Nadomak zgrade Područne osnovne škole u Gradcu, u srcu Petrova polja i sjedištu općine Ružić, nedavno su stigli radnici i strojevi šibenskog građevinskog poduzeća "Bučić gradnja". Kopaju temelje za novi objekt dječjeg vrtića i ako sve bude išlo prema planu, petropoljski mališani mogli bi se useliti na jesen 2020. godine.
I prije nego smo krenuli za Gradac poznato mi je bilo da je Općina Ružić, uostalom kao i brojne općine u Hrvatskoj, "posegnula" za nepovratnim sredstvima europskih fondova. Projekt vrtića još su 2017. godine prijavili na mjeru 7.4.1. "Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu", na natječaj koji je provela Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Teška procedura
Nakon dugotrajne procedure, kad su došli na red, novac su i dobili i to u stopostotnom iznosu. Oko 5,8 milijuna kuna za radove i opremanje objekta i sve bi trebalo biti gotovo za 12 mjeseci. Vrtić, ukupne bruto površine 393 "kvadrata", planiran je za 24 djece u dvije mješovite skupine u devetosatnom programu, a otvorit će se i šest novih radnih mjesta. Lijepa je to priča, a kakva je pozadina? Drugim riječima, ima li mladih obitelji u naseljima općine Ružić koja će rađati djecu, a ona će danas - sutra pohađati novi vrtić.
- Brojka od 24 djece u novom vrtiću je projicirana kao održiva, a hoće li će tako biti za pet ili deset godina teško je reći. Evo, sad ima nekoliko mladih obitelji koje imaju po troje ili četvero djece. U podružnici Dječjeg vrtića "Drniš" koji radi u jednoj učionici u zgradi škole ima 20-ero djece. Kako je to poludnevni boravak i radi od 7.30 do 13.30 sati, nekoliko djece ide u vrtić u Drniš jer im tamo rade roditelji. Kad se naš sagradi, vjerujemo da će i ta djeca biti smještena u njega - kaže Dalibor Durdov, zamjenik općinskog načelnika.
Novom vrtiću najviše se raduju petropoljski roditelji i njihova djeca, ali i odgojiteljica Barbara Popović, koja čuva i odgaja mališane. U mješovitoj grupi su djeca od tri godine do polaska u školu i dobra je vijest što je u ovoj grupi sedmero predškolaca.
- Naravno da jedva čekamo da se izgradi novi vrtić, jer ovdje nisu primjereni uvjeti za rad, a u novom će sve biti prema pedagoškim standardima. Imat ćemo cjelodnevni boravak, kuhinju, igralište i druge sadržaje potrebne za vrtičku djecu - rekla je teta Barbara i dodala da su djeca koju ove pedagoške godine "čuva" iz Gradca, Ružića, Mirlović Polja, Otavica i Kljaka.
Izgradnju vrtića podržava i Jelena Pastuović, koja je sa svojim suprugom Antom izrodila petero djece i jedna su od najbrojnijih mladih obitelji u Gradcu. Pravi primjer demografske obnove!
Dobar potez
Razgovarale smo u kafiću u središtu sela, koji su uzeli u najam i žive od toga. Najstarija kći Lorena (17) učenica je drniške Srednje škole Ivana Meštrovića, smjer gimnazija, Josipa (15), Antonio (13) i Josip (9) su osnovci u Gradcu. Svi su tog prijepodneva bili u školi, otac je otišao negdje za poslom i zato nam je "izmakla" obiteljska fotografija. Jedino je najmlađa Sara (5) bila s majkom.
- Ide u vrtić, ali je malo prehlađena pa je jutros nisam vodila. A što se tiče novog vrtića, to je jako dobar potez za naše misto i općinu. Prominjanka sam, iz Matasa, i prije 17 godina sam se udala u Gradac. Živimo na selu, dobro nam je i ne bi se ni za što minjala - rekla je Jelena.
Razgovoru se pridružio i Josip Pastuović (80) koji je mirovinu zaradio za volanom kao profesionalni vozač.
- To s vrtićem odlična je stvar! Nek se gradi, bit će bolje mladima koji su ostali ode. Ma biće i dice! A čujte, ljudi su se nekad ode mučili, živili od zemlje i stočarstva. Onda se pomalo krenulo u školu, na posa u Split, Drniš... Onda je doša rat i učinio svoje. A, zlato moje, sad su druga vrimena - kazao je Pastuović.
Na pitanje ima li iseljavanja i kakva je demografska slika u devet naselja koliko ih pripada općini Ružić, naši sugovornici rekoše da nekog masovnog odlaska za Njemačku ili Irsku nema. Tu i tamo "odleti" netko mlađi, ali da se obitelji iseljavaju nije im poznato.
- Naši su otprije išli više prema Splitu i Kaštelima, pa su im onda i dica tamo. Zato imamo dosta vikendaša - dobacio je netko u kafiću.
Isto pitanje postavila sam i načelnikovu zamjeniku Durdovu, koji kaže da blagog pada broja stanovnika ima, a stvarno stanje će se znati tek nakon novog popisa stanovništva. Prema popisu iz 2011. općina je imala 1591 stanovnika. Zapravo, najveći pad se dogodio u ratno i poratno vrijeme, a manje od kad je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Ako je suditi prema podacima o broju školske i vrtičke djece, zadnjih nekoliko godina nema velikih oscilacija. Primjerice, 2010./11. školske godine u tamošnjoj Područnoj osnovnoj školi, koja je u sastavu OŠ Antuna Petropoljskog Drniš, bilo je 114 učenika, prije tri godine 80, a ove je školske godine 86 učenika. U zadnjih nekoliko godina u vrtiću je između 18 i 22 djece.
Nema uzbune
O trenutnom stanju demografskih (ne)prilika, u pravilu najpouzdanije podatke s terena imaju župnici. Stoga smo posjetili fra Jozu Jukića, župnika župe Gradac, ujedno i vjeroučitelja i evo što smo doznali.
- U župi danas živi točno 700 ljudi, a to je samo deset manje nego 2012. godine kad sam ovdje došao na službu. Kad idem u blagoslov kuća, radim popis članova obitelji, ali samo onih koji zaista u toj kući žive. Ne upisujem ni studente ni vikendaše, tako da vam je to zaista stvarno stanje. U Gradcu je 290, Ružiću 200, Otavicama 140, Donjem Moseću 45, Gornjem Moseću sedam i u Umljanovićima 18 ljudi. Lani je kršteno sedmero djece, a petero od njih živi u župi. Sahranjene su 23 osobe, ali samo četiri ili pet koje su ovdje živjele. Ostali su živjeli u Zagrebu, Šibeniku, Splitu i drugim mjestima. Ne znam kakvo je stanje bilo prije sedam godina, ali od kako sam ovdje i sve to pratim, mogu slobodno reći da stanje nije alarmantno - rekao nam je fra Jozo i dodao da je u tih sedam godina sklopio samo deset brakova.
- Lani samo jedan. Neće, pa neće da se ode vjenčaju. Ne znam zašto, a vidim po knjigama da je tako bilo prije. Godišnje izdam po 30 krsnih listova, a oni se vjenčavaju po drugim župama, najviše u Splitu i Kaštelama - reče fra Jozo.
Pohvalio nam se da ove godine ima 17 krizmanika i petero prvopričesnika što nije, kaže, zanemariv broj na tako malu župu te da je svojevrsni fenomen i Dječji crkveni zbor "Gospine zvjezdice" koji vodi profesorica Jelena Prpa iz Drniša i u kojem je 23 djece. Nastupaju u svim blagdanskim prigodama u svojoj, ali i u drugim župama, te na smotrama crkvenih zborova.
- Vjerujte, zaista nema razloga za paniku i bojazan da će život ovdje stati i dobro je da se vrtić gradi. Trebat će - na kraju će fra Jozo.
Briga o starijima
Kroz projekt "Pružimo dostojan život stanovništvu ruralnog područja" koji se financira iz nacionalnog programa "Zaželi - zapošljavanje žena" sredstvima Europskog socijalnog fonda, Općina Ružić je dobila 2,8 milijuna kuna i zaposlila 20 žena na dvije godine koje skrbe o 100 starijih osoba.
- Proveli smo anketu i najpotrebitije smo zbrinuli, ali ima još osoba kojima bi pomoć u kući dobro došla. No, to nije neki drastičan broj. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine mi imamo 34 posto stanovništva, odnosno maloljetne djece i starijih osoba, kojima je potrebna tuđa pomoć, a to je trećina stanovništva. Nažalost, u tom postotku djece je znatno manje, a starijih osoba je oko 20 posto - kaže Dalibor Durdov.
Za četvrto dijete 10.000 kuna
Općina Ružić ove je godine povećala izdvajanja za novorođenu djecu pa će tako mlade obitelji koje žive na njezinu području za prvo dijete dobiti jednokratnu novčanu pomoć od 4000 kuna, za drugo dijete 6000, treće 8000 te za četvrto i svako sljedeće 10.000 kuna. Sklapanje braka nagrađuju s 4000 kuna.
Gdje je logika?
Govoreći o financijskoj pomoći koju općina iz svojeg skromnog proračuna pruža građanima, posebno djeci i mladima, Durdov upozorava na nelogičnosti oko sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca od strane države. Naime, poznato je da država plaća 75 posto cijene mjesečne karte ako učenik koristi javni linijski prijevoz.
- Dakle, ako učenik živi u Novoj Gorici i ide u Zagreb u školu, koristi javni linijski prijevoz, država mu plaća 75 posto. Isto je i ako ide iz Kaštela za Split, ali ako učenik iz Mirlović Polja ide u školu u Drniš, država mu ne plaća niti kune jer nema javne autobusne linije. A nema je jer prijevoznicima nije rentabilna. U takvoj situaciji općina je ta koja mora organizirati takozvani izvanredni prijevoz i s roditeljima snositi troškove. Koja je tu logika? S jedne strane država potiče razvoj ruralnih krajeva i želi zadržati ljude, a s druge strane učeniku ne želi subvencionirati mjesečnu kartu za izvanrednu liniju. To je samo jedan primjer, ali puno toga nije u našim rukama - reče Durdov.
Novi vrtić, nove obveze
Općina Ružić sa 150.000 kuna godišnje sufinancira predškolski odgoj, odnosno plaća Dječjem vrtiću "Drniš". Međutim, izgradnjom novog objekta, općina mora osnovati vlastitu ustanovu predškolskog odgoja, što će zahtijevati znatno veća izdvajanja.
- Takva su pravila, ugovor smo potpisali, vrtić je u izgradnji. Svjesni smo toga da će nam sutra to biti veliki financijski problem ako ne dođe do toga da država sufinancira i predškolske ustanove. Takva je inicijativa pokrenuta preko Udruge općina i vidjet ćemo kako će se dalje stvari razvijati. Naši izvorni proračunski prihodi su oko dva milijuna kuna, a vlastita predškolska ustanova sa šest zaposlenih i materijalnim troškovima, godišnje će nas koštati između 300 i 400 tisuća kuna - ističe Durdov.