Kada su njegovi mještani u Zatonu vidjeli Dražena Ševerdiju u vinogradu o Velikoj Gospi, mislili su kako je krenuo vidjeti ima li koji grozd za pozobati. Jer, tradicionalno o tom blagdanu grožđe tek šara, a prve rane berbe očekuje se u ovim krajem iznimno poslije Male, a ne Velike Gospe. No, tradicija više ne igra nikakvzu ulogu u trganju – kako u šibenskom kraju zovu ‘jematvu‘ – pogotovo kad su u pitanju rane sorte, kao što je pošip.
Dražen je obrao svoj pošip već u pola kolovoza, nikad ranije, čim je vidio da su mu sladori po Babou, dosegli 19,5 posto. Shvatio je da nema što čekati. Jedino, ne daj Bože krupu ili iznenadnu ljetnu neveru koja bi mu upropastila rod. Zato je grožđe sa svojih dvije tisuće panja pošipa, od ukupno četiri tisuće trsova koliko ima njegov OPG Zatocon – ostatak su crne sorte plavina, babić i lasina – spremio u podrum. Već su u fermentacihji, odnosno laga no ‘kuvaju‘ i pretvaraju se u vino!
Klimatske promjene su u điru
Berba je ove godine uranila i u Plastovu. Jedan od najpoznatij8ih i najuspješnijih vinara mlađe generacije, Ante Sladić, tako nam je kazao da će ove godine i kod njega u skradinskom zaleđu berba početi ranije nego ikad. - U nas su se bijele sorte, debit i maraština, tradicionalno trgale iza prvog listopada. Ove godine mi ćemo ih brati 5. rujna. Dakle, skoro mjesec dana prije, iako su u pitanju kasne sorte, a ne tako rane kao pošip! Klimatske promjene su učinile svoje. I to ne od danas. Ta je promjena počela tamo negdje od 2010.‘ - veli nam Ante. Kakvo je situacija kod njega u vnogradu?
-‘Naizgled idealna! Grožđe je savršeno zdravo, izgeda lijepo, kao s forografije, ali do berbe ima još tjedan dana. Tako da nećemo znati prije branja kakva će biti berba. U stvari, nemojte me ništa pitati tamo negdje do kraja fermentacije, a tgo će biti oko 15 listopada. Onda ćemo tek znati kakvo bi moglo biti vino!‘ - puše i na hladno Ante, koji za svoja vina već godinama pobire najprestižnija priznanja u zemnlji i inozemstvu. - ‘Ovo je bila jedna stvarno zahtjevna godina, ekstremna u svakom smislu, ne samo što je bila je suša, nego su dugotrajno bile ekstremne temperature koje se mjesecima nisu spuštale ispod 25 stupnjeva Celzijusovih. Tu je, u takvim uvjetima, patilo ne samo grožđe, nego i loza, pa ćemo tek na kraju znati kako i koliko‘ – kazao nam je Sladić koji u uzgoju ima autohtone sorte debit i maraštinu od bijelih, te plavinu i lasin od crnih, a ima i nešto nešto malo, također autohtonog babićaa i tribidraga.
Vino je živa tvar
‘Sušu su više patili vinogradi koje imamo u kršu, pa smo ih stoga morali i navodnjavati, što i m je došlo kao jedna dobra kiša, onaj dio koji imamo u debeloj zemlji, po Plastovu, gdje ne pati sušu, je nešto bolje prošao. Ali da je lozi bilo lako nije, uostalom nije ni nama. Nadam se najboljem, ali nikad se ne zna. S lozom, grožđem i vinom je uvijek je napeto do zadnjeg trena, nikad ne znate na čemu ste, to je živa tvar, koja ovisi i o prirodnim nepogodama – nikad ne znate hoće li sutra neka krupa ili nevera.‘ - kazao nam je nagrađivani vinar Ante Sladić iz Plastova.
