U županijskom Centru za gospodarenje otpadom Bikarac, u postrojenjima za "preradu" miješanog komunalnog otpada, krajem godine trebao bi početi probni rad. Kažemo postrojenjima, jer se radi o velikoj tvornici desetak kilometara izvan Šibenika, u kojoj će miješani komunalni otpad koji na Bikarac stiže iz svih gradova i općina Šibensko-kninske županije, dobiti sasvim novu "dimenziju".
Podsjetimo, nakon pustih peripetija oko izbora izvođača, raspisivanja natječaja i žalbi ponuđača, "curenja" vremena i strahovanja da bi se zbog toga moglo ostati bez milijuna i milijuna europskih bespovratnih sredstava, konačno je u lipnju 2019. godine direktor tvrtke Bikarac d.o.o. Robert Podrug potpisao ugovor sa slovenskom tvrtkom GH Holding d.o.o. iz Ljubljane za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji MBO postrojenja (mehaničko-biološka obrada otpada op.a.) i pratećih objekata.
Druga je to faza izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Bikarac u koju se ulaže nešto više od 196 milijuna kuna. U iznosu od 72 posto vrijednosti investicije, odnosno sa 128,5 milijuna kuna, sufinancira se iz Kohezijskog fonda Europske unije. Ostatak iznosa je iz nacionalnih sredstava: Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a dio je iz proračuna grada Šibenika.
Podsjetimo, u prvoj fazi projekta Bikarac, kojim je do 1. svibnja 2014. godine upravljalo tadašnje gradsko poduzeće "Čistoća", danas "Zeleni grad" Šibenik, 2011. godine sanirano je i zatvoreno postojeće odlagalište i izgrađena je nova sanitarna ploha na koju se i danas odlaže miješani komunalni otpad u što je uloženo oko 70 milijuna kuna.
Projekt od strateškog značaja
Kasnije je novoosnovana tvrtka Društvo Bikarac d.o.o., bila nositelj izgradnje dvije pretovarne stanice. Jedna je na području općine Pirovac, iznad Dubrave kod Tisnog, a druga je na području općine Biskupija, na postojećem odlagalištu komunalnog otpada grada Knina. U konačnici se time ukupna ulaganja u projekt Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije penju iznad 300 milijuna kuna.
Valja naglasiti da je Bikarac prvi Centar u Hrvatskoj čiji je investitor poduzeće u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Podrug podsjeća da je centre u Puli i Rijeci napravila država preko Fonda za zaštitu okoliša te da su tek nakon toga osnovane tvrtke koje njima upravljaju. Kad je riječ, nastavio je, o radovima na drugoj fazi projekta Bikarac, oni se – neovisno o nesnosnim vrućinama – odvijaju planiranom dinamikom.
– Uz izgradnju MBO postrojenja, nabavljena je specijalna oprema i vozila, izgrađena je nova odlagališna ploha sa sustavom odvodnje procjednih i oborinskih voda. Druga faza obuhvaća i izgradnju interne mreže cesta, upravne zgrade s parkiralištem te trafostanice. Što se tiče izgradnje MBO postrojenja, građevinski radovi su pri samom kraju i očekujemo da će kroz ljeto početi montaža opreme za mehaničko-biološku obradu kako bismo krajem godine krenuli u probni rad – kaže direktor "Bikarca" Robert Podrug.
Grad Šibenik, u čijem je vlasništvu Bikarac, i Šibensko- kninska županija postat će tada prvi grad i županija u Dalmaciji, te među prvima u Hrvatskoj sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Uz projekt Aglomeracije Šibenik vrijedan gotovo 400 milijuna kuna, od čega je 272 milijuna kuna bespovratnog europskog novca, čija je realizacija pri kraju, izgradnja Centra za gospodarenje otpadom, strateški gledano, jedan je od najvažnijih i najvećih projekata grada Šibenika sufinanciranih sredstvima Europske unije. Centar Bikarac, kako je nedavno izjavio gradonačelnik Šibenika Željko Burić, predstavlja mnogo više od komunalne usluge.
– To je pitanje podizanja kvalitete života, ali i uspostave ekološki učinkovitijeg i prihvatljivijeg sustava zbrinjavanja otpada – rekao je. Dodajmo da će županija izgradnjom Centra dobiti dugoročno rješenje i kvalitetan sustav gospodarenja otpadom u skladu s najvišim standardima Europske unije što e zadovoljiti potrebe do 2045. godine. S obzirom na to da se prostor Bikarca proteže na oko 270.000 četvornih metara, ima dovoljno mjesta za gradnju novih ploha na koje će se odlagati otpad nakon što prođe mehaničko-biološku obradu.
Otpad iz svih krajeva županije
Na Bikarac se već par godina dovozi otpad iz svih općina i gradova s područja županije, osim grada Knina.
– Iako su općine i gradovi prema zakonskim odredbama o gospodarenju otpadom bile dužne komunalni otpad dovoziti na Bikarac tek kad se napravi Centar, sve su jedinice i njihova komunalna poduzeća iskoristili mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova za sanaciju i zatvaranje vlastitih odlagališta i otpad tada dovoze na Bikarac. Mislim tu na Vodice, Kistanje, Skradin i Drniš. Jedino još grad Knin koristi plohu u Biskupiji pored pretovarne stanice, a Rogoznica, Primošten, Tisno i Murter još od ranije komunalni otpad dovoze na Bikarac. Dakle, 90 posto komunalnog otpada s područja županije završava na Bikarcu i prije nego li su gotovi radovi na Centru za gospodarenje otpadom – govori Podrug. Godišnje, nastavio je, u prosjeku na Bikarac "stiže" oko 60.000 tona otpada.
– Od toga je oko 38.000 tona miješanog komunalnog otpada, a ostatak je glomazni i građevinski otpad. Kad Centar za gospodarenje otpada zaživi, ulazni kapacitet MBO postrojenja moći će obraditi i do 70.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje, a na plogu će se nakon obrade odlagati oko 30 posto otpada. Kao nusprodukt dobit će se izdvojeni iskoristivi otpad, a to su papir, plastika, metal i staklo, zatim stabilizirani biorazgradivi otpad koji će ići na odlaganje, te kompost od biootpada. Od iskoristivog otpada, gorivih materijala kao što su papir, plastika, tekstil i slično radit ćemo kruto oporabljeno gorivo, takozvani SRF. Ono se može koristiti u energanama ili cementarama, ali je trenutno u Hrvatskoj problem korištenja tog goriva zbog protivljenja dijela javnosti stopiran, a Ustavni sud je poništio rješenja o korištenju goriva iz otpada onima koji su ga imali. Vidjet ćemo što će dalje i kako ići s tim - rekao je na kraju Podrug.
Postrojenje poput uljare
Upitan kako će u praksi izgledati, uvjetno rečeno, prerada miješanog komunalnog otpada u MBO postrojenju, Podrug slikovito kaže da je to postupak poput prerade maslina u uljari.
– Obrada počinje ubacivanjem miješanog komunalnog otpada u prihvatno grotlo i odakle trakama ide na mehaničku obradu. To znači da prolazi kroz nekoliko sita koja su perforirana po veličini tako da otpad kroz njih propada u posude koje se nalaze ispod. Zatim idu automatizirani magnetni i nemagnetni separatori: balistički, metalni, nemetalni i na kraju dolazi sortirnica. Znači, oni najkrupniji komadi koji ne završe u posudama dolaze na sortirnu liniju i tamo će biti ljudi koji će odvajati boce, veće komade plastike, papira, tetrapaka i slično. Ostaci hrane i drugi biološki otpad koji će propasti kroz sita, ide u halu za biološku obradu. Tretman tog materijala je 12 tjedana i nakon toga on će biti potpuno inertan, bez mirisa i kao takav odlagan na novu plohu koja je također napravljena u sklopu ovog projekta – pojasnio je Podrug.