Na dijelu uvale Vruja koji poduzetnik Stipe Latković još nije bespravno devastirao, Županija splitsko-dalmatinska predvidjela je gradnju turističko-ugostiteljske zone s 550 ležajeva.
U prostornom planu zapisano je to još 2007. godine, a kako su nedavno bile izmjene i dopune tog dokumenta u kojima se mijenjalo i dopunjavalo nešto sasvim drugo, spletom okolnosti stara ideja o ovaj put legalnoj betonizaciji Vruje isplivala je na vidjelo.
Ono što 12 godina nitko nije primijetio, uočio je Aleksandar Jakir, profesor na Filozofskom fakultetu u Splitu. Uložio je prigovor na plan kojim se na predjelu Pelegrin predviđa gradnja hotela na nešto više od osam hektara. Kako bi to izgledalo? Zamislite na Vruji splitski hotel “Radisson Blue” i onda još pored njega “Le Meridien Lav”.
Ostvari li se plan dobronamjerne naše Županije, uz vrujansko more ugledat ćemo čak osam baškovoških “Grand Hotela Slavija”.
Javna rasprava o prostornom planu koji je i ova ideja uvrštena završena je u ponedjeljak 16. prosinca.
Važno je znati da se područje gdje je predviđena gradnja nalazi na teritoriju Zadvarja, čiji nam je načelnik Ivan Krželj kratko kazao da “to nije ništa novo” i da je prostorni plan koji je ovo predviđao postojao i prije nego je on došao na vlast.
Daleko od Latkovića
Ali, kako je moguće da ovo do sada nitko nije primijetio? Reagirao, žalio se ili u najgorem slučaju, izgradio hotel?
Aleksandar Jakir uočava da je teren za planiranu izgradnju pomno okružen zaštićenim područjima:
- Planirana zona smještena je uz značajni krajobraz i granicu Parka prirode Biokovo. Kao takva utječe na prirodne vrijednosti zaštićenih dijelova. Isto tako, planirana zona smještena je tik uz područja ekološke mreže NATURA 2000. Planiranje izdvojene turističke zone Pelegrin površine 8,2 ha unutar prirodnog fenomena Vruja krajnje je neprimjereno s aspekta zaštite okoliša. Radi se o terenu veoma strmog poprečnog profila gdje će s inženjerskog aspekta zahvat u prostoru biti veoma složen s brojnim podzidima i sve skupa će predstavljati, kolokvijalno rečeno “šaku u oko” izuzetnog krajobraza čijoj ljepoti se danas divimo i kojom se ponosimo - poručuje Jakir.
Iz Županije splitsko-dalmatinske odgovorili su nam da je Općina Zadvarje ta koja je zatražila 2007. godine turističku zonu na Vruji te da na nju “kroz javnu raspravu, nitko nije imao primjedbi”.
- Druga zona na kojoj gradi gosp. Latković se nalazi na području k.o. Omiš, a ta zona nije predviđena kao turistička ni u Prostornom planu Županije ni u Prostornom planu Omiša - dodaju iz Županije, čime još jednom napismeno potvrđuju da su odavno svjesni kako investitor krši zakone, budući da dolje uredno iznajmljuje.
I da mu ništa ne mogu.
Za sva daljnja pitanja uputili su nas inženjeru Niki Mrčiću, ravnatelju Zavoda za prostorno uređenje pri Županiji. On pak potvrđuje da je na turističkoj zoni “Pelegrin” zbilja propisan maksimalan smještajni kapacitet od 550 ležajeva.
Betonizacija i investitori
Na pitanje smatra li da je u redu ovakva betonizacija, odgovara:
- Kad se pojedino područje planira za ovu namjenu onda se ono ne betonira, nego ako se (i kad se) pojavi potencijalni investitor, tada se pristupa izradi (arhitektonsko) urbanističkog rješenja i to na temelju Zakona o prostornim planovima te propisanim uvjetima i kriterijima koji određuju maksimalne uvjete i kriterije građenja i to maksimalne koeficijente izgrađenosti, koeficijente iskoristivosti, katnost objekta, udaljenosti objekata od obalne linije, postotke zelenih površina, način zbrinjavanja otpadnih voda, obavezan udio pratećih sadržaja, način korištenja pomorskog dobra i tako dalje.
Smatrate li da je u redu betonizacija posljednjega netaknutog povijesnog komada prirode na Makarskoj rivijeri i šire?
- U ovoj državi zaštićeni dijelovi prirode ne dijele se na “netaknute ili povijesne komade u prirodi”, nego su Zakonom o zaštiti prirode kategorizirani od pojma prijedloga za zaštitu do kategorije zaštićenog dijela prirode može graditi, na koji način i u kojoj proceduri. Osim navedenog na snazi je i nacionalna ekološka mreža kao dio europske ekološke mreže koja obuhvaća ekološki važna područja međunarodne i nacionalne važnosti u cilju zaštite prirodnih staništa i divlje faune i flore.
Je li to u skladu sa županijskim akcijama borbe za zaštitu mora i obale?
- Sve ostalo se provodi ne u skladu s “našim akcijama”, već u skladu sa zakonima Republike Hrvatske u cilju zaštite mora i obale.
Odgovor na pitanje “Zašto se pitanje zone Pelegrin našlo u izmjenama i dopunama prostornog plana ako je ono već usvojeno 2007. godine?”, jednostavno je preskočeno. •
Mitologija i stvarnost
Na Božić, točno u ponoć, iz mora kod uvale Vruja izroni kočija s dva bijela konja u galopu, a na njoj kraljević i princeza iz davno potonulog grada Pelegrina. Dogodi li se da ih uoči neki odvažan prolaznik dovoljno sposoban da uđe u more i doda im uzde, tada će oni opet na površinu podići čitavi mitski grad na Vruji. A sad Pelegrin ima drugačije značenje. Sad je “turističko-ugostiteljska zona”.
'Izradit će se Studija utjecaja na okoliš'
Niko Mrčić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje:
- Zakonska i planerska je obveza da se u postupku donošenja urbanističkih planova uređenja za turističke zone (kao što je i Pelegrin) provode postupci “glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu” odnosno da se izrađuje “Studija utjecaja na okoliš”. Navedenim dokumentima se planirani zahvat u prostoru (turističku zonu) osim utjecaja na staništa i divlje svojte analiziraju i uticaji na tlo (biljni pokrov, šume, poljoprivredu, ekologiju i sl.), zrak, površinske i podzemne vode, prometnu i drugu infrastrukturu, sociološko-gospodarske utjecaje, krajobrazne vrijednosti, buka, kulturnu- povijesnu baštinu i drugo. Za svaku kategoriju mogućih utjecaja donose se mjere ublažavanja ili uklanjanja utjecaja na okoliš i to za faze pripreme projekta, za faze tijekom izgradnje projekta i za vrijeme korištenja zahvata u prostoru s obvezom monitoringa u određenom vremenu pojedinih djelatnosti tijekom korištenja.