Novi model izračuna indeksa razvijenosti Drnišu je 1. siječnja prošle godine uskratio znatna sredstva iz državnog proračuna koja prate mjere i programe općina i gradova sa statusom potpomognutog područja. Zahvaljujući iznadprosječnoj (visoko)obrazovanosti Drnišana koja je za 6,5 posto indeksnih poena (per capita) viša od nacionalnog prosjeka, grad je izgubio mogućnost javljanja na državne izvore financiranja.
Činjenica da je po preostalih pet parametara bio uvjerljivo nerazvijen, nije ga uspjela ugurati makar u četvrtu kategoriju općina i gradova, koji na državnu pomoć mogu itekako računati. U prijevodu, drniški budžet, odlukom hrvatske Vlade o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave stanjio se za godišnjih milijun do dva milijuna kuna. U takvoj situaciji gradska se uprava, kaže Josip Begonja, gradonačelnik Drniša, morala okrenuti drugim izvorima financiranja, prije svega europskim fondovima, a ta je odluka bila itekako učinkovita.
Ispred Vodica
– Po službenim statistikama, povukli smo više novca od Vodica. Vjerojatno je to zbog toga što Vodice više investiraju iz vlastitog proračuna, no mi to nismo u mogućnosti već smo se usmjerili na Europu. Danas je Drniš jedini grad u Šibensko-kninskoj županiji s 15 ugovorenih projekata, vrijednih 138 milijuna kuna, od kojih je 88 milijuna kuna nepovratnih. Proveli smo ih uz pomoć europskog novca, provodimo ili ćemo započeti provođenje i svi su, ako nekog zanima, pobrojeni na gradskoj internetskoj stranici. U ladici, spremnih za aplikaciju, imamo barem još toliko, no naš nas fiskalni kapacitet, nažalost, onemogućava da se prijavimo na natječaje. Svaki projekt, naime, podrazumijeva određeni postotak sufinanciranja iz gradskog džepa i to su onda trenuci kada žalimo za državnim poticajima i određujemo prioritete – veli poteštat.
Među spomenutim prioritetima vodeće mjesto zauzima ulaganje u komunalno i infrastrukturno opremanje Poduzetničke zone Drniš, za koju je početkom ovog mjeseca uspješno povučeno više od 6,8 milijuna nepovratnih kuna ili 75 posto ukupno prihvatljivih troškova. To znači da će za tu namjenu iz drniškoga gradskog proračuna biti izdvojeno oko dva milijuna i 300 tisuća kuna jer je projekt po troškovniku sveukupno "težak" oko 9,1 milijun kuna.
– Imamo kompletnu projektnu dokumentaciju i cilj nam je dovesti tu zonu do razine apsolutne komunalne opremljenosti – otkrio nam je Begonja prilikom obilaska budućega gradilišta od 40,5 hektara, na kojemu će teški strojevi stići na jesen, najvjerojatnije u rujnu.
Prvo reciklažno dvorište u županiji
– Napravit ćemo sve kako bi sutra stvorili uvjete da našem poduzetniku u zoni bude dostupno uredno zemljište, voda, hidrantska mreža, trafostanica... zapravo svi sadržaji koji su primjereni suvremenom infrastrukturnom standardu. Imajući u vidu da na ovom području već uspješno posluje niz gospodarstvenika, nema razloga da se njihov broj ne udvostruči – uvjerljivo će gradonačelnik, pokazujući nam obližnje pogone Aluflexpacka, Drnišplasta, Medi-laba, Liće, Drniš commercea, TO Brakus, komunalnog poduzeća Rad...
Primjetismo i Stanicu za tehnički pregled vozila i drniško reciklažno dvorište koje je također uglavnom financirano europskim novcem. Europa je udijelila 80 posto investicije ili 2,4 milijuna kuna, a ostatak do tri milijuna kuna je iz gradske blagajne.
– Čekamo svaki dan kad će nam stići rješenje o registraciji, pa će Drniš, koliko mi je poznato, i formalno biti prvi i jedini grad u Šibensko-kninskoj županiji čije je reciklažno dvorište upisano u nacionalni registar. Lokacija je idealna i za poduzetnike. Komunalnim opremanjem dobit ćemo jednu stvarno reprezentativnu zonu. Dodatni će motiv za ulaganje poduzetnicima, po svemu sudeći, biti i cijena četvornog metra zemljišta koja je procijenjena na 22 kune po kvadratu ili 2,8 eura. I do sada je bilo zainteresiranih ulagača, no listom su odustajali zbog nedostatka infrastrukture. Ta će priča uskoro biti iza nas. Voljeli bi kada bi ovdje priliku za poslovni uzlet vidjeli gospodarstvenici poput Aluplexpacka, koji je kupio nekadašnjeg TOF-a, nadogradio nove pogone i uložio 20-ak milijuna eura, zaposlio 130-140 radnika i danas je jedan od naših većih izvoznika. Čak 95 posto svog asortimana izvozi. Ima još sličnih pozitivnih primjera – spomenuo je gradonačelnik i proveo nas uređenom novom cestom do uzvisine odakle puca pogled na sadašnji i budući dio Poslovne zone Drniš.
Obnova iz EU izvora
– Tu ćemo postaviti i novu odvodnju i rasvjetu, novu trafostanicu, a tu će biti i novi vatrogasni dom. Projekt je u pripremi kako bi u perspektivi bio spreman za apliciranje na europska sredstva. Cilj nam je da unutar iste zgrade bude i prostor DVD-a i JVP-a, Crvenog križa i HGSS-a. Te interventne službe u gradu nemaju gdje s voznim parkom, tijesno im je, nemaju garaže, a ovdje će imati raspoloživih pet tisuća kvadrata. U ovoj ćemo godini, vjerujem, ishoditi građevinsku dozvolu, a iduće godine bi mogli u natječajnu proceduru – predočio nam je gradonačelnik viziju dinamike tog projekta.
A dinamika natkrivanja i popratnih sadržaja drniške gradske tržnice, koju smo obišli nakon zone, sasvim solidno napreduje. Završni su radovi u punom zamahu i nema razloga sumnjati da će projekt biti predan do kraja lipnja. Riječ je, dakako, o još jednom projektu vrijednom 735 tisuća kuna, koji je u cijelosti financirala Europa.
U šetnji Drnišom teško je ne zamijetiti novoobnovljene fasade na zgradama. Prošle je godine za energetsku obnovu četiri višestambene jedinice, srednju školu i vrtić povučeno iz EU fondova 10 milijuna kuna. Za još jednu zgradu se priprema dokumentacija. I u stambenoj zoni Pazar tek su utihnuli teški strojevi.
Od gradonačelnika doznajemo kako je u tom dijelu Drniša uređeno košarkaško igralište i pristupna cesta, a sada je na Drnišanima odluka hoće li sutra baš tu trajno riješiti stambeno pitanje. Cijena četvornog metra od samo 15 eura, po Begonjinu mišljenju, je simbolična.
Grad je sa svoje strane, pod određenim uvjetima za pojedinačnu gradnju stambene jedinice spreman izdvojiti do 70 tisuća kuna poticaja, a kako pojedine obitelji, u ovisnosti o socijalnom statusu, ostvaruju pravo i na sufinanciranje građevinskog materijala od Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, mogli bi proći prilično povoljno.
NE TREBAJU IM KONZULTANTI ZA EU FONDOVE Imamo uigranu šestorku
Ono što se u modelu izračuna indeksa razvijenosti pokazalo kao otegotan faktor, drniška je gradska vlast odlučila iskoristiti, pa je dodatno uložila u edukaciju svog kadra, pogotovo mladih ljudi. Sada im se to stostruko vraća. Za pripremu dokumentacije Grad Drniš više ne koristi, odnosno ne plaća konzultantske kuće, već taj posao pedantno i stručno odrađuje ekipa uigranih zaposlenika gradske uprave. Svi do jednog, a šestero ih je ukupno, odreda su certificirani za vođenje europskih projekata.
– Ivana Sučić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i društvene djelatnosti je "kapetanica broda" u svakom pogledu jer je prva stekla formalnu naobrazbu za vođenje EU projekata. Dio uspješnog tima je i Tina Bačić, voditeljica Centra za razvoj kompetencija u ruralnom turizmu u Pakovom Selu, pa Marina Brakus, Šime Cigić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo, komunalno gospodarstvo i zaštitu okoliša, Ante Galić, Marija Vukušić. Njima su na ispomoći i Zdenka Jerković, Marija Lovrić i Grozdana Ćevid. Uz redovan posao, svi oni rade i na EU projektima i za uspješno provedeni i realizirani projekt prema našem pravilniku pripada im i primjerena nagrada – kaže Begonja.
TURISTIČKA PRIČA I U ZAGORI 20 TISUĆA NOĆENJA
– Kada je 2010. godine pokrenuta drniška turistička priča, bilježili smo 280 noćenja godišnje, a lani smo na godišnjoj razini ostvarili 20 tisuća noćenja. Udvostručili smo i broj turističkih ležajeva. Trenutno ih je registrirano 407. Iz godine u godinu, dakle, bilježimo povećanje turističkih brojki, a ima najava i o novim sadržajima, apartmanima, teniskim terenima, bazenima... Kada je paušal u pitanju, međutim, lokalna razina nema veće koristi. Čak 40 posto vlasnika objekata namijenjenih iznajmljivanju turistima nema prebivalište u Drnišu već Splitu, Zadru, Zagrebu... Neki žive u inozemstvu. Novac se, znači, ne sliva u našu blagajnu, a mi smo obvezni investitorima osigurati infrastrukturu, vodu, struju, pristupni put... Na Udruzi gradova smo inicirali drukčije rješenje tog pitanja, po kojemu bi pristojbu tog tipa "razrezivao" Grad, a ne Porezna uprava – referirao je poteštat.
