Konobari, kuhari, kuhinjski radnici, pomoćni kuhari, pomoćni konobari, roštilj majstori, servirke, koktel majstori, slastičari, sobarice i druga zvanja bez koji se ne može uspješno odraditi sezonu, trenutno su najtraženija zanimanja za burzi rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Preko burze rada Područnog ureda Šibenik sredinom tjedna objavljeno je 170 oglasa za uslužna i ugostiteljska zanimanja. U tom broju više od 70 oglasa raspisano je za konobare, oko 40 za kuhare te tridesetak za pomoćne kuhare i konobare.
Ništa čudno
Osoblje za rad u restoranima, hotelima, kafićima, fast foodovima, pečenjarnicama i drugim ugostiteljskim objektima traži se od Pirovca, Murtera, Tisnog, Vodica, Srime, Šibenika, Primoštena, Rogoznice pa do Skradina i šibenskih otoka. Poučeni iskustvom, očito je da se poslodavci na vrijeme žele osigurati, jer iz godine u godinu na tržištu rada sve je manje radne snage koju trebaju i ako je ne dobiju, kad sezona krene mogli bi imati velikih problema.
- Ništa to nije čudno. Proradilo je tržište rada, zakon ponude i potražnje. Ljudi su u strahu da u petom ili šestom mjesecu, kad u pravilu otvaraju svoje restorane, neće naći radnu snagu. Zato je sad velika potražnja i zato tako veliki broj oglasa. To ne znači da se na našem području otvorilo masu novih restorana ili kafića. Većina njih u turističkim mjestima uz obalu, u pravilu radi od Uskrsa do kraja listopada i zapošljavaju isključivo sezonsku radnu snagu - kažu nam u šibenskom Područnom uredu Zavoda za zapošljavanje. Zato su i ti manji krenuli stopama velikih hotelskih kuća, koje već nekoliko godina zaredom već u siječnju startaju s raspisivanjem natječaja za sezonce.
Minimum pet iljada
Nadalje, svima je znano da su godinu, dvije dana nakon ulaska Hrvatske u EU počela suočavanjima s nedostatkom radne snage koja se otisnula u druge zemlje, za bolje uvjete rada i veće plaće. Taj isti zakon ponude i potražnje prisilio je hrvatske poslodavce da znatno povećaju plaće, jer drukčije ne mogu dobiti sezonske radnike. Posebno one iz kontinentalnog dijela Hrvatske koji su godinama stizali na more odraditi sezonu za relativno niska primanja. Domaći poslodavci postaju svjesni da im više nitko neće raditi za "sitnu paru", loš smještaj i jedan topli obrok dnevno.
Nadalje, važno je i koliko dugo traje sezonski rad, je li je to samo tri ili četiri mjeseca rada u nekom kafiću ili malom restoranu ili devet u velikim sustavima, nakon čega sezonci ostvaruju pravo na naknadu na Zavodu za zapošljavanje.
- Ne pada mi na pamet više raditi za tri, tri i po iljade kuna u sezoni. Odradio sam ja takvih sezona dosta. I u Šibeniku i u Vodicama. E, sad više ne ide! Plati me pa ću ti raditi, jer sad ja mogu birati, rekao nam je sezonac, konobar Marko(26) iz Šibenika. Par mjeseci ove zime radio je u jednom šibenskom kafiću, a sad zaista bira...Nabraja gdje je sve radio, za koliko, kod kojeg poslodavca bi se vratio, a kod kojeg nikad više. Prati oglase, a kako ih je većina otvorena do kraja ovog mjeseca ili sredine travanja, kaže da ima vremena za odluku.
- Javio sam se na nekoliko adresa, pa ću vidjeti. Ispod pet iljada ne pristajem. To bi bilo OK. I još iljadu, iljadu i po bakšiša. Ako ne bude tako, odoh ja za Irsku - reče.
Razgovaramo i biramo
Da neće baš svi odletjeti za Irsku, nadaju se u vodičkom hotelu "Olympia" koji trenutno ima najveći broj oglasa na šibenskoj burzi rada.
- S obzirom na to da mi radimo cijelu godinu, imamo – recimo – dobru bazu. Kako se primiče sezona, natječaj za nove radnike na određeno vrijeme stalno je otvoren. Ljudi nam dolaze, vodimo razgovaramo i još uvijek se ufamo da ne moramo baš svakoga primiti, da možemo među njima izabrati bolje i kvalitetnije. No, kad dođe ljeto i otvorimo objekte na plaži, onda zapošljavamo i studente preko student servisa, jer radne snage na burzi rada tada više nema. Svake godine ponavlja se ista priča i ništa danas nije drastičnije nego prijašnjih godina - kaže direktor hotela "Olympia" Darko Bastić. Uz 150 stalno zaposlenih, ta hotelska kuća, perjanica vodičkog turizma, u sezoni zaposli još toliko radnika.
- Nisu to samo konobari i kuhari. Nama trebaju sezonci svih profila. I recepcioneri, sobarice, zaštitari, radnici na bazenu, u praonici i da ne nabrajam dalje. Najteže je dobiti pravog kuhara koji ima iskustvo i odmah može raditi samostalno, jer puno njih se nazivaju kuharima a u biti su pomoćni, nesamostalni kuhari. Što se tiče konobara, to je ipak lakše jer se taj posao može relativno brzo naučiti ako čovjek ima dobru volju i radne etike - govori Bastić.
Smještaj za radnike
Do sada su uspijevali pronaći sezonsku radnu snagu sa šireg vodičkog područja, uglavnom iz zaleđa, pa se nisu morali "okretati" radnicima iz kontinentalnih dijelova Hrvatske, a nemaju niti smještajne kapacitete za njih. Za ovu godinu ipak su - preventive radi – osigurali smještaj u Šibeniku za 30 do 40 radnika koje će na posao i s posla voziti svojim autobusom.
- Ne moraju to biti radnici iz Slavonije ili Zagorja, može nam se javiti netko iz Knina ili Drniša. Ako je kvalitetan moramo mu osigurati smještaj, ali i dalje smo prvenstveno fokusirani na lokalnu radnu snagu koja ne traži smještaj - ističe Bastić.
Hoće li kvalitetni radnik doći raditi u "Olympiju", uostalom kao i kod drugih poslodavaca, ovisi o plaći koja im se nudi. Bastić će potvrditi da je to jedan od glavnih motiva sezonaca, jer oni koji imaju stalni posao - uz relativno pristojnu plaću - imaju mogućnost napredovanja ako su ambiciozni, a s tim ide i veća plaća. I dok većina poslodavaca plaće radnika ne otkriva i drže to "poslovnom tajnom", od Bastića doznajemo da je u "Olympiji" startna, osnovna plaće za konobara pet, a za kuhara šest tisuća kuna.
- Uveli smo i stimulacije, tako da za svoj rad i ovisno o rezultatima mogu zaraditi i par tisuća kuna više. Kao poslodavci, svjesni smo da bez adekvatne plaće do radnika nećemo doći, ovisimo o njima kao kolektiva i jasno je da o tomu vodimo računa - na kraju će Bastić.
Sezonaca četiri tisuće
U šibenskom Zavodu za zapošljavanje vjeruju da će zadovoljiti sve potrebe poslodavaca za sezonskom radnom snagom, ali ističu da je iz godine u godinu sve teže. Upravo je u tijeku osposobljavanje nezaposlenih s evidencije Zavoda za pomoćne kuhare i konobare, te slastičare. Ukupno ih je oko 40, ali mjesta još ima i zainteresirani se mogu javiti.
Inače, ukupno je prošle godine u turizmu, uključujući i trgovačku djelatnost, preko Zavoda zaposleno oko 3500 osoba. Od tog broja više je od 50 posto zaposlenih u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. S obzirom na to da velike hotelske kuće, među kojima prednjači Solaris, određeni broj sezonskih radnika nalaze preko drugih podružnica Zavoda za zapošljavanje iz unutrašnjosti Hrvatske, procjenjuje se da će na području Šibensko-kninske županije u sezoni ukupno biti zaposleno oko 4000 radnika.
Joso Smolić, ugostitelj:
Uvijek imam naučnike
Predsjednik Županijske obrtničke komore, iskusni ugostitelj i vlasnik poznatog restorana u Šibeniku, Joso Smolić na problem nedostatka kvalitetnog kadra u turizmu i ugostiteljstvu upozorava već godinama. I ne samo u tom segmentu, već u obrtništvu općenito zalažući se za uvođenje dualnog strukovnog obrazovanja koje podrazumijeva više prakse nego teorije. Osobno s ugostiteljskim kadrom nema problema, jer ga sam "stvara".
- Ja uvijek imam naučnike. Sad imam dvije djevojke koje završavaju srednju školu za kuhare i kod mene su na praksi tri godine. Ponudio sam im posao i nakon što završe školu ostaju u restoranu. Jedino na takav način možemo osigurati kvalitetan kadar i ne bojati se za budućnost. Za mene osbno nije rješenje uvoz radne snage. To su vatrogasne mjere, ali nije rješenje za budućnost ove države pogotovu u segmentu turizma.
Pitate za plaće? Svi koji radimo u turizmu moramo biti svjesni činjenice da je prošlo vrijeme kad je radnik tražio posao, sada poslodavac traži radnika! Stvari su se okrenule i normalno je da to odmah povećava i cijenu rada - kaže Smolić.