Split"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["Ante i Marko \u0160upuk sa suradnicima pokraj generatora HE 'Krka'","Sve\u010dani do\u010dek cara Franje Josipa I. na Novoj obali u Zadru 7. travnja 1875.","Luka Gru\u017e s pogledom na termoelektranu na Batali 1909","Hidrocentrala na izvoru rijeke Jadro (prva fotografija) i dva agregata prve HE Majdan (poslije Vrilo I), pu\u0161tene u pogon 1908.","Zgotovljeno zdanje strojarnice HE 'Kraljevac' 1912. godine"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1024x705","hd_18551816_1920.jpg":"1920x1080","k_18551816_1280.jpg":"1280x1280","k_18551816_1024.jpg":"1024x1024","k_18551816_640.jpg":"640x640","k_18551816_480.jpg":"480x480","k_18551816_340.jpg":"340x340","k_18551816_220.jpg":"220x220","o_18551816_1280.jpg":"1280x881","o_18551816_1024.jpg":"1024x705","o_18551816_640.jpg":"640x440","o_18551816_480.jpg":"480x330","o_18551816_340.jpg":"340x234","o_18551816_220.jpg":"220x151","h_18551816_1280.jpg":"1280x854","h_18551816_1024.jpg":"1024x683","h_18551816_640.jpg":"640x427","h_18551816_480.jpg":"480x320","h_18551816_340.jpg":"340x227","h_18551816_220.jpg":"220x147","pp_18551816_1280.jpg":"1006x1280","pp_18551816_1024.jpg":"805x1024","pp_18551816_640.jpg":"503x640","pp_18551816_480.jpg":"377x480","pp_18551816_340.jpg":"267x340","pp_18551816_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1204","hd_18551812_1920.jpg":"1920x1080","k_18551812_1280.jpg":"1280x1280","k_18551812_1024.jpg":"1024x1024","k_18551812_640.jpg":"640x640","k_18551812_480.jpg":"480x480","k_18551812_340.jpg":"340x340","k_18551812_220.jpg":"220x220","o_18551812_1280.jpg":"1280x802","o_18551812_1024.jpg":"1024x642","o_18551812_640.jpg":"640x401","o_18551812_480.jpg":"480x301","o_18551812_340.jpg":"340x213","o_18551812_220.jpg":"220x137","h_18551812_1280.jpg":"1280x854","h_18551812_1024.jpg":"1024x683","h_18551812_640.jpg":"640x427","h_18551812_480.jpg":"480x320","h_18551812_340.jpg":"340x227","h_18551812_220.jpg":"220x147","pp_18551812_1280.jpg":"1006x1280","pp_18551812_1024.jpg":"805x1024","pp_18551812_640.jpg":"503x640","pp_18551812_480.jpg":"377x480","pp_18551812_340.jpg":"267x340","pp_18551812_220.jpg":"173x220"},{"size0":"960x614","hd_18551814_1920.jpg":"1920x1080","k_18551814_1280.jpg":"1280x1280","k_18551814_1024.jpg":"1024x1024","k_18551814_640.jpg":"640x640","k_18551814_480.jpg":"480x480","k_18551814_340.jpg":"340x340","k_18551814_220.jpg":"220x220","o_18551814_1280.jpg":"1280x818","o_18551814_1024.jpg":"1024x654","o_18551814_640.jpg":"640x409","o_18551814_480.jpg":"480x307","o_18551814_340.jpg":"340x217","o_18551814_220.jpg":"220x140","h_18551814_1280.jpg":"1280x854","h_18551814_1024.jpg":"1024x683","h_18551814_640.jpg":"640x427","h_18551814_480.jpg":"480x320","h_18551814_340.jpg":"340x227","h_18551814_220.jpg":"220x147","pp_18551814_1280.jpg":"1006x1280","pp_18551814_1024.jpg":"805x1024","pp_18551814_640.jpg":"503x640","pp_18551814_480.jpg":"377x480","pp_18551814_340.jpg":"267x340","pp_18551814_220.jpg":"173x220"},{"size0":"642x960","hd_18551820_1920.jpg":"1920x1080","k_18551820_1280.jpg":"1280x1280","k_18551820_1024.jpg":"1024x1024","k_18551820_640.jpg":"640x640","k_18551820_480.jpg":"480x480","k_18551820_340.jpg":"340x340","k_18551820_220.jpg":"220x220","o_18551820_1280.jpg":"1280x1914","o_18551820_1024.jpg":"1024x1531","o_18551820_640.jpg":"640x957","o_18551820_480.jpg":"480x717","o_18551820_340.jpg":"340x508","o_18551820_220.jpg":"220x328","h_18551820_1280.jpg":"1280x854","h_18551820_1024.jpg":"1024x683","h_18551820_640.jpg":"640x427","h_18551820_480.jpg":"480x320","h_18551820_340.jpg":"340x227","h_18551820_220.jpg":"220x147","pp_18551820_1280.jpg":"1006x1280","pp_18551820_1024.jpg":"805x1024","pp_18551820_640.jpg":"503x640","pp_18551820_480.jpg":"377x480","pp_18551820_340.jpg":"267x340","pp_18551820_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1435","hd_18551832_1920.jpg":"1920x1080","k_18551832_1280.jpg":"1280x1280","k_18551832_1024.jpg":"1024x1024","k_18551832_640.jpg":"640x640","k_18551832_480.jpg":"480x480","k_18551832_340.jpg":"340x340","k_18551832_220.jpg":"220x220","o_18551832_1280.jpg":"1280x956","o_18551832_1024.jpg":"1024x765","o_18551832_640.jpg":"640x478","o_18551832_480.jpg":"480x358","o_18551832_340.jpg":"340x254","o_18551832_220.jpg":"220x164","h_18551832_1280.jpg":"1280x854","h_18551832_1024.jpg":"1024x683","h_18551832_640.jpg":"640x427","h_18551832_480.jpg":"480x320","h_18551832_340.jpg":"340x227","h_18551832_220.jpg":"220x147","pp_18551832_1280.jpg":"1006x1280","pp_18551832_1024.jpg":"805x1024","pp_18551832_640.jpg":"503x640","pp_18551832_480.jpg":"377x480","pp_18551832_340.jpg":"267x340","pp_18551832_220.jpg":"173x220"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 204
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 252
[name] => Obala
[alias] => obala
[description] =>
[parent] => 246
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 9
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"1","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7632946 Threads: 10 Questions: 1552129324 Slow queries: 4729303
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111241805
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 52
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /dalmacija/obala
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 252
[name] => Obala
[alias] => obala
[parent] => 246
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija/obala
)
)
[link] => /dalmacija/obala/split-vec-101-godinu-gusta-u-elektricnoj-energiji-ali-prvi-kontakt-sa-strujom-imali-su-dubrovcani-i-zadrani-jos-1875-1112879
[printLink] => /dalmacija/obala/split-vec-101-godinu-gusta-u-elektricnoj-energiji-ali-prvi-kontakt-sa-strujom-imali-su-dubrovcani-i-zadrani-jos-1875-1112879?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 643833
[name] => elektrodalmacija split
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-07-15 11:31:40
[main_article_id] => 0
[alias] => elektrodalmacija-split
[link] => /tag/elektrodalmacija-split
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 643834
[name] => dalmacija struja
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-07-15 11:31:40
[main_article_id] => 0
[alias] => dalmacija-struja
[link] => /tag/dalmacija-struja
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 643835
[name] => split struja
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-07-15 11:31:40
[main_article_id] => 0
[alias] => split-struja
[link] => /tag/split-struja
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 643836
[name] => zadar struja
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-07-15 11:31:40
[main_article_id] => 0
[alias] => zadar-struja
[link] => /tag/zadar-struja
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 643837
[name] => dubrovnik struja
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-07-15 11:31:40
[main_article_id] => 0
[alias] => dubrovnik-struja
[link] => /tag/dubrovnik-struja
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 408362
[name] => šibenik struja
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => sibenik-struja
[link] => /tag/sibenik-struja
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 328172
[name] => ante šupuk
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ante-supuk
[link] => /tag/ante-supuk
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 483461
[name] => elektrifikacija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => elektrifikacija
[link] => /tag/elektrifikacija
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => elektrodalmacija
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dubrovčanima i Zadranima električnu rasvjetu donio je car Franjo Josip I. 1875. godine, Šibenik se ‘prosvijetlio‘ 1895., a Split je kasnio zbog osobnih interesa
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3192
[name] => Nikolina Lulić
[username] => nikolina-luli
[email] => nikolina-luli@sd.hr
[password] => $2y$10$Fa2nNUgqsbUWnQ6yBLNBLOyMeFw9CbpeKcojWsVOGvu/ZndsVTQxW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/nikolina-lulic-3192
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1710
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/c6f8cd243567fa16498878a44ad7b70f?s=100&default=https%3A%2F%2Ff03.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/07/12/18551816.jpg
[galleryCount] => 5
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Elektrodalmacija Split
[mainImageDesc] => Ante i Marko Šupuk sa suradnicima pokraj generatora HE 'Krka'
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/07/12/18551816.jpg
[title] =>
Elektrodalmacija SplitAnte i Marko Šupuk sa suradnicima pokraj generatora HE 'Krka'
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/07/12/18551812.jpg
[title] =>
Elektrodalmacija SplitSvečani doček cara Franje Josipa I. na Novoj obali u Zadru 7. travnja 1875.
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/07/12/18551814.jpg
[title] =>
Elektrodalmacija SplitLuka Gruž s pogledom na termoelektranu na Batali 1909
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/07/12/18551820.jpg
[title] =>
Elektrodalmacija SplitHidrocentrala na izvoru rijeke Jadro (prva fotografija) i dva agregata prve HE Majdan (poslije Vrilo I), puštene u pogon 1908.
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/07/12/18551832.jpg
[title] =>
Elektrodalmacija SplitZgotovljeno zdanje strojarnice HE 'Kraljevac' 1912. godine
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}
Prigodom obilježavanja 101. godišnjice dolaska električne energije u Split, 15. srpnja 2021. godine, HEP ODS "Elektrodalmacija Split" predstavlja reprezentativnu monografiju koja na zanimljiv i slikovit način daje pregled razvoja električne energije, kako u svijetu, tako i na našem području, ukazujući na njezinu nezamjenjivu ulogu u ukupnom razvoju društva.
Iako publikacija detaljno obuhvaća razdoblja do 2021., kroz tri feljtona, nastala prema tekstovima iz knjige, prisjetit ćemo se davnih vremena koja su postupno dovela do današnje razine na kojoj djeluje ova srednjodalmatinska distribucijska kuća koja obuhvaća više od 300.000 potrošača, pokrivajući površinu od 5030 kilometara kvadratnih na području Splitsko-dalmatinske županije, uključujući gradove Ploče i Metković, s maksimalnim ostvarenim vršnim opterećenjem od 500 megavata.
CAR FRANJO JOSIP
Iako je još uvijek kao europska provincija zatočena u mlinicama i lojanicama feudalizma u mnogim sferama kaskala za zapadnim svijetom, Hrvatska koja je u 19. stoljeću bila dio Austro-Ugarske Monarhije žilavo je instinktom za samoodržanjem hvatala korak s modernim postignućima. I u Dalmaciju je, unatoč njezinoj provincijskoj poziciji u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, svjetlost novog doba stigla ukorak sa svijetom.
Prvi susret s električnom rasvjetom južnog obalnog dijela Hrvatske imali su Dubrovčani i Zadrani u travnju 1875., prigodom petnaestodnevnog uskrsnog putovanja austrougarskog cara i kralja Franje Josipa I. po Dalmaciji.
---
---
Na pomno isplanirano putovanje, s namjerom obilaska zabačenih dijelova svoga carstva, ali i demonstriranja državne sile, car se uputio iz Opatije suvremenom 50-metarskom luksuznom jahtom "Miramare" s dva parna stroja i dvostrukim upravljanjem, koja je s 30 milja na sat u to vrijeme bila najbrži brod na Jadranu.
Iako je obišao desetak dalmatinskih gradova (Dubrovnik, Kotor, otoke Korčulu, Hvar i Brač, Trogir, Split, Omiš, Makarsku, Šibenik, Skradin i Zadar), posebnu atrakciju imali su prigodu doživjeti samo Dubrovčani i Zadrani, čije su gradske luke nakratko odjenule "carevo novo ruho". Dubrovačka luka je tri dana bila osvijetljena od Arsenala do Tvrđave sv. Ivana, a 700 metara rasvjete osvijetlilo je gradske zidine Zadra.
NAŠ MENTALITET - UVIK KONTRA!
Po mnogočemu feudalno zaostala i pritom politički nemirna zemlja na krajnjem jugu Monarhije ipak je vlastima bila zanimljiva zbog sirovina poput cementnog lapora, boksita, ugljena, mramora i drugih vrsta građevinskog kamena te soli, zbog kojih počinje njezina industrijalizacija. Industrijski procvat bio je neposredno uvjetovan električnom energijom te je zbog prirodnih vodnih potencijala, ali i zbog odvažnosti i instinkta važnih pojedinaca, Šibenik postao kolijevka dalmatinske, ali i hrvatske elektroprivrede.
Ali do šibenskog "prosvjetljenja" s prvom hidroelektranom na ovim prostorima vodilo je dvadesetogodišnje sazrijevanje preduvjeta, kako izumiteljskih na globalnoj razini, tako i onih lokalnih, u kojima su se trebale posložiti brojne imovinskopravne i financijske kockice.
Središnja ličnost ovog pripremnog razdoblja bio je inženjer građevinarstva Vjekoslav pl. Meichsner (1847. - 1916.), koji je smatran jednim od najvećih hrvatskih inovatora i poduzetnika 19. stoljeća, a životna misija bila mu je izgradnja hidroelektrane na rijeci Krki, za koju je vjerovao da može osvijetliti veći dio Dalmacije. Realizaciju tog projekta pripremao je 22 godine neumorno ga nudeći dalmatinskim gradovima – Zadru, Trogiru, Kaštelima, Splitu i Dubrovniku.
---
---
Prednost u pregovorima ing. Meichsner dao je tada vodećem gradu provincije Zadru, čiji su članovi Gradskog savjeta od 1876. razmišljali o gradnji plinare, a već 1882. dobili su deset ponuda najrenomiranijih europskih tvrtki poput "Edisona", "Siemensa" i "Halskea".
I kada se činilo da je sazreo trenutak za prihvaćanje najsuvremenijeg rješenja te da će prihvatiti Meichsnerov prijedlog, presudila je navodno loša situacija u gradskoj blagajni te su se odlučili za izgradnju male termoelektrane na ugljen snage samo 36 kilovata i električne rasvjete na istosmjernu struju od 110 volti. Upornog vizionara Meichsnera ni to nije obeshrabrilo pa je, u trenutku kada je gradnja HE Krka već bila izvjesna krajem 1893., ponovno poslao novu ponudu zadarskim gradskim ocima.
Bila je to ponuda koja se ne odbija, a koju su zadarske vlasti, sa zaključcima koji vrve neupućenošću, spekulacijama, netrpeljivošću i prepotencijom, nanovo i definitivno odbile. Iz završnih zaključaka "odbijenice" razotkriva se političko naličje konspiracije, proizašle iz antagonizma koji je dominirao Dalmacijom u to vrijeme − s jedne strane vladajućih zadarskih autonomaša, čije je najeksponiranije lice bio načelnik Zadra Nicolò Trigari (1827. - 1902.), koji je na toj dužnosti vedrio i oblačio od 1874. do 1899. te s druge strane šibenskih narodnjaka, predvođenih prvim od naroda izabranim šibenskim načelnikom iz neke hrvatske stranke Antom Šupukom.
Sve je vrlo eksplicitno sročeno u zaključcima najvišega gradskog tijela: Autonomni Zadar nikako ne smije prihvatiti prijedlog jednog hrvatskog inženjera, niti Zadar – glavni grad provincije, može koristiti izvore nuđene od jednog drugorazrednoga grada kao što je Šibenik. Iako su ih brojni neistomišljenici javno prozivali, a počinjena šteta bila i laiku vidljiva, u Zadru je izgrađena u Foši ranije ugovorena termoelektrana na ugljen za električnu rasvjetu na istosmjernu struju, puštena u pogon na Silvestrovo 1894.
---
---
I dok su razlozi gradnje zadarske termoelektrane bili politički, u Dubrovniku su presudili šoldi. Utemeljivši 1897., na inicijativu načelnika Frane Gondole koji se zalagao za električnu rasvjetu, Odbor za električno osvjetljivanje grada i Gruža, pokrenuli su i pregovore s Vjekoslavom pl. Meichsnerom. On je ponudio Dubrovniku temeljito razrađeni projekt gradnje hidroelektrane na Ombli u Rijeci dubrovačkoj, po kojem bi godišnji trošak električne rasvjete iznosio malo više od 7000 forinti, ali je trebalo uložiti u gradnju prijenosnog dalekovoda.
Iako su članovi Odbora, posebice načelnik Gondola, simpatizirali ovo rješenje, ipak su presudile financije jer se strahovalo da Općina neće moći osigurati potreban novac. Tako su Dubrovčani s bečkom tvrtkom "Gesellschaft für elektrische Industrie" (poslije ELIN) 1898. potpisali ugovor o gradnji termoelektrane koja im je osigurala koncesiju i prava na svu javnu i privatnu rasvjetu i upotrebu električne energije na rok od 45 godina. Prvoga dana lipnja 1901. Grad i Pile obasjalo je 314 žarulja po 50 vati i 13 lučnih svjetiljaka od 200 vati. Nekoliko mjeseci poslije osvijetljeni su i Gruž i Ploče. Posebnost Dubrovnika je u tome što je prvi u Dalmaciji 1910. uveo tramvaje na električni pogon na mreži duljine 6,4 km.
SVJETLOST IZ SKRADINSKOG BUKA OBASJALA ŠIBENIK
Odjeci velike Međunarodne elektrotehničke izložbe u Frankfurtu na Majni 1891., na kojoj je predstavljen prijenos električne energije izmjeničnom strujom na veliku udaljenost, odrazili su se na trendove svjetske elektrifikacije, a bili su i finalni zamašnjak gradnji prve hidroelektrane na slapovima rijeke Krke na Skradinskom buku, u šibenskom zaleđu.
Naime, toj povijesnoj prezentaciji na frankfurtskoj izložbi osobno je prisustvovao šibenski pomorac Marko Šupuk (1864.−1903.), koji se oduševio spoznajom da se na slapovima rijeke može izgraditi elektrana koja bi proizvodila munjivu koju je moguće transportirati na daljinu. Po povratku u Šibenik Marko je nadahnuto prenio ideju svome ocu Anti vitezu Šupuku (1838.−1904.), najuspješnijem šibenskom načelniku koji je tu dužnost obnašao punih 30 godina (1873.−1903.), stvorivši kompletnu urbanu infrastrukturu, te gradskom nadmjerniku ing. Vjekoslavu pl. Meichsneru koji je o realizaciji takvog projekta razmišljao već dulje od dva desetljeća.
Ujedinivši se oko istog cilja, ugovorom potpisanim pred gradskim notarom Giacondom Pietrisom, osnovali su suvlasničku tvrtku za Obrtnu proizvodnju munjiva i mljevenje žita, u kojoj je mozak projekta za tehnička pitanja bio ing. Meichsner, a za financijska i imovinskopravna Ante Šupuk. Sinergija ove trojice entuzijasta, uključujući i inicijatora Marka, bila je ključna za svojevrsnu "borbu s vjetrenjačama", kako s onom birokratskom, tako i s nepovjerenjem građanstva prema nepoznatom i još neiskušanom modelu.
Čim su zadovoljeni administrativni preduvjeti, 22. ožujka 1894. prionulo se gradnji prema Meichsnerovim nacrtima i projektima, a građevinske je radove izvodila građevinska tvrtka "Bonamico" iz Šibenika. Obrtničke su radove obavili šibenski obrtnici Jakov Zinotti i Grubelić. Generator, sva elektrostrojarska oprema i transformatori za razdjelnu mrežu nabavljani su od tvrtke "Ganz", čiji su inženjeri čuvene "Budimpeštanske trojke" Károly Zipernowsky, Miks Déria i Otto Bláthya sa zanimanjem pratili sve faze priprema jer je i njima ovo također bilo prvo graditeljsko iskustvo izmjenične elektrane.
---
---
Veći broj njihovih patenata instaliran je upravo u sustavu Krka - Šibenik, a transformator sa zatvorenim magnetskim krugovima bio je presudan u njegovoj izvedbi. Domaćim snagama na gradilištu pridružili su se elektrotehnički stručnjaci Zerial i Zorzenoni iz "Ganzove" bečke ispostave. Monter električnog postrojenja Ettore Zorzenoni, rođeni Tršćanin, ostao je nakon puštanja u pogon raditi u HE Krka kao glavni poslužitelj stroja pa potom tehnički upravitelj tvrtke Šupuk i Meichsner i na kraju kao vodeći tehnički stručnjak u Šibeniku.
Radovi prvog cjelovitog elektroenergetskog sustava u našim krajevima trajali su samo 16 mjeseci, a obuhvaćali su gradnju hidroelektrane, 11,5 kilometara dugog dalekovoda i gradske niskonaponske mreže.
Vodna turbina Hidroelektrane Krka imala je snagu 320 KS i pad 10 metara te je pokretala dvofazni generator A2 firme "Ganz" iz Budimpešte. Generator nominalnog napona od 3000 V i 42 Hz bio je izravno spojen na dalekovod Lozovac - Šibenik, koji je činilo 360 drvenih stupova dalekovoda s čeličnim konzolama od U-profila koji su nosili staklene izolatore. Najniža konzola nosila je telefonsku žicu koja je povezivala Hidroelektranu s vilom ing. Meichsnera, iz koje je koordinirao radom pogona i javne rasvjete te je bila svojevrstan prvi dispečerski centar.
Razdjelna mreža 3000/110 V u Šibeniku imala je dvije rasklopne i šest transformatorskih stanica postavljenih na krovovima i terasama kuća. Prioritetni potrošač električne energije bila je javna rasvjeta. A ona je zasvijetlila povijesnog datuma za ovaj grad, 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon što je puštena u pogon čuvena hidroelektrana na slapovima Niagare.
Zabilježen je taj svečani trenutak puštanja sustava u pogon kad je ing. Meichsner iz svoje vile u Šibeniku, u 20 sati i 20 minuta, nazvao telefonom upravitelja stroja Ettorea Zorzenonija koji mu je ushićeno priopćio: Strojevi rade odlično! Kako je s rasvjetom u gradu?, na što je Meichsner odgovorio: Fantastično! Nije zakasnila!
POČECI SPLITSKE PRIČE
Gdje se, u vrijeme gradnje prvih hidroelektrana i lobiranja ing. Meichsnera diljem Dalmacije o prihvaćanju najsuvremenijih trendova vodnih resursa koji su nudili potencijal umrežavanja svih dalmatinskih gradova krajem 19. stoljeća, nalazio Split?
Splitska Gradska plinara koja je bila u pogonu od 1870., a u kojoj su dionice imali gradski oci, kočila je a priori razgovore, a kamoli konkretne korake za elektrifikaciju Splita. Entuzijastični poduzetni inženjer Vjekoslav pl. Meichsner, nakon što je ostvario svoje snove napojivši šibenske ulice električnom rasvjetom, krenuo je poput Mesije propovijedati benefite hidroelektrana k jugu. U suradnji s "Ganzovim" stručnjacima jamčio je mogućnost prenošenja električne energije s HE Krka do Splita, a njezinu atraktivnost povećala je i ponuda o uvođenju telefonske linije između Šibenika, Skradina, Trogira i Splita. Ali, dok je u Zadru presudio politički animozitet spram narodnjačkog Šibenika, a u Dubrovniku poslovična financijska štedljivost, mogli bismo reći da su u Splitu presudili osobni interesi onih koji su imali moć odlučivanja.
Nakon što je Općinsko upraviteljstvo Splita 1896. odbilo ponudu ing. Meichsnera danu već dvije godine ranije, ipak se nije prestalo raspravljati o hidrološkim potencijalima i izgradnji hidroelektrane na obližnjoj rijeci Jadro, od čega se odustalo navodno zbog opterećenosti gradske blagajne. Točnije, nije se u potpunosti odustalo, već je koncesija mijenjala potencijalne ulagače, a gradskim je vijećnicima neizvjesnost odgovarala.
Konačno je 1908. "Anonimno društvo" (AD) Split, s talijanskim kapitalom društva "Stock comp." iz Trsta, pokraj samog izvora rijeke Jadro izgradilo hidroelektranu za potrebe Tvornice portland cementa Majdan (kasnije 10. kolovoz, jedna od tvornica "Dalmacijacementa" službeno ugašena 2020. nakon 112 godina rada).
Riječ je zapravo o dvjema hidroelektranama na istom vodotoku. Hidroelektrana Vrilo I imala je dvije dvostruke Francisove turbine po 810 KS direktno vezane za generatore AEG po 600 kVA, 3 150 V, 50 Hz, dok je Vrilo II, nizvodno od prve, imala jednu turbinu Francis 145 KS i trofazni generator 110 kVA, 3150 V, 50 Hz. Obje hidroelektrane bile su međusobno povezane nadzemnim vodom 3 kV duljine 1 km sa Cu 3 x 70 mm2, a iz HE Vrilo II kabel duljine 200 metara vodio je direktno u tvornicu. Tvornica je imala niskonaponski razvod 180/110 V, a iz hidroelektrane je izlazio vod 3 kV za Stobreč i Žrnovnicu.
Već krajem 19. stoljeća kao novi nepresušni vodni resurs srednje Dalmacije pozornost plijeni još jedna vodnom energijom i slapovima bogata, izrazita kraška rijeka − Cetina. Prema najstarijim zapisima, 1897. datiran je prvi projekt korištenja prirodnog pada vodopada Gubavica kod Zadvarja njemačke tvrtke "Schuckert & Co." koja je djelovala u Nürnbergu (1885.−1903.). Dvije godine poslije izrađen je novi idejni projekt za pad od 87 m i protok 25 m3/s na lokaciji Gubavica ing. Deškovića i Wagnera koji je, kao i prethodni, odbačen zbog natapanja polja.
NAJJEFTINIJA NA SVIJETU
Zahvaljujući inženjeru Anti Deškoviću (1856. - 1932.), koji se nakon studija po Europi vratio krajem 19. stoljeća u Dalmaciju i posvetio se istraživanju rudnog blaga i otkrivanju vodnih snaga, a kao pobornik industrijalizacije posredovao između razvijenog središta i rubnih zemalja Europe, u priču se uključuju jedna od vodećih elektrotehničnih industrija u svijetu "Ganz & Co." iz Budimpešte te kao investitor društvo "Sufid" iz Trsta, punog imena "Società anonima per l'utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia" (Dioničko društvo za iskorištavanje vodenih snaga Dalmacije). Uz poticatelja, proizvođača opreme i investitora, nužan je bio i motiv, a to je u ovom konkretnom slučaju bila tvornica kalcijeva karbida u Dugom Ratu, koja je ovu investiciju u omiškom zaleđu činila rentabilnom.
Veličanstveno se uklopivši u drski kamenjar nakon četverogodišnje gradnje, službeno je započela s radom 19. ožujka 1912. U to vrijeme kada je izgrađena s ukupnom snagom od 32 MW, bila je među najvećim hidroelektranama u Europi i najjeftinija na svijetu. Prijenos se odvijao preko vodova dugih 23 km, da bi se na kraju kod tvornice napon s 51,6 kV transformirao na 15 kV, a iznos gubitaka može se procijeniti na 7 - 8 % koliko je iznosio pad napona.
Zašto Split koji je imao u blizini hidroelektrane na Jadru i na Cetini nije uhvatio korak s (ra)svijetom već prije Prvog svjetskog rata, razotkrit ćemo u sljedećim nastavcima, kada ćemo konačno i užgati prvu električnu žarulju na splitskoj Rivi 1920., četvrt stoljeća nakon Zadra i Šibenika.
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Elektrodalmacija Split
Hidrocentrala na izvoru rijeke Jadro (prva fotografija) i dva agregata prve HE Majdan (poslije Vrilo I), puštene u pogon 1908.
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/split-vec-101-godinu-gusta-u-elektricnoj-energiji-ali-prvi-kontakt-sa-strujom-imali-su-dubrovcani-i-zadrani-jos-1875-1112879
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=b4d6992bba1dbe53ec23ceebe599c6d6eadf0e34
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dubrov%C4%8Danima+i+Zadranima+elektri%C4%8Dnu+rasvjetu+donio+je+car+Franjo+Josip+I.+1875.+godine%2C+%C5%A0ibenik+se+%E2%80%98prosvijetlio%E2%80%98+1895.%2C+a+Split+je+kasnio+zbog+osobnih+interesa&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fobala%2Fsplit-vec-101-godinu-gusta-u-elektricnoj-energiji-ali-prvi-kontakt-sa-strujom-imali-su-dubrovcani-i-zadrani-jos-1875-1112879
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fdalmacija%2Fobala%2Fsplit-vec-101-godinu-gusta-u-elektricnoj-energiji-ali-prvi-kontakt-sa-strujom-imali-su-dubrovcani-i-zadrani-jos-1875-1112879
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => elektrodalmacija
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[25] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
14. svibanj 2024 17:31
