Što me je motiviralo da se kandidiram za gradonačelnika Knina? Pa, prije svega činjenica da danas u Kninu nije bolje nego prije četiri godine. Nezavisna lista Marka Jelića koja je dobila izbore 2017. godine obećavala je brda i doline, blagostanje, plaće od nekih 5,5 tisuća kuna, punu zaposlenost, zaustavljanje iseljavanja, pa čak i povratak iseljenih, da neće biti nepotizma itd., i to toliko da su ljudi u Kninu, povjerovali da će to zaista biti tako.
Građani Knina ne smiju biti jedna od opcija. Ja biram samo Knin. No, kada se ovih dana pogleda njihov predizborni program iz tog doba, lako je ustanoviti da gotovo ništa od tih izbornih obećanja nije ispunjeno - kazao je odmah na početku razgovora Nikola Blažević, kandidat HDZ-a na predstojećim izborima za kninskoga gradonačelnika. Prošli su izbori zapravo bili jedna vrsta referenduma ciljano usmjerenog protiv bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac, uvjeren je Blažević, pa stoga, kaže, većina Kninjana i nije bila toliko fokusirana na program Marka Jelića i njegove Nezavisne liste. Bili su uvjereni da će već sama promjena vlasti donijeti boljitak, no to se, kaže, nije dogodilo.
- Budući da sam ja u ovom trenutku predsjednik HDZ-a grada Knina i najodgovornija osoba u njemu, nisam htio tu odgovornost prebacivati ni na koga drugoga, nego sam se odlučio kandidirati i okupiti oko sebe kvalitetne suradnike. Za koji dan ćemo prezentirati javnosti i našim sugrađanima listu za Gradsko vijeće.
Lista će biti pretežno sastavljena od mlađih ljudi. Među njima će biti znatan broj žena To su ljudi za koje držim da mogu donijeti toliko potrebne promjene Kninu, a i oni drže da im ja u tome mogu pomoći, odgovoriti tom izazovu i da zajedno možemo dobiti izbore. To je, na koncu i cjelovit odgovor na pitanje otkud ja tu – više je razloga: stanje u Kninu, osjećaj odgovornosti i međusobno povjerenje koje ja i moj tim ljudi imamo jedni u druge – sumirao je Blažević.
Ljudi su najvažniji
Nikola Blažević je po struci diplomirani pravnik, 1967. godište, oženjen je, otac dviju odraslih kćeri, a svoj je profesionalni put počeo u kninskom općinskom sudu u kojem je bio šef pisarnice. Potom je bio tajnik kninskog Veleučilišta, nekih pet i pol godina, a nakon toga dvije godine zamjenik kninske gradonačelnice i nepune dvije godine, nakon njezina odlaska i gradonačelnik Knina. Četiri godine nakon toga je bio zamjenik šibensko-kninskog župana, i načelnik županijskog Stožera CZ, sve dok nije bio primoran dati na tu dužnost ostavku, zbog 'kršenja mjera', odnosno sada već glasovite večere u jednom zatvorenom kninskom hotelu.
- Kriv sam. Pogriješio sam, nisam to smio napraviti, pogotovo ne kao voditelj Stožera CZ županije, ali dogodilo se. Griješiti je ljudski - bez krzmanja će reći. No, isto će tako reći da je ponosan na to vrijeme, skoro godinu dana, koje je proveo kao načelnik Stožera CZ-a u vrijeme pandemije korone, u kojem je 24 sata dnevno, zajedno s ostalim kolegama, bio na raspolaganju svima. Ta želja da pomogne i izražena društvenost ga je, na koncu, kako kaže i dovela u politiku.
Što mislite, što bi danas bilo najpreče napraviti u Kninu, s mjesta gradonačelnika?
- U fokus svog programa, koji ćemo uskoro predstaviti javnosti, stavit ćemo ljude, čovjeka, pojedinca, bez obzira na to odakle je, je li domaći ili doseljen, Srbin ili Hrvat. Jer, ako ne bude ljudi u Kninu, ništa što radimo neće imati smisla. I baš zato ćemo pokušati zadržati i bolnicu u Kninu. I ne samo zadržati je nego i unaprijediti. To je jedan od sadržaja koji grad čine gradom, to je i Veleučilište, koje ima dobre smjerove i programe. To je i stambeno zbrinjavanje ljudi, koje treba i poboljšati i ubrzati, donošenjem pravilnika, odluka, podzakonskih akata, da se mladim obiteljima, kadrovima, pa i djelatnim vojnim osobama, kojih dnevno na stotine putuje i vraća se iz drugih gradova u Knin.
Kada bi tim ljudima riješili stambeno pitanje, vjerojatno bi mnogi od njih doselili se i ostali u Kninu, gradili ga zajedno s nama. U fokus ćemo isto tako staviti i veliki projekt Integralne regeneracije ratom pogođenih područja, odnosno Intervencijski plan koji je proizišao iz tog programa. Njega treba dovršiti, a težak je čak 22, 5 milijuna eura. Aktualna vlast obećavala je jako puno u provedbi tog projekta, ali nije puno napravila i polako im istječu rokovi. Projekt se mora realizirati u cijelosti do konca 2023. godine. Mi ćemo tu definitivno uspostaviti bolju suradnju s upravljačkim tijelima, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a, kako bi taj projekt bio na korist naših građana realiziran u Kninu - kaže Blažević, najavljujući pritom i donošenje čitavog niza mjera za pomoć poljoprivrednicima i poduzetnicima u cilju stvaranja povoljnijeg poduzetničkog okruženja. - 'Kojeg sad nema, jer u protekle četiri godine ni jedan poduzetnik nije došao u Knin! Mi ćemo, da bi to mijenjali, smanjivati i parafiskalne namete, tamo gdje grad to može, kako bi posljedično došli do novih radnih mjesta i time do oživljavanja grada Knina'.
Manipulacija s brojem stanovnika
Kakve su inače kninske brojke, koliko tu ljudi živi, koliko se odselilo?
- Dobro da ste to pitali, jer na to pitanje nije lako odgovoriti, pa se s tim brojkama znalo i manipulirati, kao kad je 2012. godine donesen zakon o prebivalištu, temeljem kojeg je trebalo proći dvije godine, da bi se svi oni koji su BB, 'Bez boravišta' brisali iz evidencije. Na taj način je zapravo brisano iz popisa četiri tisuće ljudi koji nisu ni otišli jer nisu ni bili u Kninu. Ali se njima, tim brojem, zlonamjerno manipuliralo od strane Nezavisne liste da je riječ o ljudima koji su za vrijeme HDZ-ove vlasti otišli iz Knina, a ljudi su brisani po sili zakona. Nadalje, ako pogledamo posljednje četiri godine odnosno stanje od 2017. do 2021. vidimo da je pad broja stanovnika i dalje prisutan, što se može lako vidjeti po broju učenika u školama, osnovnoj i srednjoj, vrtićima. Iz tih brojki se lako može zaključiti da iseljavanje nije zaustavljeno, niti se dogodio povratak onih koji su otišli, čime se aktualna vlast voli pohvaliti.
U ovom trenutku, po popisu, mislim da ima nešto manje od 12.000 birača, a realno mislim da u ovom trenutku nema više od osam tisuća ljudi koji stalno žive u Kninu. I na prošlim izborima za Sabor je bilo manje od pet tisuća ljudi koji su na njih izašli, a na izbore je znalo izlaziti i po sedam, sedam i pol tisuća ljudi. Demografija je ključ svih kninskih problema.
Blažević tvrdi kako je HDZ spreman i povećati rodiljne naknade, postići što prije da sve djeca dobiju mjesto u vrtiću, jer bez toga se ne može ni pričati o ostanku ili povratku mladih ljudi.
U Kninu je i danas aktualno pitanje tzv lagune, ekološke bombe koja otkucava u tijelu grada. Kako je mislite riješiti?
- To je problem koji se zadnjih nekoliko godina rješava tako da se prebacuje loptica nadležnosti s jednih na druge. Laguna se nalazi izvan područja tvornice DIV, ali je ono što u nju dolazi ili je dolazilo najvjerojatnije iz same tvornice. Prije godinu i pol, Grad Knin, Šibensko-kninska županija, DIV i Hrvatske vode su sklopili sporazum o izradi projektnog rješenja, vrijednog oko pola milijuna kuna. Kad odabrani projektni tim završi posao, onda ćemo znati što trebamo napraviti i koliko će to koštati, pa ćemo u nekoj doglednoj budućnosti taj problem riješiti. A problem jest veliki, uz samu je rijeku Krku, vrlo često se te otpadne, zagađene vode znaju prelijevati iz te lagune u Orašnicu, iz Orašnice u Krku, pa dalje niz Krku nizvodno...
Grad treba biti servis svima koji žele ulagati. Tome će služiti poduzetnički centar i informativno-inovacijski inkubator. Poduzetnici i oni koji to tek trebaju postati na jednom mjestu će saznati kako otvoriti OPG, trgovačko društvo, obrt, gdje se mogu prijaviti za inicijalna sredstva. Za tu namjenu osnovana je i gradska razvojna agencija. Cilj je da se s tržištem povezuju i kadrovi koji dolaze s Veleučilišta, koje je i osnovano kao poduzetničko s programima vezanim uz stočarstvo i poljoprivredu krša. Već sad u okruženju postoje ljudi koji imaju velika stada i polako se počinju baviti onim čime su se bavili i njihovi preci.
Postoji i program prehrambene tehnologije, gdje se uči kako te proizvode prerađivati i plasirati ih na tržište. To je jedan lanac koji ćemo čvršće uvezati jer ti kadrovi koji izlaze iz Veleučilišta trebaju završiti izravno na tržištu rada i biti motor razvoja Knina i cijelog kninskog kraja. Na koncu, moramo se i bolje prometno povezati nego sada. Odnedavno je ukinut i noćni vlak iz Zagreba za Split, tako da je Knin u ovom trenutku mjesto kroz koje se više ne prolazi. To moramo promijeniti, a za to treba puno bolje surađivati s resornim ministarstvima nego što je sada slučaj.
Poput Ante Gotovine
Što je s turizmom, vidite li tu kakvu razvojnu šansu?
- Očekujemo jako puno od proglašenja Dinare parkom prirode. Mi ćemo se zalagati da Knin bude sjedište parka prirode. Od toga bi koristi trebali imati ugostitelji, oni koji imaju smještajne jedinice, uslužne djelatnosti. Vidimo prostor za razvoj cikloturizma, adrenalinskog turizma i čitavog niza sadržaja koji dosad u Kninu nisu postojali. Realno, Knin je u bivšoj Jugoslaviji bio industrijsko, vojno i prometno čvorište, a turizam nije bio razvijen.
Mi sada tu prednost moramo iskoristiti i učiti na primjerima drugih koji su upravo na tim resursima izgradili bolji život za svoje građane, no tu se opet vraćamo na ljude. Bez njih nema ništa, a njih ne treba lagati, ne treba im obećavati brda i doline, niti ono što ne možete ispuniti. Upravo zato nam je i izborni slogan "Okrenimo se budućnosti zajedno". Riječ je zapravo o riječima generala Ante Gotovine, po izlasku iz Haaga, nakon oslobađajuće presude. Mislim da su to za naše područje mitske rečenice, koje podvlače crtu pod jedno vrijeme kojeg ćemo se uvijek sjećati, ali koje ostavljamo iza sebe, gledajući unaprijed. Jer, svi mi u Kninu, bez obzira tko je u njega kako došao. Svi imamo iste probleme, i samo zajedno ih možemo rješavati - kazao je Nikola Blažević.
- Žao mi je što kninska vlast nije u zadnje četiri godine puno bolje iskoristila novac od porezne reforme koje je osigurala Vlada RH na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Grad Knin je s time dobio dvadesetak milijuna kuna godišnje više nego što smo mi imali na raspolaganju. Za usporedbu, prihod od poreza na dohodak, kojih se Vlada odrekla i preusmjerila ga jedinicama lokalne samouprave na potpomognutim područjima, bio je prošle godine oko 38-39 milijuna kuna. U moje vrijeme je bio 14! Za tih se 20 milijuna kuna na godišnjoj razini moglo puno više napraviti, upravo na tragu poticaja za mlade, za poduzetnike, poljoprivrednike, za turizam.
Ali, aktualna vlast se više bavila klizalištem i populističkim mjerama koje lijepo zvuče, ali im je korisnost upitna. To je, uostalom, još jedan dokaz kako je sve ono dobro što se dogodilo aktualnoj vlasti vezano uz HDZ, i taj projekt od 22,5 milijuna eura su naslijedili od nas, na pladnju su dobili program koji su samo trebali realizirati, ali im je i to bilo teško. Radije su ga osporavali i dopunjavali nevažnim stvarima! - kazao je Blažević.