Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije trenutno ima 29 timova T1, koji u svom sastavu imaju liječnika, medicinsku sestru ili tehničara te vozača. Najveći broj timova T1 stacioniran je u Šibeniku, njih deset, dok su ostali po ispostavama.
Pet je timova T2 u kojima su dvije medicinske sestre ili tehničara od kojih je jedno vozač, a smješteni su u Tisnom i pokrivaju područje otoka Murtera. U Prijavno-dojavnoj jedinici, u centrali u Šibeniku, je pet timova i ona opslužuje cijelu županiju, a u mreži hitne medicine je i pripravnost za Skradin. Raspolažu s ukupno 16 suvremeno opremljenih vozila hitne pomoći, koja su raspoređena tako da svaka ispostava ima dva vozila, a najveći broj ih je u Šibeniku.
Ravnatelj Zavoda Tomislav Jukić kaže da je cjelokupno područje relativno dobro pokriveno ekipama hitne medicine, ali u nekim sredinama su nužne promjene kako bi se osigurali bolji uvjeti za pružanje što brže i kvalitetnije pomoći potencijalnim pacijentima.
- U tom smislu, na naš prijedlog, Županija kao osnivač Zavoda tražila je izmjenu mreže hitne medicine na našem području. Ministarstvu zdravstva uputila je zahtjev da u Tisnom bude tim T1 tijekom cijele godine, da Knin dobije dodatni tim T2 zbog velikog broj intervencija i udaljenosti od Šibenika te da Skradin ima T2 tijekom cijele godine. Naime, Skradin ima tim samo tijekom ljetne sezone i zato smo, u suradnji s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), osigurali sredstva da imamo takozvani tim pripravnosti koji cijele godine djeluje 24 sata dnevno. Što se zahtjeva Županije za izmjenom mreže hitne medicine tiče, vjerujemo da će odluka biti donesena uskoro, a kakav će biti, ovisi o dogovoru ministarstva s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) oko financiranja timova, rekao je Jukić.
Stiže sezona, fali timova
U Zavodu je trenutno 124 ukupno zaposlenih. Među njima je 28 liječnika, 60 medicinskih sestara i tehničara te 27 vozača. Kako se primiče turistička sezona i naglo povećava broj "stanovnika", a time i hitnih intervencija, nužno je povećati i broj timova hitne medicine u vrijeme sezone.
- Od osnutka Zavoda, a bilo je to 2012., svake godine HZZO u suradnji s Ministarstvom zdravstva primorskim županijama osigurava sredstva za dodatne timove. Do sada smo dobivali tim T1 za našu dionicu autoceste, u Tisnom postojeće timove T2 nadograđujemo s liječnicima i oni prerastaju u T1 timove. Tako bude od 15. svibnja do 15. rujna, a troškove pokriva HZZO. Također, s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu dogovorili smo da tim koji pokriva autocestu bude stacioniran u Skradinu. Mala je udaljenost do autoceste, pa taj tim pokriva i hitnoće koje se događaju u Nacionalnom parku "Krka", u kojem tijekom dana u sezoni boravi oko 10.000 ljudi - kaže Jukić.
Na pitanje je li pojačanje u turističkoj sezoni dostatno, navodi da zbog sve većeg broja turista broj intervencija iz godine u godinu rapidno raste.
- S obzirom na to kakva je situacija na tržištu rada s liječnicima i općenito medicinskim kadrom, bojimo se hoćemo li uspjeti popuniti timove potrebnim kadrom. Do sada smo odolijevali, a kako će biti dalje, teško je znati. Svakako, broj intervencija raste, a broj timova je isti. Kod nas rade isključivo mladi liječnici koji dolaze s fakulteta i vrlo brzo odlaze na specijalizacije u zdravstvene ustanove diljem Hrvatske. U Zavodu se zadržavaju nekoliko mjeseci do maksimalno godinu dana. Evo, sad nam odlazi šest liječnika na specijalizaciju i u velikom smo problemu. Raspisali smo natječaj i nije nam se javio niti jedan kandidat. S obzirom na to da se bliži kraj akademske godine, vjerujemo da će na birou ubrzo biti novih liječnika te da ćemo uspjeti naći zamjene - govori Jukić.
Zbog takve situacije puno je prekovremenih sati, ne mogu se koristiti godišnji odmori i sve je to organizacijski i financijski teret. Jukić podsjeća da su, svjesni problema u kojima se nalaze, ravnatelji županijske Opće bolnice Šibenik, šibenskog Doma zdravlja i županijskog Zavoda za hitnu medicinu potpisali ugovor o međusobnoj poslovnoj suradnji.
- U praksi to znači da liječnici i medicinske sestre iz jedne ustanove "uskaču" na posao u drugu u svojim slobodnim terminima. Naravno, taj prekovremeni rad odrađuju ako oni to žele, a plaća ga ustanova u kojoj ga odrade. U okolnostima kad na tržištu rada nema dovoljno medicinskog kadra, poslovna suradnja spašava situaciju - na kraju će Jukić.
Sufinanciranje: Trebaju pomoći općine i gradovi
Kako bi se poboljšala kvaliteta i povećao broj timova hitne medicine u pojedinoj sredini, u sufinanciranju mogu sudjelovati i gradovi i općine. No, rijetki su oni koji tu mogućnost koriste.
- Na primjer, u Vodicama i Primoštenu je pet timova. Četiri tima financira HZZO, a jedan tim bi trebale sufinancirati jedinice lokalne samouprave. U to su se uključile Vodice s 500 tisuća kuna godišnje, a pridružila im se i općina Tribunj s malim iznosom za sufinanciranje tima T1 u Vodicama. Tim u Primoštenu sufinancira općina Rogoznica sa 140 tisuća kuna. To je, nažalost, nedostatno i ostatak osiguravamo iz vlastitih izvora te od pomoći Županije, koja nam godišnje dodjeljuje 400 tisuća kuna. Naime, za tim T1 na godišnjoj razini potrebno je osigurati 630.000 kuna - kaže Jukić.
Lani 57 intervencija dnevno
Na području Šibensko-kninske županije tijekom 2018. godine timovi Zavoda za hitnu medicinu ukupno su odradili 20.864 intervencije, a u prva tri mjeseca ove godine odrađene su 4332 intervencije. Najviše posla tijekom godine imaju ispostave hitne medicine u Kninu i Šibeniku, a tijekom turističke sezone ispostava u Vodicama. Primjerice, lani je u Kninu bilo 4864, a u Šibeniku 4789 intervencija.