Deveteročlano Turističko vijeće primoštenske Turističke zajednice pod predsjedanjem predsjednika TZ-a i općinskog načelnika Stipe Petrine glatko je odbilo zahtjev "Primoštena" d.d. da im se izda pečatirana i od direktorice Turističkog ureda Mie Pešić potpisana potvrda o broju noćenja u hotelu "Zora" i Autokampu i to za razdoblje od 2017. do 2021. godine. Ti podaci vlasnicima "Primoštena" d.d. potrebni su zbog javnog natječaja. Čak sedam vijećnika bilo je protiv izdavanja takve ovjerene potvrde, a od dvoje predstavnika "Primoštena" d.d. Danijela Grubišić bila je "za", dok je Boris Perkov bio suzdržan.
Ovoj odluci prethodila je prepiska između TZ-a i predstavnika hotela i kampa. Direktorica Turističkog ureda Mia Pešić uredno im je dostavila tražene podatke izlistane iz E-visitora, međutim, bez preciznog objašnjenja o kojem se javnom natječaju točno radi na dokument o broju noćenja ne može staviti svoj potpis i ovjeru. Nakon takvog stava operativnog ureda TZ-a "Primošten" d.d. je zbog moguće štete zaprijetio tužbama.
Iza ove sjednice Turističkog vijeća o potpisima i pečatima valja se do sada najveći sukob lokalne primoštenske vlasti i mađarskih vlasnika "Primoštena" d.d.
Objava ispravka na temelju Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3164/2022
Kolonijalni odnos
– Mi smo s njima u ratu i ne pristajemo na drskost, kolonijalni odnos i bezočnu pljačku Primoštena. Na račun zarade u Primoštenu već 20 godina dižu se krediti bez lipe ulaganja u hotele, bivši mađarski vlasnici zadužili su se za 72 milijuna eura, a zadužuju se i novi. Jedini hotel u funkciji izgleda kao sindikalno odmaralište iz doba socijalizma prije 50 godina. Tuže nas, koče investiciju u Turističkoj zoni Marina Lučica ukupne vrijednosti više od 100 milijuna eura, 30 posto autokampa izgrađeno je na pomorskom dobru i samo od koncesijske naknade Županija i Općina Primošten izgubili su do sada 30 milijuna kuna – rekao je na sjednici Turističkog vijeća načelnik Petrina.
I nije to jedina odbijenica Općine Primošten koju je "Primošten" d.d. nedavno dobio. Na hitnoj sjednici Općinskog vijeća odbijen je zahtjev "Primoštena" d.d. da ih se oslobodi od plaćanja komunalnog doprinosa za neke manje objekte koji su u postupku legalizacije.
Općina Primošten išla je dalje, naime, prije dvadesetak dana uputili su pisma predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću, predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i mađarskom veleposlaniku u našoj zemlji dr. Csabi Demcsaku. U sva četiri pisma primoštenski načelnik Stipe Petrina podsjeća na ugovor broj 3430316/9000 koji je mađarska tvrtka "Diamant Marina" 14. kolovoza 2002. godine potpisala s Hrvatskim fondom za privatizaciju i Agencijom za osiguranje štednih uloga, te još dva aneksa ugovora. Ništa od potpisanog kupac nije ispoštovao.
Petrina je upozorio mađarskog veleposlanika da Općina Primošten ne može uspostaviti nikakav kontakt ni suradnju s vlasnicima od kako je promijenjena osoba za zastupanje "Primoštena" d.d., što je ranije bilo moguće barem na lokalnoj razini.
– Kako je kroz povijest poznato, kolonizatori su uvijek napuštali okupirana područja, pa se to može dogoditi i vašim sugrađanima – poentirao je Petrina.
Različiti aršini
Predsjednika Milanovića upozorio je da dio nekretnina kupac nije kupio niti su navedene u ugovoru, a uknjižio se na njih u Općinskom sudu u Šibeniku.
– Hrvatskim građanima treba nekoliko godina sudovanja da ostvare svoja prava, dok se stranci uknjiže na zemljišniku u najkraćem roku iako za to nemaju ni jednu pravnu osnovu... Želite li vi kao državni poglavar RH pomoći lokalnoj samoupravi jer je ovo jedan vid napada na teritorijalni suverenitet naše države – napisao je načelnik Petrina predsjedniku RH.
Od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića zatraženo je da na jednoj od sljedećih sjednica Sabora kao točku dnevnog reda stavi privatizacijsku pljačku Primoštena, a predsjednika Vlade Andreja Plenkovića upitao je ima li ova jeziva privatizacijska priča utjecaja na nacionalnu sigurnost, ako ima, poručuje Petrina u ime Općine Primošten, treba to javno prezentirati hrvatskoj javnosti s obzirom na to da je 20 godina pljačke dugo razdoblje.
Odgovor na ova dramatična pisma je stigao samo od predsjednika države: pismo načelnika Petrine i Općine Primošten Ured predsjednika uputio je DORH-u – stoji u odgovoru.
Općina Primošten prisila je nedavno "Primošten" d.d. da s javne površine ukloni rampu i zaštitare.
– Nismo mogli utjecati na ugovor o privatizaciji ni na njegovo provođenje jer je to bilo u nadležnosti Hrvatskog fonda za privatizaciju, a sada je to u nadležnosti Ministarstva državne imovine. Međutim, ono što je naše ne damo i nitko neće na javnom dobru u općoj uporabi stavljati rampe – poručili su iz Općine Primošten.
Ostale samo ruševine
Najtužniji i najštetniji dio ove privatizacijske priče su dva neobnovljena hotela "Marina Lučica" i "Raduča" s oko 1000 ležaja, koji su ruševine. Hotel "Marina Lučica" na sreću položen je uz padinu, uklopljen u okoliš i raslinje i ni sa čim ne kvari vizuru krajolika. Da bi se vidjela današnja strahota i užas, treba doći na mjesto "zločina". Stručnjaci za arhitekturu i urbanizam ističu da je hotel "Marina Lučica" sagrađen u jeku najveće i najsofisticiranije hrvatske hotelogradnje. Izgrađen je 1971. godine, a projektirao ga splitski arhitekt Lovro Perković. Hotel "Marina Lučica" imao je više od 700 kreveta, do devedesetih godina prošlog stoljeća u njemu su odsjedali uglavnom nudisti.
Te ruševine dio su hotelske kuće "Primošten" d.d. koju je ondašnji Fond za privatizaciju 2001. godine prodao Mađarima za nešto više od mizernih milijun kuna. Ugovorno ih je obvezao da u roku od tri godine moraju obaviti milijunska ulaganja, međutim, ugovor ni po jednoj osnovi nije ispoštovan.
U Primoštenu se proteklih godina špekuliralo da su zbog hipotekarnih kredita Društvo preuzele banke, neki su spominjali i mađarskog premijera Orbana, pa je čak isplivala i teza da je "Primošten" d.d. preuzeo domaći političko-tajkunski lobi. Kao najnoviji vlasnik (izvor: SKDD d.d.) sada je upisan CANBERRA INVEST ZÁRTKÖRŰEN, zastupnik im je Kornél Bodnár. CANBERRA INVEST iz Budimpešte 2019. godine vlasnički je preuzeo "Primošten" d.d. od tvrtke "Diamant Marine" d.o.o., odnosno od Tamása Vitézyja i Laszla Attile Kerekesa. Novi vlasnik promijenio je Nadzorni odbor i Upravu. Predsjedanje Nadzornim odborom preuzeo je Dániel Jellinek umjesto Tamása Vitézyja. Dániel Jellinek većinski je vlasnik grupe i deveti na listi najbogatijih Mađara. Špekulira se da upravo Jellinek i Indotek grupa namjeravaju otkupiti 43 posto udjela koje Sberbank drži u Fortenova grupi.
Famozni dvojac mađarskih poduzetnika, Tamás Vitézy i Laszlo Attila Kerekes, sad već bivši vlasnici "Primoštena" d.d., desetljećima su mešetarili turističkim nekretninama. Uz njihova imena vežu se brojne afere, predstečajni i stečajni postupci, dugovanja prema gotovo svim institucijama. Dvadeset godina na njihove poslovne afere u Hrvatskoj ni jedna nadležna državna institucija nije reagirala.
Finin pokušaj
Zabilježeno je tek da je Fina na Trgovačkom sudu u Splitu koncem srpnja 2017. godine predložila pokretanje stečajnog postupka nad hotelskom kućom "Primošten" d.d. zbog neispunjenih obveza dioničkog društva u iznosu od 218 milijuna kuna. Obveze očito nisu ispunili pa ih je kooptirala grupa za otkup dugova. Ono što nisu napravila hrvatska pravosudna tijela napravili su mađarski otkupljivači dugova i tako iz Primoštena zauvijek isprašili dvojac Vitézy – Kerekes kojima ostaje tek javna kuknjava kako su prijevarom preuzeti za mali iznos.
– Ništa nije bolji ni novi vlasnik. Iz pouzdanih izvora znamo da je Jellinek optužen u Mađarskoj za iste malverzacije koje radi u Hrvatskoj – rekao je na sjednici Turističkog vijeća načelnik Stipe Petrina, nimalo impresioniran Jellinekovim milijardama.
Ne možemo se ne složiti s predstavnicima Općine Primošten da je njihova hotelska kuća jedna od najgorih hrvatskih privatizacijskih priča. Bivši mali dioničari tvrdili su kako je to najveća privatizacijska prijevara i pljačka. Ni nakon 20 godinu od privatizacije mađarski vlasnici, ovi ili oni, nisu obnovili 1000 prijeratnih hotelskih postelja, pa se ljudi pitaju u što su Laszlo Kerekes i ekipa ulagali te puste milijune podizane u raznim bankama.
Glavni krivac, tvrdili su bivši mali dioničari, bio je Hrvatski fond za privatizaciju kojeg više nema. Namjerno nije nadzirao temeljni ugovor i potpisane anekse. Unatoč aneksu 2., koji je potpisan 2007. godine i kojim se zabranjuje prodaja nekretnina – rasprodaja imovine je krenula netom nakon potpisivanja. Prodani su upravna zgrada, stara škola, depandansa, bivši turistički ured... Na ostatak dizani su hipotekarni krediti. Od silnih kredita, isticali su bivši mali dioničari, ni jedna kuna nije uložena u obnovu hotela. Stoga su još u srpnju 2010. godine dokumentaciju predali ravnatelju USKOK-a, ali od kaznene prijave nije bilo ništa. A Primošten je zbog neuspjele i problematične privatizacije izgubio milijune.
Očitovanje Primoštena d.d.
1) Uprava društva “Primošten” d.d. nema saznanja o pozadini odluke čije je donošenje predloženo na sjednici Općinskog vijeća.
2) Turistička zajednica općine Primošten neutemeljeno odbija izdati potvrdu o ostvarenom broju noćenja o kojima vodi statistiku. Izdavanje takve potvrde je puka formalnost. To je slično kao da nadležni vodovod odbija izdati potvrdu o potrošnji vode. U slučaju da društvima radi navedenog nastane šteta, ista će poduzeti sve pravne korake radi zaštite svojih interesa, ali se nadamo da do toga neće doći.
ISPRAVAK
Objava ispravka na temelju Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3164/2022
U povodu teksta pod naslovom "Petrina Mađarima: Dosta je bezočne pljačke! Jedini hotel u funkciji vam izgleda kao sindikalno odmaralište iz doba socijalizma prije 50 godina", objavljenom 16. listopada 2022. godina na portalu Šibenski.hr, tvrtka Primošten d.d. uputila je Ispravak na temelju Presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
I. Nalaže se tuženiku da u prvom sljedećem web izdanju sibenski.slobodnadalmacija.hr, na istom mjestu i na isti način kako je objavljen naslov i članak 16. listopada 2022. objavi ispravak informacije sljedećeg sadržaja:
U članku objavljenom na web stranici sibenski.slobodnadalmacija.hr 16. listopada 2022, autorice Vedrane Stočić pod naslovom „Petrina Mađarima: Dosta je bezočne pljačke! Jedini hotel u funkciji vam izgleda kao sindikalno odmaralište iz doba socijalizma prije 50 godina“, objavljene su netočne i nepotpune informacije.
Prvenstveno, kako je navedeno u službenom odgovoru Primoštena d.d., Turistička zajednica Općine Primošten neopravdano je uskratila izdati tražene potvrde. Dakle, nije točno kada se navodi da su „(...) uredno dostavili podatke (...)“, jer nisu. Ispisi Excel tablica iz sustava e-visitor nisu valjani dokazi niti ih je Primošten d.d. zatražio. Svatko tko se ikada prijavio na bilo koji javni natječaj u Republici Hrvatskoj upoznat je s činjenicom da naručitelji zahtijevaju dostavljanje „službenih potvrda“, potpisani i ovjerenih pečatima nadležnih tijela. Dakle, nema pravne osnove za tvrdnju iz predmetnog članka da potvrda nije izdana budući da Primošten d.d. „nije precizirao informacije o natječaju“. Primošten d.d. nije bio dužan dati takve podatke Turističkoj zajednici, niti je Turistička zajednica imala osnove zatražiti ih. Primjerice, prilikom izdavanja potvrde o nepostojanju poreznog duga, Porezna uprava ne traži takve podatke, niti smatra potrebnim navesti podatke o natječaju na koji se neko društvo prijavljuje.
Što se tiče navoda koji se odnose na nekretnine društva, kao što su općepoznato i lako provjerljivo u javnim upisnicima, Primošten d.d. je kao trgovačko društvo nastalo nakon završetka postupka pretvorbe i privatizacije bivšeg društvenog poduzeća. Dakle, društvo je bilo u posjedu relevantnog zemljišta više desetljeća i prije privatizacije. Također je poznata činjenica da je vlasništvo nad nekretninama bivših društvenih poduzeća regulirano u vrlo složenom pravnom okruženju koje je tijekom posljednjih desetljeća bilo podložno brojnim promjenama. Društvo je uredno poduzelo sve pravne radnje u skladu s važećim propisima s ciljem reguliranja vlasništva nad nekretninama u svom portfelju, a koji postupak je trenutno u tijeku. Dakle, nije točno da se „stranci uknjiže na zemljišniku u najkraćem roku iako za to nemaju ni jednu pravnu osnovu“. Takvo vlasništvo postojalo je prije stjecanja Primoštena d.d. od strane novog vlasnika, pa čak i prije preuzimanja društva od strane prethodnih mađarskih vlasnika. Zemljište koje bi trebalo biti u vlasništvu Općine, ako takvo bude postojalo, utvrdit će se po okončanju navedenog postupka.
Dodatno, u odnosu na navod da je „30 posto autokampa izgrađeno na pomorskom dobru“, Primošten d.d. pojašnjava kako je u tijeku postupak pred nadležnim tijelom Šibensko-kninske županije u vezi granica pomorskog dobra, te se stoga neće očitovati o upravnim postupcima koji su u tijeku.
Nadalje, nije točno da Primošten d.d. „koči investiciju ukupne vrijednosti više od 100 milijuna eura“. Naprotiv, iz Polugodišnjeg izvješća o radu načelnika Općine Primošten od 04. srpnja 2022. godine proizlazi da se predmetna investicija odvija kako je i planirano te da su radovi u tijeku. U svakom slučaju, Primošten d.d. nema nikakve veze s ovom investicijom.
Navod da „Općina Primošten ne može uspostaviti nikakav kontakt ni suradnju s vlasnicima“ potpuno je netočna jer je održano nekoliko sastanaka novih vlasnika Primoštena d.d. i predstavnika Općine, koji nisu imali problema u uspostavljanju kontakta kada su tražili financiranja (u vidu donacija, na zahtjev Općine) za projekte staklenih tunela i sličnih zanimljivih „potreba“. Predstavnici društva su nekoliko puta nakon preuzimanja društva kontaktirali lokalno političko vodstvo i pokušali ostvariti međusobnu suradnju i kanal komunikacije, međutim, istina je da je sadašnji vlasnik jasno i opetovano poručio da će provoditi samo transparentne i legitimne dogovore.
Indicija „iz pouzdanih izvora znamo da je Jellinek optužen u Mađarskoj za iste malverzacije koje radi u Hrvatskoj“ je netočna, neutemeljena i društvo Primošten d.d. se suzdržava od komentiranja takvih indicija.
Konačno, Primošten d.d. kao društvo u privatnom vlasništvu neće komentirati niti jednu političku špekulaciju navedenu u članku“.
II. Nalaže se tuženiku da u objavi ispravka navede kako se radi o objavi na temelju presude i nalaže se da citira izreku presude.