Nemoćno raskriljene ruke Blaža Jurina, direktora PZ Primošten Burnji, pored mrazom spaljenih maslina na fotografiji koju smo objavili proljetos najbolje opisuju ovogodišnji hod po trnju velikog broja maslinara sa šibenskog područja.
Nenadani, zakasnjeli led u ožujku poharao je barem 80 posto stabala: milijun od milijun i pol koliko ih prema procjeni ima na području Grebaštice, Primoštena i Rogoznice do granice s općinom Marina, gdje su nasadi također teško stradali, uostalom, kao i u dobrom dijelu šibenskog Donjeg polja. Biljke su potjerale sok u izuzetno blagoj i toploj veljači, maslinari požurili s orezivanjem misleći da je zimi kraj, no dočekao ih je pravi udar, s još žešćim posljedicama ukoliko su gnojili. Mraz je rascijepio koru na granama i deblima, spalio lišće i ostavio pustoš kao da je prohujao požar. Tek dogodine može se očekivati ponešto uroda, možda desetak posto od lanjskih količina, a za povratak na prinose od lani i preklani trebat će barem pet-šest godina, procjena je ne samo Zdravka Svirčića, maslinara iz Grebaštice, nego i struke. Najbolje su prošle zapuštene masline, a najteže mlađa stabla.
Akcija spašavanja
Poput ostalih, Svirčić je na sto muka, jer za spašavanje stabala sada treba uložiti barem dvostruki trud od uobičajenog.
- Svejedno, nožicama ili pilom sada mi je dotaknuti svaku grančicu i rezati ispod raspuklina na kori, jer je to najveća opasnost za stablo, otvoren put nametnicima i zarazi - opisuje Svirčić tegoban posao koji je pred njim i svim oštećenim maslinarima žele li spasiti nasade. Napominje da su, barem kod njega, neka mlađa stabla stradala do te mjere da će ih trebati ispiliti do zemlje i formirati novo od nekoliko izbojaka. Na području Grebaštice, tvrdi, manje ili više promrzla je doslovce svaka maslina, a malo tko ih u Grebaštici nema barem stotinu. Posvuda, gdje pogled seže, masline bez ijednog ploda! Novo lišće, doduše, opet je ozelenilo proljetos sparušene krošnje jer biljke daju sve u obnovu lista preko kojeg se hrane, no ledom izranjene grane može očistiti jedino čovjek.
Stoga je Svirčiću i sama pomisao na opsežan posao pred njim još teža jer mu nema tko pomoći, eventualno supruga. Dvoje djece imaju školske, uskoro i studentske obveze, majka Kata je onemoćala, a obitelji je važna svaka kap ulja budući da su on i supruga već godinama bez posla, te im je maslinarstvo, uz turističko iznajmljivanje u sezoni, važan izvor prihoda. Očite klimatske promjene, govori, unose mu nesigurnost u dosadašnji kalendar radova u masliniku, tako da razmišlja ubuduće orezivati tek nakon 15. ožujka, budući da već nekoliko godina bude zakasnjelog mraza, o čemu će se svakako savjetovati sa stručnjacima. Iz godine u godinu klima je sve gora, sliježe ramenima Zdravko Svirčić, premda na oblicu, koja je jedina sorta u njegova dva nedaleka maslinika nema nikakvu zamjerku i ne bi je mijenjao. Konstantno mu rađaju zadnjih petnaestak godina, a uvjeren je da je to najviše zbog dobrog položaja nasada koji na uzvisini u Bašelovićima gledaju na more.
'Talijanke' i 'francuzice'
Katastrofa od prošlog proljeća posvuda se uspoređuje s legendarnom zimom 1956., kada je, prisjeća se Kata Svirčić, snijeg padao cijelu veljaču a zima je do podanka uništila sve masline.
- Pa opet su se obnovile, traju one iljadu godina i opet ćemo ih imati - govori smireno, poput svih težaka naviknutih da ma koliko truda uložili, na kraju ipak nebo odlučuje. O odšteti iz županijske blagajne i ne razmišljaju, jer bi bila prava smijurija "od nekoliko kuna" - govore poučeni svakodnevicom, a takav zahtjev, poznato je, Županiji nije stigao niti od Općine Primošten.
Za razliku od Grebaštice, u biličkom masliniku Šibenčanina Gojka Huljeva, koji dio godine živi u Petrovićima (Vrulje) sasvim drugačija slika: berba će biti pristojna, zaključit će i nevješto oko na prizor grana u Bilicama posvuda osutih zelenim plodovima.
Do nedalekog maslinika Huljev nas vozi u nekoć popularnom, danas gotovo zaboravljenom Fiatovu "tetrapaku" ili "peglici" i putem govori kako mu nikako nije jasno da je biličko područje ostalo pošteđeno od udara mraza u ožujku, kada su zimske temperature, prati to dobro, redovito jednake onima u Kninu, te je uvijek barem dva stupnja hladnije nego u Šibeniku. Huljeva smo posjetili zbog njegova zanimljivog iskustva s maslinama "talijankama" i "francuzicama", za njega pogodnijim od drevne "dalmatinke" oblice.
'Oblica nije dobra'
(Pra)stari autić u kojem su Poljaci u socijalizmu prevaljivali nebrojene kilometre ne bi li ljetovali na Jadranu bez teškoće se, kao kozlić probija kvrgavim putem do maslinika s 55 stabala većinom domaće oblice i budi sentimente na vrijeme kada se pokoji kvar na ondašnjim autima dao ukloniti bokunom žice, upravo onakvog smotuljka kakav Huljev stalno drži pod zadnjim staklom za "zlu ne trebalo". Na listi životnih preokupacija ovog umirovljenog ekonomista ribolov i maslinarstvo zauzimaju najvažnije mjesto, a u posljednjim godinama izdao je i dvije zbirke priča o svojim odlascima u ribe i životu u Starom gradu, gdje je proveo djetinjstvo i mladost do odlaska na studij.
Maslinar je već 40-tak godina i sakupio je zamašno iskustvo, toliko da sa sigurnošću može reći da mu se domaća, samorodna maslina oblica, za razliku od čvrstog uvjerenja Zdravka Svirčića i brojnih drugih maslinara, nije pokazala dobrom. Da upravljanje maslinikom nije u cijelosti prepustio sinu, najradije bi oblicu potpuno zamijenio marokansko-francuskim picholinom, sortom Sjeverne Afrike, izduženog ploda krupnog poput oblice. Preferira i "talijanke" sorata leccino, pendolino ili ascolanu, koje su mu se u masliniku našle slučajno, zbog pogrešne deklaracije na sadnicama, jer je zapravo htio uzgojiti još 10-tak "marokanki".
Zahvalne i 'marokanke'
No, nije požalio, jer su sve te "strankinje" ne samo dobri oprašivači, zbog čega ih je na preporuku stručnjaka posadio među prvima, još prije 35 godina, nego su upravo izvrsne uljarice, hvali ih Huljev. Osim što za razliku od oblice redovito rađaju i vraćaju uloženi trud, ne podliježu bolesti paunova oka, niti im treba previše orezivanja. Zbog savitljivih, spuštenih grana poput vrbe lakše se beru, a stvaraju neusporedivo manje izbojaka pri dnu debla od oblice, koja ovdje solidnije rodi tek svake treće godine, prenosi Huljev svoje iskustvo. "Marokanki" je možda jedina mana što slabije podnosi hladnoću od oblice otporne do -12 stupnjeva, te joj je kritično kada se temperatura spusti na -7, -8.
Uostalom, u francusko-marokanske sorte kune se poznati maslinar dr. Ivica Vlatković, inače zadarski ginekolog, i tvrdi da su s obzirom na sjevernoafričko porijeklo, upravo idealne za klimatske promjene kakvim svjedočimo u Dalmaciji, a ogledaju se i u sve sušnijim ljetima. Vlatković je jedan od pobjednika prošlogodišnjeg "Noćnjaka" u Vodicama, kada je za sortno ulje od picholina dobio zlatnu medalju.
- Nisam u ovome usamljen, barem ne na području Bilica, gdje je dosta uzgajivača nezadovoljno oblicom - veli Huljev. Doduše, ove godine je dobro ponijela, pa nitko ne grinta, međutim, kada na njoj jedva ima maslina, "talijanke" i "francuzice" redovito urode i da u masliniku od 55 stabala nemamo dvadesetak ovih "strankinja", bilo bi sezona kada ne bismo imali ulja - govori dok pokazuje kako je na panj stare oblice cijepio jednu "marokanku", a drugu na orkulicu. To je, napominje, bolji i sigurniji način da se biljka dobro primi i brže napreduje nego kao samostalna sadnica, budući da je izravno povezana na razvijeni korijenov sustav oblice, inače odlične plemke.
Mlađi nasadi
- Dakako, ima dosta ljudi koji oblicu ne bi mijenjali ni za jednu drugu sortu, jer im redovito rađa i zadovoljni su. Držim da je riječ o mlađim nasadima, zasađenim prema suvremenim pravilima, no puno starija stabla, poput mojih naslijeđenih, pokazuju tu izraženu cikličnost u prinosima i vjerojatno je to sortna osobina oblice - ograđuje se Huljev, dodajući da se maslinarstvu na suvremenim zasadama svi zajedno još uvijek učimo. Učimo se, kao što s prirodom uvijek možemo biti i zadivljeni, složili smo se promatrajući jednu vrlo staru oblicu u njegovu masliniku, punu ploda i s mnoštvom izbojaka pri dnu debla.
- Ova je prava iznimka i samo ukazuje na individualne osobitosti unutar iste sorte, budući da dobro rađa svake godine. Od ovih namjerno ostavljenih vodopija pripremit ćemo sadnice, s očekivanjem da će i djeca biti rodna poput majke - objasnio je Gojko Huljev.
Dobar urod u zaleđu županije nadomješta štete od mraza
Damir Buntić, tajnik Udruge dalmatinskih uljara i savjetnik za poljoprivredu u županijskoj Razvojnoj agenciji, kaže da će unatoč ledom poharnim maslinicima na južnom dijelu šibenskog kraja ova maslinarska godina biti prosječno dobra. Drugim riječima, ulja će biti kao i lani, budući da su masline u zaleđu Vodica i Pirovca prerodile, što će kompenzirati manjak na području izloženom nepogodi.
Za razliku od stanja dalje od mora, u priobalju su prilike 'šarene', napominje Buntić, ovisno o uvjetima na mikrolokacijama. Kao i kod ostalih kultura, smokava i grožđa koje su na rod došle do dva tjedna ranije, jednako se očekuje i za ovogodišnju berbu maslina.
- Cijene ulja neće se mijenjati, no ono što je ove godine prerodilo, u narednoj će ponijeti slabije i lošija berba mogla bi biti 2019., jer će trebati nekoliko godina da se oporave mrazom zahvaćene masline u Grebaštici, Primoštenu, Rogoznici i sve do Splita.