Kada smo bili mali u večernjim satima smo nerijetko promatrali let šišmiša tamo gdje smo živjeli. Njihove kolonije smo često pronalazili u zvonicima rijetko korištenih crkava, u starim i napuštenim kućama..., no danas je takvih kuća u ruralnim dijelovima naše zemlje nažalost sve više, a šišmiša sve manje. U posljednje vrijeme ih rijetko, ili gotovo nikako, ne susrećemo premda su oni svojevrstan indikator čistog i zdravog okoliša.
Ipak, valja reći da su šišmiši s više od 1.000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Oni su kao takvi prisutni u većem dijelu svijeta i obavljaju vitalne ekološke uloge oprašivanja cvjetova i raspršivanja voćnog sjemenja. Šišmiši su, dakle, važni s ekonomskog ali i zdravstvenog aspekta, jer uništavaju insekte koji znaju prenositi razne bolesti, smanjujući tako potrebu za uporabom pesticida, insekticida...
Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode. Tim propisom strogo je zabranjeno uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa i za to su zapriječene visoke novčane kazne. A da bi se ljude osvijestilo u smislu važnosti očuvanja šišmiša kao ključnih bića u našem ekosustavu čast obilježavanja Međunarodne noći šišmiša ove godine pripala je Nacionalnom parku "Krka", što je upriličeno u petak (30. kolovoza) podno Skradinskoga buka.
Posjetitelji svih uzrasta su tamo od 11 do 15 sati mogli uroniti u fascinantni svijet šišmiša kroz raznovrsne edukativne igre, radionice i aktivnosti naučiti puno toga o šišmišima – jedinim letećim sisavcima. Na prigodnim dekoracijama i informativnim natpisima istaknuti su načini na koje šišmiši pridonose ekosustavu. Tako su, između ostalog, saznali da šišmiši imaju ključnu ulogu u regulaciji populacije komaraca jer se njima hrane u velikim količinama, što ih čini važnim prirodnim kontrolorima brojnosti tih insekata.
- Stručnjaci su izračunali da šišmiš u jednom satu može pojesti nekoliko stotina komaraca, čime pridonosi održavanju ravnoteže u prirodnom okruženju. Za mlađe posjetitelje osmislili smo interaktivne igre poput "šišmiš-ribolova", "šišmiš-lova" i "slijepog poligona". Naravno, te igre su ih potaknule na istraživanje šišmišjeg svijeta i razumijevanje njihovih navika i ponašanja. Oni stariji mogli su se okušati u kreativnom šišmiš-kutku, gdje su kroz crtanje i izradu različitih rukotvorina upoznati s tim neobičnim životinjama – objasnili su iz NP "Krka".
Međunarodna noć šišmiša u NP "Krka" bila je prilika i za razbijanje mitova i predrasuda o šišmišima. Jedan od najčešćih mitova je taj da su šišmiši slijepi, što je potpuno netočno: njihov vid, iako ograničen, nadopunjen je nevjerojatno preciznom eholokacijom. Također, šišmiši nisu krvožedni vampiri kako se prikazuju u popularnoj kulturi. Samo tri vrste šišmiša, koje žive isključivo na području Srednje i Južne Amerike, hrane se krvlju, dok se većina hrani kukcima, voćem ili nektarom.
Inače, organiziranjem spomenute manifestacije pod sloganom "Dajmo više za šišmiše" Javna ustanova "Nacionalni park Krka" nastoji istaknuti biološku važnost tih sisavaca i tako pridonijeti očuvanju njihove populacije. Pritom se posebna pažnja posvećuje špiljskoj fauni, koja je u dinarskom kršu iznimno bogata. Špilje u tom području nastanjuju mnoge endemične vrste, a i šišmiši su važan dio tog podzemnog ekosustava.
Zanimljivo je da je NP "Krka" dom 17 vrsta šišmiša, što je otprilike polovica ukupnog broja vrsta šišmiša zabilježenih u Lijepoj Našoj. Ta je raznolikost pokazatelj izuzetne ekološke važnosti Parka. Špilja Miljacka II, smještena u blizini Burnuma, jedno je od najvažnijih staništa šišmiša u Europi, s kolonijom dugonogih šišmiša koja broji oko sedam tisuća jedinki.
- Naš Park nije samo zaštićeno područje, već i centar za istraživanje i očuvanje šišmiša. Tijekom 2023. godine provedeno je, u suradnji s tvrtkom Geonatura d. o. o., praćenje populacija šišmiša za sezonskih migracija. Istraživanje je obuhvatilo nekoliko speleoloških objekata, među kojima su Velika pećina Kaočinka i Topla pećina, koje su se pokazale kao važne tranzicijske postaje za šišmiše – poručuju ovogodišnji organizatori Međunarodne noći šimiša.
Špilje dinarskog krša, uključujući one u NP "Krka", spadaju među najbogatije na svijetu po broju špiljskih vrsta. Te životinje, prilagođene životu u podzemlju, razvile su specifične karakteristike, poput redukcije organa vida i gubitka pigmenta. U Parku živi oko 170 špiljskih vrsta, od kojih su mnoge endemi Dinarida, a četiri su stenoendemi samog Parka.
Važnost tih jedinstvenih ekosustava prepoznata je i na razini Europske unije: brojni speleološki objekti u u našoj zemlji proglašeni su područjima od interesa za očuvanje ugroženih vrsta i staništa unutar ekološke mreže Natura 2000. Na popisu ciljnih vrsta te mreže nalazi se i 12 vrsta šišmiša zabilježenih u NP "Krka".
Unatoč njihovoj iznimnoj važnosti, šišmiši su danas jedna od najugroženijih skupina životinja na svijetu. Razlozi za to su brojni: gubitak staništa, krčenje šuma, intenzivna poljoprivreda, razvoj turizma i drugo. Na globalnoj razini, 20 vrsta šišmiša izumrlo je u posljednjih 50 godina, a 25 posto preostalih vrsta je ugroženo.
S obzirom na sve te izazove, očuvanje šišmiša postaje prioritet. Svaki posjetitelj NP "Krka" može dati svoj doprinos očuvanju tih itekako korisnih bića – bilo sudjelovanjem u edukativnim programima bilo podržavanjem napora za očuvanje njihovih staništa. Organizatori ove manifestacije vjeruju da je svaki njen posjetitelj, uz bogat program aktivnosti, pronašao ponešto za sebe i kući otišao s novim znanjima i uspomenama koje će ih trajno podsjećati na važnost očuvanja prirode i njezinih skrivenih čuvara – šišmiša.
