‘Slike morskog psa ulovljenog kod Rogoznice dobio sam iz desete ruke. Velika šteta, ali mogu procijeniti veličinu...‘

Vijest da su ribari kod Rogoznice ulovili jedinku velike bijele psine, fotografirali se s njom, a zatim je prodali restoranu, izazvala je veliku pozornost u javnosti. Očekivano, reagirali su i znanstvenici. U Facebook grupi "Živi svijet Jadranskog mora" naš poznati biolog Petar Kružić poručio je ribarima da ne prodaju ulovljene morske pse, jer su takvi pronalasci izuzetno vrijedni.

- Velika bijela psina je strogo zaštićena vrsta (Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama - NN 144/13, 73/16), kao i veliki dio morskih pasa koji obitavaju u Jadranu. Zbog toga se nikako ne smije prodavati. Ako se slučajno ulove, kao što je ovdje slučaj, ulov treba prijaviti, najbolje Institutu za oceanografiju i ribarstvo i inspekciji ribarstva ili pomorskoj policiji. Ovaj ulov je značajan za kolege koji se bave morskim ribarstvom, ne samo na Jadranu – rekao je za Jutarnji list dr. Kružić, izvanredni profesor na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.

- Nažalost, o ulovljenoj jedinki ne znamo gotovo ništa. Nema podataka o morfologiji, tj kolika je bila dužina, težina i slično, kao ni točnog mjesta ulova. Ništa. Samo da je ulovljena negdje kod Rogoznice. Meni su poslane slike za identifikaciju vrsta, preko, vjerojatno, desete ruke. To je šteta. Velika šteta. No, procjenjujem da je riječ o mladoj jedinki veličine 1,5 metar koja je vjerojatno ulovljena na parangal – naglasio je Kružić.

Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) vrsta je morskog psa, jedina preživjela iz roda Carcharodon.

- Velike bijele psine žive u umjereno toplim morima, rijetko zalaze u tropska mora. Sredozemno more, pa tako i Jadransko im je normalno stanište oduvijek. Vrsta je top predator i ima veliku ulogu i očuvanju bioraznolikosti mora. Zaštićena je vrsta jer se populacija znatno smanjila, pogotovo u Sredozemnom moru. Najviše ih ima uz obale Australije, Južnoafričke Republike i Kalifornije, ali samo zato što se tamo najviše spominju. Ima ih posvuda, ali u sve manjem broju. Glavna hrana su im tune i morski sisavci. Vrsta nema dobru reputaciju zbog igranih filmova, ali mi ulazimo u njeno stanište. Spada, uz morske pse tigra i bika, u najopasnije vrste. Ipak, opasnost od njenog napada je izuzetno mala u Jadranu. Prije će vas udariti grom kod odlaska na plažu – naglasio je Kružić.

Naš sugovornik ističe kako su velike bijele psine nekad bile češće u Jadranu nego sad.

- Otkad je u Jadranu manje njihove hrane, kao što su morske medvjedice i tune, i one su sve rjeđe. Ne možemo reći da "zaluta" u Jadran, jer Jadran nije mali niti su Otrantska vrata uska za ulazak. Prije stotinjak godina u području Tršćanskog zaljeva su ih godišnje ulovili do pet jedinki u ribarske mreže. Danas se u Jadranu vide vrlo rijetko. Jedna ženka se dosta dugo zadržavala na talijanskoj strani oko Ancone, uz plinske platforme. Zbog ranijih ulova juvenilnih (mladih) jedinki dugo se smatralo da se razmnožava u području Tunisa, Malte i Sicilije. Tamo su ih često ulovili u ribarske mreže kod izlova tune – zaključio je za Jutarnji list dr. Kružić.

Morski psi spadaju u drevne životinjske vrste, pojavili su se prije otprilike 400 milijuna godina, a posljednjih 70 milijuna godina praktički se nisu mijenjali. Iako ljudi imaju iskrivljenu percepciju da su morski psi "opasna čudovišta", oni su presudni za morski okoliš jer se hrane potencijalno destruktivnim populacijama riba.

Studija objavljena 2021. godine u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature pokazala je kako je od 1971. godine nestalo 71 posto morskih pasa: svakog sata ubije se 11.000 morskih pasa, odnosno tri svake sekunde. Danas su morski psi izloženi riziku od izumiranja koji prvenstveno uzrokuje prekomjerni izlov, kao ciljani lov na morske pse i češće "prilov" tijekom ribolova na druge vrste poput tune i sabljarke.