Tek kada je specijalni, veliki bager, 30-tonska grdosija s 20-metarskom "granom", podizvođača šibenskih "Cesta", stigao početkom tjedna na lice mjesta i počeo raščišćavati teren, mogli su se preciznije izračunati razmjeri odrona koji su krajem prošle godine zatrpali cestu Knin - Plavno kod Radljevca.
Na ovu se prometnicu srušilo između četiri i šest tisuća kubnih metara materijala. Što je, veli nam Ante Pijuk, rukovoditelj "Cesta" Šibenik, bez ikakve dileme najveći odron koji je on vidio otkad je u "Cestama". Nekoliko puta veći od onog koji se dogodio u svibnju 2015. godine na istoj ovoj cesti, poznatoj po odronima i klizanju tla, kada se na cestu istovarilo 1800 kubnih metara zemlje i okolnog tla.
- Planiramo do utorka, ako nas posluži vrijeme, koje nam zbog kiše dosad i nije išlo na ruku, skinuti materijal, a onda ga početi odvoziti na deponiranje, što bi moglo potrajati daljnjih desetak dana - kazao nam je Pijuk, ističući da bi nakon toga pokos visine 30, a negdje i do četrdeset metara ponovno "ogrnuli" u zaštitnu mrežu koja je i dosad manje-više uspješno sprječavala eroziju tla.
No, protiv ovakve sile nije mogla ništa. Pored bagera koji radi cijeli dan, na terenu s cestarima su i geodeti koji obavljaju snimanja tla i terena. Jer, riječ je zapravo o pravoj planini koja se, pod utjecajem kiše, zbog strukture tla, urušila u dužini od nekih pedesetak metara. U dogovoru s "Hrvatskim šumama" šibenske su "Ceste" dogovorile da će materijal - zemlju, deponirati u jednu depresiju, odnosno iskoristiti je za niveliranje i zatrpavanje velike rupe u blizini. Dobro i jednima i drugima...
U svakom slučaju, nakon što "Ceste" odrade svoj dio posla, uklone ne samo nagomilani materijal nego i nestabilne dijelove stijena, što bi trebalo biti gotovo do kraja mjeseca, na teren će izići stručnjaci Županijske uprave za ceste Šibenik koja gospodari ovom prometnicom, kako bi vidjeli u kakvom je stanju cesta i odlučili na koji će je način sanirati. Ta je cesta i dosad održavana, no zbog trusnog terena zahtijevala bi i temeljitu rekonstrukciju koja daleko nadilazi financijske mogućnosti ŽUC-a.
Samo za nju trebalo bi, procjenjuju u upravi, možda i četiri godišnja proračuna ŽUC-a, što je nekih stotinjak milijuna kuna. Zapravo, sreća u nesreći je što stanovnici Plavnog i okolnih zaseoka imaju na raspolaganju i alternativni pravac - Stara Straža - Oton Bender - Čupkovića most - Plavno, tako da nitko u proteklih petnaestak dana, otkako se 30. prosinca odron dogodio, nije odsječen od svijeta.