Ravnatelj Josip Zanze: Veliki projekt 'Rediviva' će ujediniti Kurnatare i NP Kornati

Mnogi su uvjereni kako je ravnatelj Josip Zanze novim velikim projektom na ozbiljan način trasirao put u budućnost Nacionalnog parka Kornati, no razgovor smo, svejedno, počeli u ležernom tonu.

Kako u kasnoj jeseni, pod burom i kišom, izgledaju Kornati, koji se ljeti doimaju čarobno? Pretpostavljam da i zimi svratite do Kornata...
– Za nas Dalmatince Kornati su lijepi u svako doba godine. Uostalom, ne postoji ljepota prirode koja je manje vrijedna zimi nego ljeti. Ili obrnuto. Kornati i sada imaju fenomenalan zalazak sunca. Bura stvara poseban ugođaj. U kasnu jesen se beru masline, uređuju se polja, suhozid. Sve to ima svoje čari – počeo je Zanze.

Kornati će, uvjereni smo, biti i ljepši, pristupačniji, kad krene najveća investicija otkad je Nacionalnog parka. Nije mala svota od 58 milijuna kuna, koliko je ne tako davno osigurano, zahvaljujući dobrim dijelom europskom novcu...
– Projektom "Rediviva", za koji smo potpisali ugovor 5. listopada, Kornati u svim segmentima očekuju preporod. Ta su sredstva raspoređena za očuvanje prirodnih vrijednosti, ali i za poboljšanje infrastrukture turističko-ugostiteljskog karaktera. Tim projektom dobivamo tri posjetiteljska centra, više od 200 sidrišta i nekoliko plovila, među kojima i brod za prijevoz smeća. Profitirat će i domicilno stanovništvo, Kurnatari i njihovi maslinici. Maslinarstvo će biti temeljeno na novoj kompjutorskoj tehnologiji. Svaka će maslina, vjerovali ili ne, dobiti svoju anamnezu.

Briga o maslinama i Kurnatarima sugerira kompromis, s obzirom na formalni sukob interesa. Na otočju "kraljuju" privatni posjedi, a Nacionalni je park državna institucija, koja mora sve to regulirati?
– Mi živimo u simbiozi. Sve više Kurnatara shvaća da je naziv "nacionalni park" brend. Kao ustanova štitimo bioraznolikost krajobraza i ne dopuštamo da bilo tko ugrozi dosadašnji vrijedni rad Kurnatara. A novi će prostorni plan, što ga je donijela hrvatska Vlada, uvjeren sam, ujediniti želje Kurnatara i NP-a Kornati. Legalizirat će se sve ili gotovo sve što je dosad imalo prefiks "divlje".

Suživot s nautičarima

Očito ste postigli i simbiozu s općinom Murter-Kornati!?
– Upravo smo u suradnji s općinom trasirali put prema novom prostornom planu. O dobroj suradnji govori i podatak da naših dvanaest djelatnika trenutačno radi na ostvarenju programa općine Murter-Kornati. Na plažnim suhozidima i plažnim putovima, kako bi ti prostori bili uljepšani za iduću sezonu. Od sljedeće godine bi se trebali uključiti i u projekt očuvanja maslinarskog fonda zajedno s Kurnatarima, koji sve svoje masline jednostavno ne stignu pobrati i očuvati.

Pretpostavljam da je suradnja sa susjednom općinom Tisno jednako kvalitetna?
– Općina Tisno nam je ustupila prostor u svojoj zgradi u Betini, u koji će se useliti naš prezentacijski centar "Škrinja tajni". U njega je dosad općina Tisno uložila osam milijuna kuna, a mi ćemo investirati još dvanaest. Govorim, dakako, o novcu iz fondova Europske unije.

Je li u novim investicijama predviđena i snažnija preventiva od požara. Da se, ne daj bože, ne ponovi tragedija slična onoj otprije deset godina?
– Požari su na Kornatima, nažalost, konstanta. Naše čuvarske službe, dojavni punktovi i suradnja s nautičarima su, međutim, danas na takvoj razini da sam gotovo uvjeren kako nam se više slična tragedija ne može ponoviti. Dobit ćemo i interventno plovilo s vodenim topom, kojim će se moći štititi prvih petnaestak metara obalnog pojasa. A odakle vatra obično i krene, jer se tim dijelom kreću i posjetitelji.



NP Kornati je ne tako davno proslavio 37. rođendan. Sugeriraju li najavljene investicije da se u minulim godinama moglo postići i više?
– Ako ćemo govoriti nogometnim rječnikom, ja sam igrač koji, kad se nađe u šesnaestercu i dobije loptu, mora zabiti gol. Svejedno, ne bih kritizirao moje prethodnike. Činjenica je, međutim, da EU fondovi gotovo vape za programima. Sa svojim sam suradnicima pripremio mapu "tešku" petstotinjak stranica, te je poslao Ministarstvu regionalnog razvoja. Uz zebnju da će nam se od 58 milijuna kuna i 700 tisuća kuna, koliko je težio naš izračun projekta, po već nepisanom pravilu, odbiti desetak milijuna. A odbili su nam tek 440 tisuća kuna. Vjerojatno i zbog toga što je u projektu transparentno prikazano sve što nama doista treba. Bez viškova.

Suradnja s Krkom

U Šibensko-kninskoj županiji stalno se ponosimo podatkom da imamo dva nacionalna parka, Kornate i Krku. Kakva je suradnja među vama?
– S Nacionalnim parkom Krka smo u svakodnevnom kontaktu. Što telefonskom, što elektroničkom vezom. Stalno razmjenjujemo iskustva, bez obzira na brainstorming sastanke, koje organizira nadležno ministarstvo. Ravnatelj Nacionalnog parka Krka Krešo Šakić i ja smo uz to i prijatelji. Naša je suradnja odlična. I ne samo naša, nego i suradnja naših prvih suradnika i djelatnika.

Nije baš lako sačuvati krajobraz Kornata i istodobno povećavati broj posjetitelja. Rodila se zamisao o malom aerodromu na Kornatima kao temelju zimskog turizma. Je li heretično tako razmišljati?
– Ja odbacujem takva razmišljanja. Slažem se da je takav objekt potreban jedino ako će biti izgrađen na kopnu.

Zato plan povećanja prihoda, vjerujem, ne smatrate heretičnim?
– Moja osnovna ideja vodilja bila je Nacionalni park napraviti samoodrživim. Kolega iz NP-a Krka ima 180 milijuna kuna prihoda, a počeo je sa 140. Kad sam postao ravnatelj Kornata, imali smo sedam milijuna kuna prihoda, sad smo blizu deset. Planski smo zacrtali da u sljedećih pet-šest godina dosegnemo sadašnju cijenu ulaznice u nacionalnim parkovima Krka i Plitvice.

Neizbježnom se čini i tema o imenovanju ravnatelja u nacionalnim parkovima. Nova Vlada, za razliku od prijašnjih, bile one SDP-ove ili HDZ-ove, nije posegnula za promjenama na čelnim pozicijama. Je li to prešutni dogovor HDZ-a i SDP-a ili početak jedne nove, normalnije prakse, kojoj se "obični" građani silno raduju?
– Mislim da je to dio novog ozračja u hrvatskoj politici, koje nam svima treba. U posljednje vrijeme su se promjene u svih devetnaest javnih ustanova događale onda kad je do njih zaista trebalo doći. Ne po političkim odlukama. Tako smo na svojim pozicijama ostali kolega Šakić i ja. Ne znam imamo li nas dvojica više znanja od ostalih ravnatelja, ali trenutačno postižemo bolje rezultate od drugih – završio je Josip Zanze.