ObalaUZ SVJETSKI DAN SRCA

Mladi kardiolozi s juga Dalmacije izveli kompliciranu operaciju koja je trajala pet sati i spasili život Nijemcu

Piše Anđelka Kelava

28. rujna 2023. - 20:49

Galerija

Tonči Plazibat/cropix

Nakon što je nedavno u dubrovačkoj Općoj bolnici izvedena složena operacija ugradnje stentova kod visokorizičnog pacijenta s brojnim komorbiditetima, a uz mehaničku potporu /Impellu/, uslijedio je u našoj bolnici još jedan iznimno zahtjevan zahvat koji su vlastitim snagama izvele mlade nade Odjela kardiologije Opće bolnice Dubrovnik dr. med. Dino Džamastagić i Pero Markunović, specijalisti kardiologije.

Zajedno imaju godina kao prosječni hrvatski specijalist veteran, a već su se nekoliko puta iskazali u operacijskoj dvorani kad je trebalo spašavati život pacijenta.

Prof. Joško Bulum prvi je put prije mjesec dana s ova dva mlada liječnika napravio ovaj zahvat u dubrovačkoj bolnici, a ovaj put to su oni učinili samostalno.

Izniman uspjehmladih snaga

Izniman je to uspjeh dubrovačkog Odjela kardiologije koji smo posjetili nakon najnovije složene operacije koja je spasila još jedan život:

- Riječ je o vrlo kompliciranom postupku, a proteklog tjedna smo to napravili prvi put samostalno, kao zaposlenici Opće bolnice i bez vanjskih suradnika. Što je najvažnije, operacija je prošla uspješno, pacijent je otpušten iz bolnice nakon zahvata koji je trajao 4 sata i 45 minuta. Morali smo ga za potrebe procedure intubirati jer je stanje pacijenta bilo nestabilno, ali je sve dobro pošlo. Pacijent je bio turist kojemu je srce stalo dok se penjao na Srđ. Zahvaljujući brzoj reakciji njegovih kolega i sunarodnjaka, uspješno je reanimiran, uz upotrebu automatskog defibrilatora (AED) koji je od ranije postavljen na Srđu kao jednoj od stalnih lokacija gdje se može upotrijebiti u slučaju nužde. Hitna je na vrijeme došla, transportiran je u bolnicu, napravili smo obradu i vidjeli o čemu se radi. Shvatili smo da će u ovome slučaju za potrebe same procedure biti nužna upotreba kratkotrajne cirkulacijske mehaničke potpore. Kada smo ga stabilizirali, oformili smo tim i krenuli s operacijom od skoro pet sati – priča nam dr. Džamastagić o revolucionarnoj operaciji.

Njegov kolega dr. Pero Markunović dodaje:

- Riječ je o kompliciranoj proceduri interventne kardiologije, srce ne može izdržati dok mi to radimo pa onda moramo koristiti uređaj koji zamijeni rad srca tih 4 sata koliko je nama potrebno za operaciju. Zbog kompleksnosti, cijene i činjenice da morate imati salu za takve procedure, opremljenu sa svom opremom, ovakav zahvat se uglavnom izvodi u kliničkim bolničkim centrima i sveučilišnim bolnicama, a iznimno rijetko se takve procedure odrađuju u općim bolnicama koje, kada gledamo cjelokupni zdravstveni sustav, ipak čine većinu ustanova kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Vjerojatno smo prva Opća bolnica od svih na prostoru bivše države koja je izvela ovaj zahvat pa on dobiva još više na važnosti. Njegov veliki problem je što je jako skup, košta oko 25 tisuća eura, što je riječ o novoj tehnologiji i treba naučiti kako je koristiti. Prije Impelle nije postojala slična metoda, možemo se refererirati na ECMO (uređaj za ekstrakorporalnu membransku oksigenaciju) i svakako je da je Impellu puno lakše postaviti od spomenutog uređaja, međutim njihova polja primjene se ne poklapaju. Mi je u bolnici imamo i ljudima koji uz infarkt imaju i zatajenje srca ta pumpa će kod dosta njih spasiti život. Jedan je to od rijetkih uređaja u medicini u zadnjih dvadesetak godina koji dokazano smanjuje smrtnost – kaže dr. Markunović.

Prolazi samo timski rad

Treba svakako napomenuti da je Opća bolnica Dubrovnik prva opća bolnica u Hrvatskoj koja se može pohvaliti da je uspješno implementirala kratkotrajnu mehaničku potporu – Impellu u kompleksnim procedurama interventne kardiologije.

Pitamo ih je li ovo bila i najteža operacija u kojoj su sudjelovali.

- Sigurno najteža, prvi put smo je radili samostalno i trajala je pet sati. Imali smo tremu, učili smo sve korake i prije toga sve ponavljali, imali smo spreman laptop u sali u slučaju potrebe da možemo biti u kontaktu. Operaciju nismo obavili samo nas dvojica, tu je cijeli tim koji se sastoji od naših sestara i radioloških inženjera. Radilo se timski, jer da je jedan kotačić falio, operacija ne bi bila moguća – kažu naši sugovornici.

Dodaju kako su imali i podršku kompanije koja proizvodi Impellu, pa je njihov predstavnik također bio tijekom operacije u Dubrovniku. Cijeli tim je bio uključen, a važna im je potpora uprave i ravnatelja. U timu su bila dva liječnika, radiološki inženjer i tri medicinske sestre.

Treba napomenuti kako je dubrovački Odjel kardiologije mlad odjel, ali su se već iskazali na kompleksnim operacijama, što je u trenutku kad nedostaje liječnika i kad odlaze vani iznimno značajno i hvalevrijedno.

- Mladi smo, prihvatili smo svjesno odgovornost, znamo koliko posla imamo i ne bježimo od toga. Odabrali smo grad u kojem smo rođeni za povratak. Naravno da to ima svoje prednosti i nedostatke. Sve dok imamo podršku ravnatelja i zajednice, te radimo u normalnim uvjetima, trudit ćemo se nastaviti raditi da taj odjel iz dana u dan napreduje. Naravno, treba istaknuti kako nije stvar samo suvremene tehnologije, naravno sve je bitno, ali najbitniji su ljudi. Ako nemate ljude i članove tima onda vam je sve uzalud – kaže dr. Džamastagić.

Ističu zasluge pionira dubrovačke interventne kardiologije a, to su bili dr. Stanka Mejić Krstulović i dr. Emilija Matana Prižmić. Godinama su radile samostalno i bile su praktički jedini interventni kardiolozi u Županiji. Jedna od njih je otišla raditi u Švedsku, a druga je otišla u privatnu praksu. Praktički je dubrovačka Opća bolnica preko noći izgubila cijeli interventni tim. Dr. Džamastagić i dr. Markunović su stjecajem okolnosti tijekom specijalizacije bili uključeni u rad na odjelu, a kako kažu, imali su i dosta sreće da krenu u ono što danas rade.

Kardijalna kirurgija sve jača

Dotičemo se i problema nedostatka liječnika u dubrovačkoj kao i u gotovo svim hrvatskim bolnicama:

- Nama u dubrovačkoj bolnici veliki problem predstavlja zadržavanje zdravstvenog kadra, kako liječnika tako i medicinskih sestara, inženjera ali i ostalog nemedicinskog kadra, koji je na ovaj ili onaj način uključen u program dijagnostike i liječenja naših sugrađana. Vječni problem je što je Dubrovnik skup uz kronični nedostatak stambenog prostora tako da mladi ljudi, kako medicinske tako i drugih struka, sve više izabiru preseljenje u drugu životnu sredinu, a isti razlozi su značajan ograničavajući faktor koji spriječava zdravstene djelatnike iz drugih regija u Hrvatskoj da se odluče za dolazak i trajni rad u našem gradu. Trudimo se da naš odjel bude atraktivan, da se dovoljno dobro radi da će nekome stručno biti zanimljivo ovdje doći. Smatram da bi se i lokalna zajednica trebala više uključiti kako bi se svim medicinskim kadrovima pojednostavio život u Dubrovniku. Kroz godine će problem biti i izraženiji jer je medicina sve kompliciranija i sve više ljudi treba za neke procedure- kaže dr. Markunović.

Dr. Džamastagić ističe dobru suradnju s drugim zdravstvenim ustanovama:

- U kardiologiji praktički ne postoji pretraga koju mi izravno ne možemo dogovoriti i riješiti ako ona nije izvediva u našoj ustanovi. Dakako govorimo o elektivnim procedurama poput primjerice elektrofizioloških procedura (ablacije aritmija i slično) ali i hitnim procedurama, a tu bih prije svega istaknuo kardijalnu kirurgiju, djelatnost koja ne postoji u Općoj bolnici Dubrovnik i gdje su pacijenti tradicionalno bili usmjereni ka Zagrebu, a danas imamo jedan stanoviti uzlet kardijalne kirurgije u Splitu koji je naš regionalni centar. Imamo izvrsnu suradnju s njima. Moram pohvaliti doktora Petričevića, šefa kardijalne kirurgije u Splitu koji nam pruža nevjerojatnu podršku. Praktički svi pacijenti koji urgentno zahtijevaju kardijalnu kirurgiju, nemaju nikakav problem oko organizacije prijevoza i hospitalizacije. To ranije nismo imali, a sada se kardijalna kirurgija razvija u Splitu i to je naš regionalni centar. Treba spomenuti i nevjerojatnu podršku akademika Davora Miličića, predsjednika Hrvatskog kardiološkog društva. Tu su i profesor Joško Bulum s kojim smo spomenutu proceduru prvi put izveli u našoj bolnici prije nego smo se odlučili za samostalan rad, te svakako voditelj Odjela kardiologije naše ustanove dr. Jerko Ferri Certić bez kojeg ovakva dobra organizacija rada ne bi postojala kao i svi drugi uključeni u našu edukaciju. Njima se referiramo kad izvodimo neke komplicirane zahvate.

Kako zadržati mlade liječnike u Dubrovniku

- Najveći je problem kada netko završi Medicinski fakultet i želi se negdje skrasiti, razmišlja gdje će i kako živjeti. A plaća liječnika u Hrvatskoj je jednaka u svim gradovima u Hrvatskoj. Nama je velika prednost što naša bolnica za razliku od drugih bolnica u Hrvatskoj nama plaća te prekovremene sate. Mi odradimo i budemo plaćeni kako je po zakonu, ali je činjenica da je život duplo skuplji nego primjerice u Slavonskom Brodu. Imam kolegu u tom gradu koji s plaćom kakvu ja imam ovdje, ima dva, tri puta bolji standard nego mi ovdje. Nije da mi ovdje imamo loš standard, ali je činjenica da je ljudima u Dubrovniku problem kupiti stan. A kako bi to trebalo riješiti za mlade liječnike, je li to dodjelom stanova, to je isto dvosjekli mač. Realno, ispravno bi bilo da se samo povećaju plaće koliko je indeks potrošnje u Dubrovniku veći. Dubrovnik je grad koji ima nekih svojih problema, grad je okrenut turizmu, a nama koji ne radimo u turizmu ruše kvalitetu života. S druge strane, lijep je grad na moru u kojem je lijepo živjeti – kaže dr. Markunović.

Pripravnost svih 365 dana

- Statistički gledano, naša županija ima najnižu stopu oboljenja od akutnog infarkta miokarda i jedina smo županija koja je tu ispod prosjeka Europske unije. Ključne su dvije stvari, prevencija i intervencija. Što se prevencije tiče, nacionalni screening za kardiološke bolesti koje su prvi uzročnik smrti baš ne postoji. Osvještenost i edukacija stanovništva na nekakvoj su zadovoljavajućoj razini, a kod podneblja, je li to mediteranska klima ili nešto drugo, trebalo bi još nekoliko istraživanja da se vidi što to čuva naše građane. Svakako treba spomenuti intervenciju, zahvaljujući naporu svih. Dubrovnik je bio i ostao u mreži tzv. primarne perkutane koronarne intervencije (PCI) te kao takav ima organiziranu pripravnost 7 dana u tjednu i 365 dana u godini za hitna stanja koja se odnose na pacijente sa akutnim infarktom miokarda i u mogućnosti je organizirati pripravnost da se pacijenti koji dobiju infarkt u adekvatnom roku zbrinu u matičnoj ustanovi u Općoj bolnici Dubrovnik – kaže dr. Džamastagić.

Što je Impella

Tijekom ove operacije naši sugovornici koristili su Impellu, pumpu koja pruža potporu cirkulaciji kod vrlo rizičnih procedura. Koristi se uz pretpostavku da pacijent ne bi mogao preživjeti proceduru ako se ne upotrijebi takva mehanička potpora.