Komentirajući rezultate prema kojem su građani ocijenili da su najgore strane hrvatskog turizma nedostatna i nedovoljno kvalitetna dodatna ponuda i visoke cijene, Lorencin je ustvrdio kako analize pokazuju kako je hrvatski omjer cijene i kvalitete vrlo konkurentna u odnosu na druge zemlje.
„Dakle, ne mislim da su cijene previsoke, a što se tiče kvalitete ponude i dodatnih sadržaja oni se, naravno, mogu i moraju stalno poboljšavati i unapređivati, od dolaska turista na carinski prijelaz do svih vrsta krajnjih turističkih usluga koje mu možemo pružiti u našoj zemlji“, naglasio je Lorencin.
Inače, zanimljivo je kako je istraživanje GfK-a pokazalo da se građani Hrvatske najčešće (47 posto) o turističkim uslugama (prvenstveno o smještaju) informiraju „usmenim putem“, putem preporuka prijatelja i poznanika, zatim preko službenih destinacija gradova (24 posto), web stranica hotela (21 posto), web stranica turističkih agencija (20 posto), dok na turističke agencija odlazi manji postotak od samo 10 posto.
Čak 88 posto ispitanika je ustvrdilo kako kvalitetu pronađenog smještaja provjerava putem ocjena ljudi na portalima za rezervaciju, njih 46 posto to radi također preko poznanika i prijatelja, a 39 posto putem rasprava na blogovima i forumima.
Kao glavni nedostatak hrvatskog turizma građani smatraju visoke cijene, bilo da se radi o smještaju (30 posto) ili gastronomskoj ponudi (23 posto), te slabu ponudu dodatnog sadržaja (19 posto). Pri tom je 46 posto anketiranih izjavilo kako su prirodne ljepote i razvedena obala aspekti koji Hrvatsku razlikuju od ostalih turističkih destinacija, dok jedna trećina smatra da je čisto more naš glavni turistički adut.
Napomenimo da je istraživanje GfK provedeno u lipnju 2013. putem interneta na uzorku od 306 građana, pa iako se u obrazloženju GfK grupe navodi da je uzorak reprezentativan, ipak se čini kako bi bilo adekvatnije da je istraživanje provedeno na većem uzorku i putem telefona, kada se već nije išlo na „izravno“ anketiranje.