Od Istre do Prevlake, od Kina do Kornata, općina Kistanje smjestila se u središtu tog, jadranskog dijela Hrvatske. Iako je trenutačno najnerazvijenija općina u županiji, puno je planova kako da se ti negativni pokazatelji promijene, a Kistanje u dogledno vrijeme postanu održiva općina ugodna za život, kako to voli reći načelnik Goran Reljić.
Koja su ključna područja na kojim temeljite razvoj Kistanja?
- Uzimajući u obzir položaj općine i trenutne resurse, odlučili smo se usmjeriti prema razvoju poljoprivrednih-prehrambenih proizvoda, ruralnom turizmu, socijalnim uslugama i zelenoj ekonomiji. To se u prvom redu odnosi na poticanje razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava i preradu poljoprivrednih proizvoda, ruralnog turizma koji se temelji na gastronomiji i lovnom turizmu te socijalnim uslugama za mlade i starije članove zajednice. Smatram i da je zelena ekonomija, odnosno zeleno poduzetništvo novi smjer kojim treba ići, poglavito uzimajući u obzir da se područje općine nalazi u neposrednoj blizini NP Krka te je obuhvaćeno ekološkom mrežom Natura 2000. Primjeri zelene ekonomije ogledaju se u razvoju obnovljivih izvora energije,društvenog poduzetništva, zelene gradnje, transporta korištenja električnih vozila, kreiranja novih i inovativnih proizvoda putem razvoj cirkularne ekonomije itd. Primjera je mnogo, a novci će biti dostupni putem EU fondova za lokalne samouprave i za tvrtke koje imaju ideje i žele više.
Kako se u to uklapa poduzetnički inkubator u Kistanjama?
- Postojeći poduzetnički inkubator zamišljen je kao edukacijsko-proizvodni centar za poljoprivredna gospodarstva i tvrtke u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda i gastronomije. Sastoji od dva manja edukacijsko-proizvodna postrojenja s hladnjačom za preradu poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno voća i povrća u džemove, sokove, umake, zamrznuto i marinirano povrća. Drugi dio centra čine konferencijska dvorana i edukacijsko-proizvodna kuhinja za pripremu gastronomskih specijaliteta i gotovih jela, usluge cateringa i edukaciju ugostiteljskih kadrova: kuhara, slastičara itd. Naravno, centar raspolaže i s manjim coworking prostorom koji će biti opremljen osnovnim uređajima i namještajem za tvrtke. Osnovni cilj ovog centra je razvoj poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i gastronomije na konceptu „od polja do stola“, dakle lokalna hrana i naši autohtoni proizvodi. Ovakav koncept razvoja podržava i EU, s posebnim naglaskom na održivu lokalnu proizvodnju i preradu ekološki uzgojene hrane. U glavnoj ulozi su poljoprivredna gospodarstva, ali i mikro tvrtke u navedenom sektoru, kojima želimo pokazati praktične mogućnosti razvoja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Pored navedenog, lokalni poljoprivrednik će od svog proizvoda npr. rajčice, biti u mogućnosti dobiti gotov proizvod, umak, koji će moći prodati turistima i tako dodatno zaraditi. Na ovaj način poljoprivredni proizvođač može testirati tržište, razvijati nove i inovativne proizvode, te se na kraju odlučiti i na pokretanje većeg pogona za preradu i postati pravi poduzetnik, uz praćenje svih koraka u proizvodnji od strane zaposlenih u poduzetničkom inkubatoru.
Distribucijski centar
Dio inkubatora je i distribucijski centar za voće i povrće?
- U ovom trenutku to je tek projektna ideja koju razvijamo. Trenutno imamo građevinsku česticu koja je smještena neposredno uz poduzetnički inkubator na kojoj namjeravamo izgraditi i manji distribucijski centar za otkup i skladištenje voća i povrća za potrebe poljoprivrednika s područja općine Kistanje. Dio voća i povrća bi se koristio za preradu, a ostali, veći, dio bi se plasirao na tržište. Bez adekvatnog skladištenje voća i povrća na duže vrijeme, nema niti razvoja poljoprivrede, a potrebe su velike uzimajući u obzir potencijale zaleđa županije i veće poljoprivredne površine kao što su Petrovo, Kosovo, Kninsko i Mokro polje te Đevrske i Varivode kao i druge veće poljoprivredne površine. Imamo potencijale da možemo proizvoditi hiljade tona svježeg voća i povrća, ali bez adekvatne infrastrukture koja bi pratila proizvodnje, šanse za uspjeh su minimalne.
Kada govorite o ruralnom turizmu, najvažniji projekt je Centar za posjetitelje NP Krka. U kojoj je to fazi realizacije?
- Centar za posjetitelje NP Krka, odnosno Krka vrelo života, je zaista odličan i inovativan projekt. Radi se o trima zgradama smještenim u središtu Kistanja, koje će svojom prenamjenom u moderan interpretacijski centar, posjetiteljima pružiti jedinstvenu prezentaciju prirodne i kulturne baštine rijeke Krke. Cilj je na moderan i interaktivan način posjetiteljima prikazati bogatstvo rijeke Krke od izvora do ušća, s posebnim naglaskom na gornji tok rijeke Krke, odnosno na naše područje. Ne treba zaboraviti da se na dijelu područja općina Kistanje, Promina i Ervenik, a koje obuhvaća NP Krka, nalaze slapovi Bilušića buk, Rošnjak, najviši na rijeci Krki, Manojlovac, slap Miljacka te jezero Brljan, špilja Miljacka II s endemskim vrstama šišmiša i čovječjom ribicom, hidrolektrana Miljacka kao dio tradicijske baštine,utvrde Trošenj i Nečven, manastir Krka, rimski vojni logor Burnum, a u blizini je i arheološki lokalitet Bribirska glavica. Ako tome pridodamo i valorizaciju tradicijske baštine, kao što su stari bunari, lokve i srednjovjekovna groblja, koje namjeravamo povezati biciklističkim stazama, onda možemo govoriti i o mogućnosti razvoja turizma na našem prostoru. Ovaj projekt vrijedi oko 19 milijuna kuna. Radovi su počeli, krenulo se s izgradnjom i ojačavanjem temelja i obnovom postojećih objekata, ali su u međuvremenu zastali. NP Krka, s kojim smo u partnerstvu i kojem smo prepustili da upravlja projektom, trenutno bira novog izvođača radova, te će se nakon nastaviti gradnja i obnova centra. Izgradnjom tog centra, općina će dobiti prvorazrednu turističku infrastrukturu, koja bi prema dostupnim analizama trebala privući veliki dio sadašnjih posjetitelja NP Krka.
Eko centar
Kistanje bi trebale dobiti i svoj eko centar s pijacom, vrijedan 5, 5 milijuna kuna.
- Novac za razvoj projekta općina je osigurala prijavom na natječaj iz Programa ruralnog razvoja RH i financiran je stopostotnom iznosu. Trenutno je u završnoj fazi izgradnje glavne zgrade eko centra. Inače, eko centar se sastoji od kušaonice-restorana, pekarnice, ribarnice, mesnice te natkrive pijace za prodaju lokalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i šest kamenih kućica za prodaju suvenira. Cilj je direktna prodaja lokalnih proizvoda, odnosno dijela proizvoda koji su pripremljeni u poduzetničkom inkubatoru Krka, te gastronomska prezentaciju posjetiteljima i turistima, naročito nakon izgradnje Centra za posjetitelje NP Krka, pa na taj način zatvaramo krug, gdje svaki od gore navedenih projekata ima svoju svrhu, a sve s ciljem zapošljavanja lokalnog stanovništva.
U planu su i drugi projekti, a najviše se odmaklo s vatrogasnom domu. Kazali ste kako se to nametnulo kao velika potreba, pogotovo nakon velikog požara od prije tri godine na Promini?
- Za projekt izgradnje vatrogasnog doma izrađena je kompletna projektno-tehnička dokumentacija i dobivena građevinska dozvola. Sada čekamo da se otvore natječaji koji su u financijskom razdoblju iz EU fondova 2021-2027. Općina Kistanje sa svoja 244 kilometra četvorna je najveća općina u županiji. Ukoliko u tu računicu uključimo i susjednu općinu Ervenik koja je prostorno druga po veličini, jasno je da se radi se o velikom prostoru i velikim šumskim zemljištem, prvenstveno pod makijom i smrekom, pa je opasnost od požara veoma velika.
Također, planirate postojeći zapušteni objekt u Biovičinu Selu pretvoriti u dom za starije osobe, a u izradi je i projektna dokumentacija za višenamjenski centar u Ivoševcima. U kojoj su fazi ti projekti?
- Za projekt Doma za starije i nemoćne u Biovičinu Selu imamo izrađenu dokumentaciju, a financiranje očekujemo putem sredstava iz EU fondova. Što se tiče multifunkcionalnog centra u Ivoševcima, radi se o obnovi devastirane stare škole i doma kulture u multifunkcionalni centar koji ima za cilj razvoj lovnog turizma i produženje turističke sezone. Trenutno je u izradi glavni projekt i dobivanje građevinske dozvole, nakon čega će projekt biti spreman na apliciranje za EU fondove.
Ako može Malta, mogu i Kistanje
- Uzeli smo primjer Malte iz prostog razloga, jer površina Malte iznosi samo 316 km2, dakle ta mala državica je prostorno nešto veća od općine Kistanje. Malta ima više od 19.000 poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednika, veoma usitnjen posjed, 76 posto poljoprivrednih proizvođača su ustvari mikro farme sa površinom manjom od jednog hektara. Pa ipak taj prostor, koji uzgred nema ni dovoljno vode, uz prisutnu sušu, jer se radi o aridnoj klimi,proizvodi različite poljoprivredne proizvode za svoje potrebe i potrebe turizma, a dio čak i izvozi. Imaju nekoliko prepoznatljivih proizvoda kao što su rajčica i prerađevine od rajčice,grožđe, krumpir itd., te nekoliko većih proizvođača sa obimom proizvodnje i prihodima većim od 5 milijuna eura. Ako može Malta, možemo i mi!
Praksa za učenike i studente iz Knina
- U budućem edukacijsko-proizvodnom centru našeg inkubatora najvažniji je „know-how“ segment i stvaranje lokalne ekonomije temeljene na znanju, a vrijednost projekta je oko 16 milijuna kuna. Treba napomenuti da već dogovorena suradnja s Veleučilištem "Marko Marulić" iz Knina, koja predviđa da studenti tu obavljaju praksu. Također, započeti su razgovori sa Srednjom strukovnom školom kralja Zvonimira u Kninu, smjer ugostitelj i kuhar koji tu također imali svoju praksu. Sa nama su od početka Šefovi kuhinja mediteranskih i EU regija iz Splita, koji će obavljati edukaciju – kazao je Reljić.