Nevjerojatna odluka rogozničkog Općinskog vijeća: dozvolili gradnju nebodera samo 25 metara od mora, kao investitor se spominje poznati poduzetnik

Rogozničko Općinsko vijeće glasovima vladajućeg HDZ prihvatilo je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja ugostiteljsko-turističke zone Medine. Cilj pokretanja izmjena, rečeno je na Vijeću, je doslovno jedna jedina rečenica: usklađivanje odredbi za provođenje s planom šireg područja, a što znači da se UPU turističke zone Medina mora uskladiti s Prostornim planom Šibensko-kninske županije i po novom građevine se ne moraju odmicati 50 metara od obalne crte, već se može graditi nebodere svega 25 metara od mora.

S Odlukom o izmjena nije bio zadovoljan oporbeni Ljubo Županović s NL „Naše misto“. Po njemu UPU Medine trebalo je uskladiti i s Prostornim planom uređenja Općine Rogoznica, koji je također plan višeg reda. U UPU TZ Medine  slano jezero Zmajevo oko proglašeno je naplavnim područjima u generalnoj prostornoj dokumentaciji Općine Rogoznica stoji da se radi o slanom, morskom jezeru koji je dio nacionalne ekološke mreže i pod zaštitom Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske  županije.  

Vijećnik Ljubo Županović je upozorio na zbunjujuću formulaciju koja se odnosi na slano jezero Zmajevo oko. Naime, izrađivači plana spominju takozvani inundacijski pojas, koji je nova kategorija u našem vodnom pravu i definira se u kao pojas zemljišta uz vodotoke i druge površinske vode i u njemu je zabranjena ili ograničena svaka radnja kojom se može pogoršati stanje vodnog režima i  stupanj ugroženosti od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

Rogozničko slano jezero Zmajevo oko nije vodotok ni površinska voda, nema ugroženosti od poplava, zapravo u njemu je more i kapilarno je povezano s okolnim morem što potvrđuju znanstvena istraživanja, a dokaz za to su plima i oseka. Ostaje stoga nejasno zašto se spominje inundacijski pojas koji predviđa minimalnu zaštitu široku tek 10 metara od gornjeg ruba javnog vodnog dobra dok pojam javnog pomorskog dobra u općoj uporabi podrazumijeva znatno veći zaštitni pojas i to od 70 metara kako stoji u  generalnom PPU. 

Ljubo Županović ( NL „Naše misto“) naglasio je kako je sada idealna prilika da se u sklopu najnovije Odluke o izmjena UPU Medine i visina građevina prilagodi terenu i krajobrazu, teško je u metar nadmorske visine utemeljiti neboder od 24 metra visine. Zatražio je da se izbaci mogućnost etažiranja kako ne bi umjesto luksuznih turističkih sadržaja dobili novu apartmanizaciju tog vrlo vrijednog podučja uz samo more. Za njegove prijedloge glasovala su samo tri vijećnika opozicije.

Inače, nakon višegodišnje izrade, brojnih primjedaba građana i vlasnika neprodanih terena, te tri javne rasprave od kojih su dvije bile neuspješne rogozničko Općinsko vijeće konačno je prihvatilo Urbanistički plan uređenja turističke zone oznaka T1 i T2 „Medine“ u ožujku 2019.

Ta turistička zona nalazi se unutar građevinskog područja naselja Rogoznica i zaštićenog obalnog pojasa ( ZOP), te ukupno obuhvaća površinu od 16,88 hektara. Kopneni dio novog turističkog građevinskog područja iznosi 12,4 ha, dok se morski dio te zone proteže na 4,84 ha.

Turistička zona Medine u blizini je Marine Frapa i slanog jezera Zmajevo oko. Prostor obuhvata plana razgraničen je u osam prostornih  cjelina, a maksimalni kapacitet zone je 770 kreveta. Predviđena je gradnja hotela najviše kategorije s 330 kreveta i ostali smještajni kapaciteti kao što su rezidencijalne vile i luksuzni apartmani koji moraju imati najmanje četiri zvjezdice.  Izgradnja turističke zone Medine prema Urbanističkom planu uređenja može ići u fazama, a za svaku fazu izgradnje smještajnih građevina u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko- turističke namjene obvezno je osigurati najmanje jedan javni cestovno pješački pristup do obale i najmanje dva cestovno pješačka priključka na postojeću prometnu mrežu. Izgrađenost građevinskih čestice ne smije biti veća od 30 posto, najmanje 40 posto parcele mora biti pokriveno parkovnim zelenilom.

Dozvoljena visina hotela je čak 24 metra, dok visina ostalih smještajnih kapaciteta iznosi 12 metra.  Zaštićeni obalni pojas u kojem se ne smiju graditi smještajni kapaciteti do sada je iznosio 50 metara od mora, a sada će po novim izmjenama ta udaljenost iznositi svega 25 metara. Upravo u tih 25 metara bila je do sada predviđena gradnja pratećih sadržaje, sada će se oni očito graditi na samoj obali i moru. Kao glavi investitor u toj zoni spominje se Franjo Pašalić vlasnik Marine Frapa.

Vijeće je jednoglasno prihvatilo Urbanistički plan uređenja poslovne zone Oglavci. Ovaj planski dokument nije financirala Općina Rogoznica već najveći ulagač riječke Plodine.  

Radi se o izdvojenom građevinskom području izvan naselja  veličine 7,7 ha. Planirana je kao samostalna zona u kojoj se u sklopu gospodarskih objekata graditi i prateći sadržaji koji upotpunjuju zonu i mogu pridonjeti njenoj atraktivnosti i višefunkcionalnom korištenju, pa je nabrojeno: poslovni prostori, ugostiteljski i turizam, javni i društveni sadržaji, sport...

Pored svih sadržaja ipak se u tekstualno dijelu ističe da je zona pretežno proizvodna i poslovna (12 K2) i taj dio zauzima čak 85 posto površine ili 6,4 ha i organizirana je u 10 prostornih cjelina različite namjene. Najmanja poslovna površina iznosi 5000 metara kvadratnih, a najveće je obuhvaća površinu cjeline, najveća visina objekta je 10 metara, može imati više podrumskih etaža i mora od prometnica biti udaljena pet metara.

Kako sada stvari sotoje ova poslovna zona sigurno će zaživjeti jer ima zainteresiranih ulagača.