Sastanak ravnatelja NP-a Kornati Josipa Zanze s kornatskim ugostiteljima, na kojem se trebala postići uzajamna suradnja uoči predstojeće turističke sezone, ne samo da je iznova otvorio stare dubioze, nego je završio pravom katastrofom i prijetnjom kornatskih gospodarstvenika da će pokrenuti peticiju za brisanje Kornata iz sustava nacionalnih parkova.
– Nećemo dronove na svojim posjedima, protiv smo naplate ulaznica prema veličini broda, a ne broju ljudi, Nacionalni park Kornati se deklarira kao neprofitna ustanova, a sve se svodi na stjecanje što većeg profita i, na kraju, nećemo ni takav nacionalni park – rezolutno su ravnatelju Zanzi rekli kornatski ugostitelji.
Svi prisutni, a bili su na sastanku gotovo svi vlasnici restorana na Kornatima, odbili su i "neslužbeno druženje u restoranu 'Fabro'" s Karin Mimicom, urednicom portala "Gastronaut" i predsjednicom Zbora turističkih novinara pri HND-u, "a poradi razrade aktivnosti kojima bismo profilirali šire područje NP-a Kornati kao gastronomsku top-destinaciju".
Zakasnili ste i na tom polju, poručili su ugostitelji, svi smo se mi pojedinačno već profilirali, a i kako ste zamislili predstaviti šire područje NP-a Kornati kao gastronomsku top-destinaciju!? S korejskom ribom i kalifornijskom lignjom, retorički su upitali ugostitelji aludirajući na aktualnu situaciju zabrane lova ribe u akvatoriju NP-a čak i domicilnom stanovništvu, koja traje već dvije godine
Projekt "Rediviva Kurnata", koji bi trebao "promicati održivo korištenje prirodne baštine Nacionalnog parka", koji je predstavljen na sastanku, a koji uprava NP-a drži jednim od zamašnjaka koji će "preporoditi Kornate", izazvao je pravu salvu negativnih primjedbi. Tim će se projektom, smatraju kornatski ugostitelji, uludo baciti golem novac.
Od svih aktivnosti u projektu izravnu korist će Kurnatari imati jedino nabavom nove pinice i uspostavom pametnog sustava za upravljanje otpadom, a na te dvije aktivnosti planira se potrošiti dva milijuna kuna, što je minoran iznos u odnosu na ukupno odobrenih 49.156.000 kuna, od kojih je više od sedam milijuna kuna javnog novca, istaknuli su ugostitelji. Za rekonstrukciju i opremanje prezentacijskog centra "Škrinja tajni" u Betini, projektom je, primjerice, predviđeno 12.242.000 kuna. Zar će "Škrinja" biti od zlata optočena dijamantima, pitaju se ugostitelji, a mi, kažu, nemamo ni internet potreban za fiskalnu blagajnu. Tim ste novcem, poručili su, mogli riješiti čitavu infrastrukturu u Kurnatima, mogli ste nam uvesti struju i vodu!
Slabo 'oživljavanje'
Da u popisu dodijeljena novca na projektu "Rediviva Kurnata" ne vidi ni jednu stavku koja je od životne važnosti za Kurnatare, potvrdio nam je i profesor Vladimir Skračić, predsjednik Udruge "Kurnatari".
– Ne znam koji su bili uvjeti natječaja i kakav je bio okvir. Udruga je popis svojih tema i svojih potreba poslala i JU-u NP Kornati i resornome Ministarstvu u trenutku kad se počelo govoriti o novom prostornom planu. A to je bilo davno. Koliko znam, taj dokument još nije u izradi, a i kad bude, ako bude, bojim se da neće donijeti ništa novo. Ljudi jednostavno ne razumiju prostor i ne žele učiti – kazao je profesor Skračić, demantiravši time prošlogodišnja predviđanja ravnatelja Zanze da će "Vlada najkasnije u jesenskom zasjedanju (2017.) konačno donijeti odluku o financiranju izrade novih planskih određenja".
O uvođenju nove tehnologije u nadziranju parka, profesor Skračić kaže da je pitanje što se nadzire i koji su efekti toga nadzora. Mnoge su se stvari mogle nadzirati i bez dronova. Nije stvar u tehnologiji, nego u volji, kaže on.
– Evo vam primjera. U uvali Lavsa je nestao maž (Posidonia oceanica) iz najplićeg dijela. Obavijestio sam osobu u Upravi NP-a za koju sam mislio da taj problem spada u opseg njezine odgovornosti, ali mi je rečeno da to nije tako. Uza sve nadzorne organe, ovaj ekološki incident nije pobudio ničije zanimanje..., a što se tiče "samoodrživosti parka", što kao svoj cilj propovijeda aktualna Uprava, pitam se što je to. Nije cilj parka da u budućnosti ne bude na "grbači države", nego je cilj da prostor bude efikasno zaštićen i da se u njemu ne osjećaju udobno samo nautičari. Zakon koji u isti red stavlja samoodrživost Plitvica, s jedne strane, i Kornata, s druge, neinteligentan je i štetan. Od te vrsti samoodrživosti najviše će patiti priroda i Kurnatari.
Na tragu izjave kornatskih ugostitelja o pokretanju peticije za ukidanje Parka, upitali smo predsjednika Udruge "Kurnatari" je li se takva inicijativa događala i ranije te što je uopće dobroga Park donio Kurnatarima.
Što s Kurnatarima?
– Više se puta govorilo o tome iako Udruga, a ni ja osobno, nikada nije zastupala taj stav. Naime, nije problem u zaštiti prirode. To je danas civilizacijski doseg. Ni u postojanju Parka. Problem je u načinu kako se njime upravlja, a ovdje ne mislim samo na Upravu, iako je i njezin "doprinos" iznimno velik. Danas se u svijetu i u Europi stanovništvo zatečeno u prostoru koji treba posebno štititi itekako pita za mišljenje. Cilj je svake uljuđene vlasti da živi u suglasju sa svojim građanima. Od prvog dana, od osnivanja NP-a Kornati, "vlast" je imala samo jedan problem, a taj su Kurnatari. Što s njima? Taj se odgovor ne zna ni danas zato što se pitanju nije pristupilo stručno, iskreno i u dobroj vjeri. Odatle zahtjevi za ukidanjem NP-a. Nitko ne vjeruje institucijama.
Jedan je Kurnatar nedavno podsjetio da je 1980. godine, kad je proglašen Nacionalni park, u Kurnatima ribalo 50 profesionalnih ribara, uglavnom Kurnatara i Murterina. Danas u parku više nitko ne smije ribati osim, kako su podsjetili ugostitelji, "zimski turisti iz Šibenika, Vodica..." sa sportskim dozvolama. Kurnatar je nadalje rekao da je te ljude Park protjerao i ostavio ih bez egzistencije. Misli li i profesor Skračić tako?
– Od prvoga dana, još prije osnivanja Udruge, nastojao sam objasniti o kakvom je prostoru riječ. Tome sam poslije posvetio i veliki dio svoga znanstvenoga rada. Emocionalno sam vezan uz Kornate i ne znam kako bih živio bez njih. Kao predsjednik Udruge, na svim sam razinama i različitim postupcima pokušavao objasniti da je ribolov integralni dio kurnatskog identiteta i da, u okolnostima kakve jesu, on nema zamjene. Od Kurnatara se hoće napraviti udičare! Razumiju li ti ljudi išta? Slažem se da zakone treba poštovati, ali zakoni se mogu i mijenjati. Mali ribolov je danas i zaštićeno nacionalno dobro, a i Europski je parlament prihvatio rezoluciju o, nazovimo to tako, malom ribolovu. Treba se i dalje boriti svim sredstvima – do građanskog neposluha! – uzrujao se profesor Skračić do mjere da je morao popiti normabel te dodao:
– Ali ja te bitke više neću voditi. Moje je vrijeme prošlo.
JU NP Kornati:
Nismo nadležni za kruh
"Suradnju" domicilnog stanovništva i JU-a NP Kornati, kornatski su ugostitelji ilustrirali nedavnim događajem kad je, za onog prošlog vala hladnoće i nevremena, nemali broj Kurnatara ostao zatvoren na otočju, mnogi i bez kruha. Jedan je Kurnatar nazvao Javnu ustanovu i upitao bi li njihov brod mogao obići ljude i donijeti im barem kruha. Iz Ustanove mu je odgovoreno da to nije u njihovoj nadležnosti, da njihov djelatnik na terenu ima dovoljno hrane i da oni nemaju potrebu isplovljavati!?
Pitanje svih pitanja
Što su Kornati?
Najprije bi trebalo odgovoriti na pitanje što su to Kornati i koji je smisao postojanja nacionalnog parka. Ako je to prirodna i antropološka cjelina koju treba štititi i istodobno joj omogućiti da u novim uvjetima funkcionira na korist svih zainteresiranih u prostoru, a to znači – ispričavam se – i Kurnatara, onda sam potpuno siguran da neće. Naime, postavlja se pitanje što se tamo ima preporoditi. S obzirom da nastupam s pozicije predsjednika Udruge, ja ne vidim u tom projektu ni jedan bitan sadržaj koji se odnosi na Kurnatare. Da budem jasan, prije nego počnemo štititi masline od nametnika, trebamo omogućiti svima da im pristupe.
Samo jedna poruka:
Upoznajte i volite prostor
Sad je u modi slati poruke pa bih i ja poslao jednu, zaželio je profesor Skračić:
– Gospodo ravnatelji, nadzornici, zaposlenici, državni tajnici i ministri okoliša! Vaš je prvi zadatak da upoznate prostor kojim upravljate i, rekao bih iako je to naizgled suvišno, da ga volite. Bez toga nikakvi milijuni, nijedan broj zaposlenih, nikakvi dronovi i hibridni gliseri, ovakvi ili onakvi prezentacijski centri, neće riješiti ni jedan problem Kurnatara!
