Državni arhiv Zadar (DAZD) u petak je proslavio 400. obljetnicu utemeljenja! Na svečanom obilježavanju četiri stoljeća postojanja, uz brojne visoke uzvanike u Kneževoj palači, prisustvovao je i predsjednik RH Zoran Milanović.
– Svjesni smo činjenice da smo jedni u nizu čuvara naše baštine i da ćemo tu čast jednog dana prepustiti nekom drugom. Upravo u Providurovoj palači, središtu gradske politike, utemeljen je i nalazio se providurski arhiv građanskih i kaznenih pismena iz 1624. godine. 1390. godina prva je kada se predak naše ustanove prvi put spominje, kazao je ravnatelj DAZD-a Ante Gverić koji je svim okupljenima ispričao bogatu povijest najstarije kulturne ustanove u Republici Hrvatskoj, a u svom govoru se posebno zahvalio vrijednim djelatnicima zadarskog arhiva.
DAZD je ustanova koja skrbi za jedne od najznačajnijih arhivskih dokumentacijskih cjelina za našu nacionalnu povijest te se kao takva svrstava uz bok Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Značaj arhivskog gradiva koje je pohranjeno u Državnom arhivu u Zadru nemjerljiv je za povijesna i srodna istraživanja ne samo hrvatske prošlosti, nego i prošlosti okolnih prostora s kojim je tada naš kraj bio u različitim doticajima.
Ni predsjednik Milanović nije odolio posjetu DAZD-u kojeg je u pratnji ravnatelja Gverića obišao prije početka svečane proslave. Kazao je kako se i sam, ranih 90-ih prije početka rata, zainteresirao za svoje korijene. Tako je jednom prigodom otišao "s pijace direktno na vrata franjevačkog samostana u Sinju".
- Ubrzo mi je fra Ante Soldo isporučio obiteljsko stablo, težačko, ali do početka 20. stoljeća i kazao: "Ostalo moraš sam, u Zadar!" U međuvremenu se arhiv digitalizirao, a danas dolazim ovdje i sretan sam jer mogu osjetit ovo mjesto i pa čak i njegovu povijesnu prašinu.
Ne kaže se bez razloga i dubokog smisla "Verba volant, scripta manent", "Riječi lete, a zapisano ostaje". Ti dokumenti su nešto za što se možemo uhvatiti. Naravno, karta je jedno, a dokument vlasti i državništva nešto sasvim drugo. Oni su uvijek kroz povijest bili kompleksni i višeznačni i nije ga dovoljno samo pročitati jer vlastodršci lažu i manipuliraju ljudskim životima. Zapisi nisu samo prošlost, već i budućnost, kazao je predsjednik Milanović dodajući kako je pismenost potka razvoja društva.
- Ovo je grad je svoje slavenstvo i hrvatstvo živio i dokazivao pisanom riječju i prije utemeljenja DAZD-a, nije to samo Petar Zoranić, tu je i Brne Karnarutić, Juraj Baraković, sve su to djela na našem jeziku, našega naroda. Sve je to Zadar sačuvao i stavio na svjetsku kartu povijesti i znanosti. Zadar se danas može istaknuti i kao sveučilišni grad s idejom i ambicijom da se razvija i gradi, ali ne preko noći. Kao što niti jedno veliko djelo ne nastaje preko noći. Ovaj grad je velik u hrvatskoj povijesti, njegova sudbina je uvijek bila hirovita i na klackalici. Kompleksan, drukčiji, ali danas neupitno i duboko usidren hrvatski, zaključio je predsjednik Milanović.
Gradonačelnik Branko Dukić kazao je kako DAZD ima veliko kulturno značenje za grad Zadar i njegovu okolicu i nije ustanova skrivena iza masivnih zidova nekadašnje vojarne.
- Otvorena je za svaku znanstvenu ili kulturnu suradnju, a svaka organizirana izložba ili predavanje upoznaje nas s posebnostima Zadra i Zadrana, daje uvid u nama često nepoznate činjenice iz povijesti medicine, gospodarstva, obrazovanja, kartografije i pomorstva, kulture i sporta. Čini nas ponosnima na vlastitu prošlost, obveznima prema našoj sadašnjosti, odgovornima prema budućnosti, istaknuo je Dukić.
Ovom prilikom predstavljena je i prigodna dvojezična monografija "DAZD 400 – 400 godina Državnog arhiva u Zadru 1624.-2024.". Monografiju su predstavili recenzent dr. sc. Ivica Mataija, ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću, prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i doc. dr. sc. Ante Gverić, urednik monografije i ravnatelj arhiva u Zadru.
Na svečanom obilježavanju su uz predsjednika Milanovića i gradonačelnika Dukića prisustvovali i izaslanik Sabora Rade Šimićević, predstavnik Vlade RH i Ministarstva kulture i medija Ivica Poljičak, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić, nadbiskup Zadarske nadbiskupije Milan Zgrablić, pročelnik UO za obrazovanje kulturu i šport Ivan Šimunić, predsjednik Gradskog vijeća Marko Vučetić, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Silvija Babić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević i brojni drugi.
