StoryEditorOCM
ŽupanijaSvakodnevne muke

Prebolesno zdravstvo: Šibenskoj Hitnoj treba hitno šest liječnika, nova vozila i - milijuni kuna za rad

Piše Katarina Rudan
17. srpnja 2022. - 12:12

Kao i prethodnih godina, županijski Zavod za hitnu medicinu i ove je godine, od 15. lipnja do 15. rujna, organizirao dodatne timove za vrijeme trajanja glavne turističke sezone. Uz suglasnost Ministarstva zdravstva organizirali su dodatni tim u Tisnom i Skradinu.

- Tijekom cijele godine u Tisnom funkcionira tim T2, koji čine dvije medicinske sestre ili tehničar, od kojih je jedno i vozač, a u vrijeme sezone ga pojačamo s liječnikom, čime prelazi u tim T1. U Skradinu je situacija nešto drukčija i ovu sezonu radimo s T2 timom, koji pokriva ne samo područje Skradina i njegovog zaleđa, već i dio autoceste koji prolazi kroz našu županiju te prostor Nacionalnog parka "Krka". Upravo najviše intervencija skradinski tim ima u Nacionalnom parku u kojem je u sezoni mnoštvo ljudi - kaže ravnatelj te zdravstvene ustanove Tomislav Jukić. Podsjeća da su do prije dvije godine u Skradinu ljeti imali tim T1, no kako je generalno veliki problem nedostatak liječnika za redoviti rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a kamoli za popunjavanje timova u sezoni, nisu uspjeli osigurati liječnika.

'Zimska mreža'

- Za Tisno smo uspjeli dobiti tri od potrebnih pet liječnika i potrudit ćemo se da iz unutrašnjih snaga popunimo što veći broj smjena s timovima T1, a ostatak ćemo raditi po takozvanoj "zimskoj mreži" koja funkcionira s timom T2 - ističe Jukić.

Kao i u drugim zdravstvenim ustanovama, problem medicinskog kadra eskalira iz dana u dan i u županijskom Zavodu za hitnu medicinu, koji na terenu svakodnevno ima osam timova: po jedan u ispostavama u Kninu, Drnišu, Tisnom, Vodicama, Primoštenu i Skradinu, te dva u Šibeniku.

- Nekako uspijevamo dobiti medicinske sestre i tehničare, ali do liječnika dolazimo jako, jako teško. Trenutno nam fali šest liječnika, a troje zaposlenih najavilo je skori odlazak na specijalizaciju. Trenutno imamo 98 zdravstvenih djelatnika, 31 liječnika i 67 medicinskih sestara i tehničara te 29 vozača. Nedostatak liječnika u sezoni pokušavamo popuniti stalnim raspisivanjem natječaja, a imamo potpisan ugovor o suradnji s drugim zdravstvenim ustanovama na području naše županije, Domom zdravlja i Općom bolnicom Šibenik. Čak imamo i ugovor o poslovnoj suradnji s našim susjednim zavodima za hitnu medicinu Ličko-senjske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, ali su i oni suočeni s istim problemom tako da je mogućnost dolaska njihovih liječnika da odrade jedan broj smjena u našoj županiji svake godine sve manja i manja. Nitko nema dovoljno liječnika niti za sebe, a kamoli da ih "posuđuju" drugoj županiji - pojašnjava Jukić.

image
Niksa Stipanicev/Hanza Media

Problem liječničkog kadra detektirali su, nastavio je, prije tri, četiri godine, kada je veliki broj liječnika odmah nakon završenog fakulteta odlazio u velike kliničke bolničke centre, a interes za radom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u koju spada i hitna medicinska pomoć, drastično je smanjen. S druge strane, liječnike je teško privući na rad u manjim, pogotovu ruralnim sredinama, pa Jukić smatra da bi se trebali pronaći određeni modeli kako ih dovesti i zadržati, ponuditi im određene benefite kao što to rade neke županije u Hrvatskoj, poput Istarske ili Dubrovačko-neretvanske, gdje im se, posebno za vrijeme turističke sezone, osiguravaju stanovi, dodaci na osnovnu plaću i slično. Svijetlim primjerom u našoj županiji navodi Općinu Tisno, koja je pronašla i plaća smještaj za liječnike koji tijekom sezone rade u toj ispostavi.

Kratko nam ostaju

- Potrebna je sinergija između jedinica regionalne i lokalne samouprave, jer ako se ovakav trend nastavi, neće proći puno vremena kad će manje sredine ostati bez liječnika u sustavu primarne zdravstvene zaštite, jer po sadašnjem zakonu nema klauzule da nakon završenog fakulteta liječnik mora prvo raditi u sustavu primarne zaštite, a potom ići u druge zdravstvene ustanove. Ako se i zaposle u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u pravilu se kratko zadržavaju, brzo dobivaju specijalizacije i odlaze. Takvu situaciju može ublažiti najava da će se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, koji bi trebao stupiti na snagu početkom sljedeće godine, vratiti zakonska obveza rada u sustavu primarne zdravstvene zaštite godinu dana nakon završetka studija medicine. To će biti samo "vatrogasna mjera", a dugoročno gledano problem zadržavanja liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje će ostati - govori Jukić.

Osim što im nedostaje liječnika, nedostaje im i financijskih sredstava za normalan rad. Godišnji budžet u iznosu između 22 i 23 milijuna kuna isti je već nekoliko godina. Više od 90 posto svih prihoda odlazi na plaće zaposlenika i ostvarivanje njihovih prava iz kolektivnog ugovora, tako da ostaje vrlo malo prostora za sve druge potrebe, a veliki broj obaveza s državne je razine prebačen na zdravstvene ustanove.

- Zdravstvena usluga je vrlo skupa, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ne prati kvalitetno trend povećanja cijena, ne samo zdravstvenih usluga već i svega što je vezano uz njihovo pružanje. Evo, nama su se fakture za gorivo povećale za više od 50 posto, u svim našim ispostavama računi za komunalne troškove otišli su doslovce "u nebo". Ono što smo nekad plaćali 3, 4 ili 5 tisuća kuna, sada plaćamo 10, 15 tisuća kuna. Struja, voda, plin, amortizacija i tehnički pregledi vozila, i da ne nabrajam dalje, sve je to otišlo gore, a sredstva koja dobivamo su svake godine sve manja. Na primjer, HZZO nam daje 1,5 kuna po prijeđenom kilometru i iz toga moramo pokriti trošak vozila, tehnički pregled, obavezno kasko osiguranje, amortizaciju, servis vozila, automobilske gume… Tih 1,5 kuna dobivamo od 2014. godine. Zamislite samo koja je cijena goriva bila onda, a koja je danas! Budući da održavamo redovite sastanke svih zavoda za hitnu medicinu na razini države, izračunali smo da smo trenutno 70 do 80 lipa na gubitku po kilometru u odnosu na ono što nam daje HZZO - iznosi Jukić.

Povećana osnovica

U kontekstu priče o financijskim problemima Zavoda, Jukić podsjeća na to da je 2016. godine povećana osnovica plaće za šest posto, koja zdravstvenim djelatnicima nikad nije isplaćena. U međuvremenu, veliki broj djelatnika tužio je svoje matične zdravstvene ustanove, tražeći isplatu.

- U našem Zavodu imali smo oko 70 tužbi, 360.000 kuna smo isplatili iz vlastitih prihoda, a dugujemo još oko 800.000 kuna, koje Zavod nema. Nekoliko puta smo se obratili Ministarstvu zdravstva za pomoć, no taj problem još uvijek nije riješen i ako se dogodi da djelatnici naplatu zatraže ovrhom, naći ćemo se u situaciji da nećemo imati sredstava za osnovno funkcioniranje. Drugi problem financijske naravi nastao je kod plaćanja prekovremenih sati. Sve zdravstvene ustanove plaće obračunavaju preko državnog programa COP-a, Centra obračuna plaća, koji nije uvrstio sve dodatke koji trebaju ići na osnovnu plaću, među kojima su i sati prekovremenog rada, tako da su i tu išle tužbe. Jedan dio isplate riješilo je Ministarstvo zdravstva u suradnji s Ministarstvom financija, mi smo isplatili oko 400.000 kuna, ali ostala je jedna velika financijska "rupa" koju u dogledno vrijeme treba pokriti. U ovakvim okolnostima poslovanja pitam se koliko dugo će ljudi imati strpljenja čekati na svoj zarađeni novac ili će i oni pokrenuti ovrhe - kaže Jukić.

image
Niksa Stipanicev/Hanza Media

Zavod raspolaže s 18 vozila hitne pomoći, čija je prosječna starost između šest i sedam godina. Do prije dvije godine su bili na pet, a budući da nema nema novca za redovitu nabavku novih vozila, prosjek starosti voznog parka je "narastao". Jukića "tješi" što je situacija u nekim drugim zavodima u Hrvatskoj u tom pitanju lošija, šibensko-kninski je negdje po sredini. Zavodi koji su u gornjem dijelu "tablice" po prosječnoj starosti vozila su, kaže, bolje prepoznati u sredinama u kojima rade, imaju veću donaciju od regionalne i lokalne samouprave.

Cijena im sve viša

- Imamo potrebu svake godine nabavljati jedno do dva nova vozila kako bismo bili u nekakvom prosjeku starosti vozila od pet do šest godina, uz pristojnu kilometražu. Nažalost, prošle godine smo uspjeli nabaviti samo jedno vozilo. Premda su nam potrebna minimalno dva nova, ove smo godine raspisali javnu nabavu za kupnju jednog, ali zbog velike krize na svjetskom tržištu nisam siguran da ćemo do kraja godine uspjeti nabaviti vozilo. Jednostavno, na tržištu ih u ovom trenutku nema. S druge strane, cijena im je iz godine u godinu sve viša, kao i oprema koja ide uz njega, a mi svake godine dobivamo istu količinu novca iz decentraliziranih sredstava. Ove godine je natječaj raspisan za vozilo vrijednosti oko 450.000 kuna, a ono već sada prelazi cijenu od 650.000 kuna. Vrlo je teško u ovim okolnostima funkcionirati, voditi ustanovu i iznalaziti rješenja kako bismo bili na razini koja će zadovoljavati kvalitetu zdravstvene usluge zbog koje i postojimo - zaključio je Jukić.

16. studeni 2024 23:34