Ne može se živjeti isključivo od turizma! Valja vratiti stari sjaj šibenskome gospodarstvu. Ne mogu Šibenik i županija ovisiti isključivo o dolasku stranih i domaćih gostiju, jer što ćemo kad sezona podbaci?
Jesu li te konstatacije i pitanja samo mantre kojih se ne možemo otresti ili tek nedovoljna informiranost Šibenčana? Tu dvojbu prelamamo u razgovoru s Ivanom Sožom, predsjednikom Županijske gospodarske komore.
– Ja razumijem ljude koji tako govore, jer se turizam u gradu i Šibensko-kninskoj županiji razvija na specifičan način. Posebice u korelaciji s tvrđavama i starom gradskom jezgrom, no istina o šibenskoj gospodarskoj slici posve je drugačija. O tome govore statistički podaci iz prošle, ali i gospodarska kretanja u ovoj godini.
Stalni rast
Možete li svoju tvrdnju potkrijepiti brojkama?
– Turizam čini 14,5 posto ukupnog BDP-a županije. U ostalih više od 80 posto na prvom je mjestu metaloprerađivačka industrija s 30 posto. U zadnje vrijeme osjeća se, primjerice, rast građevinarstva od osam posto s povećanjem dobiti od čak 164 posto. Imamo osjetan porast dobiti i u području proizvodnje elektroenergije ili, jednostavnije, glede prometa vjetroelektrana, o čemu malo tko govori.
Pretpostavka je da je "Impol TLM" generator dobrih rezultata u metaloprerađivačkoj industriji…
– Nije samo riječ o "Impolu". Tu je i "Zagrebmontaža", koja je odavno "zasjela" i na zapadnoeuropsko tržište. A što se tiče "Impola", imponira podatak da se godišnje proizvodi 76 tisuća tona aluminija ili dvostruko više nego prije četiri godina, a s upola manje radnika! U tvrtki koja je prije četiri godina bila pred propadanjem gotovo se svakodnevno otvaraju nova radna mjesta. I meni se njihov srednjoročni plan proizvodnje 250 tisuća tona aluminija godišnje čini posve realnim. No, varate se ako mislite da šibenska metaloprerađivačka i ina industrija ovisi isključivo o velikim tvrtkama. Trenutačno više od 90 posto šibenske industrije čine mala i srednja poduzeća, što izravno sugerira uzlaznu putanju ili permanentan rast proizvodne djelatnosti.
Uspjeh na Podima
Gdje je u toj priči gospodarska zona Podi?
– Naša zona Podi je prvenstveno ili gotovo isključivo okrenuta proizvodnji. Daleko je od drugih gospodarskih zona, gdje dominiraju trgovina i uslužne djelatnosti. Ono malo uslužnih djelatnosti na Podima je opet (ne)izravno vezano uz proizvodnju. Nisu slučajno Podi proglašeni najuspješnijom gospodarskom zonom u Hrvatskoj. Pa tamo je zaposleno više od 1300 radnika. Podi su i prostorno najperspektivniji. Kvadrata za nove tvrtke ima više nego dovoljno.
Ne spominjete NCP Remontno brodogradilište, uz koje ste godinama bili poslovno vezani…
– NCP nema problema s osiguranjem proizvodnje. Ubrzo će zaploviti stoti aluminijski brod izgrađen u toj šibenskoj tvrtki. Ne bih želio da se izjalovi vrlo realan plan o osiguravanju strateškog partnera, dolazak kojega bi NCP učinio definitivno uspješnom i stabilnom tvrtkom.
Kakva je situacija u šibenskom nautičkom turizmu? Godinama ste bili i predsjednik Udruženja hrvatskih marina…
– S 14 marina šibensko područje prednjači na hrvatskoj obali Jadrana. One ostvaruju više od 25 posto prihoda u hrvatskom nautičkom turizmu. No, iskreno rečeno, neki objekti postaju polako zastarjeli. Traže obnovu, dokapitalizaciju. Veliko osvježenje u nautičkom turizmu je nova marina u Pirovcu.
Specifičan problem
Očigledno je da statistika odudara od konstatacija o "lošijoj turističkoj sezoni"!?
– Kad je riječ o županiji, mi smo s nešto više od šest milijuna i 892 tisuće noćenja minimalno uspješniji nego lani. S nadom da će listopad, s obzirom na dobru posezonu i vrijeme, taj podatak barem malo kozmetički uljepšati. Pa ne može se uvijek povećavati turistički promet za pet-šest posto! Bilo je nemalih problema i prepreka ovog ljeta. Dio gostiju ukralo nam je i Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji. Zaskočila nas je i srpanjska "crna rupa".
Vi vjerujete u dobru posezonu, dok je načelnik općine Primošten Stipe Petrina na HRT-u govorio kako je sezona sve kraća!?
– Vjerojatno je to specifičan problem Primoštena, koji se polako udaljuje od epiteta elitne destinacije. U mojem rodnom mjestu sezona se i neće tako lako produžiti dok se ne obnove zapušteni hoteli. Primošten danas ima upola manje hotelske kapacitete nego prije Domovinskog rata. To je naša zajednička sramota. Ne samo primoštenska.
Što se tiče 'Impola', imponira podatak da se godišnje proizvodi 76 tisuća tona aluminija ili dvostruko više nego prije četiri godina
Turizam čini 14,5 posto ukupnog BDP-a županije. U ostalih više od 80 posto na prvom je mjestu metaloprerađivačka industrija s 30 posto
