Ribarsko i težačko naselje desetak kilometara od Šibenika, Grebaštica, nekoć s nekoliko stotina stanovnika, u zadnja dva desetljeća izraslo je u naselje s više od tisuće žitelja, u turističku rivijeru s luksuznim vilama i apartmanima.
Poznato je, da su u ono doba mnoge žene toga kraja masovno odlazile kopati za „žurnatu“ (nadnicu) u poljima šibenskih gospodara na njihovim posjedima, dok su za svoje potrebe morale gajetama veslati ne samo u Šibenik, već i do Primoštena i Rogoznice. Slično su činile Zlarinke i Prvićanke na drugoj strani šibenskog priobalja.
Grebaštica je bila poljoprivredni kraj poput drugih na razvedenoj obali šibenskoga kraja, uz ponešto radnika koji su radili u tvornicama, TLM-u, TEF-u, šibenskoj Luci.
Sjećamo se kako smo prije više od četiri desetljeća u Grebaštici obilazili taj kraj i družili se s domaćim turistima u malim restoranima uz Jadransku magistralu. U zaseoku Konobe, uvrh brda nad zaljevom, odakle se pruža prelijep pogled na šumovito brdo Jelinjak i dalje do otoka, bila su svratišta za okrjepu, u blizini staro vrelo žive vode s gusternom što nikad ne presuši.
Prostor Grebaštice danas je preko zaljeva koji je i kupalište, zaokružen sa susjednim Šparadićima s velikim autokampom, kućama za odmor brojnih Šibenčana, poznat po kvalitetnome ugostiteljstvu.
Staro naselje Grebaštice, uz dobro sačuvane zidine pribježišta (refugium) iz doba Turskih navala u Kandijskome radu u 16. stoljeću, koga su neki nazivali i „starim Šibenikom“ na poluotoku Oštrici i danas svjedoči o burnoj povijesti tih prostora, na kojima se, zapravo, branio sam grad Šibenik.
Oštrica je poznata i po tome što je ondje, iza bedema, u organizaciji Šibenske šumarije bilo uzgajalište muflona i zaštićeno lovište.
„Stari Šibenik“ danas rado obilaze novi turisti.