Studenti stručnih studija zapošljavaju se vrlo brzo

U organizaciji Hanza Medije, Slobodne Dalmacije i Šibenskog lista, u četvrtak je u šibenskoj Kući umjetnosti "Arsen" održana konferencija "Perspektive razvoja stručnih studija u Hrvatskoj".

Na otvaranju konferencije sudionike i goste pozdravio je Vinko Ursić Glavanović, direktor Slobodne Dalmacije.

– Zahvaljujem svima na dolasku, posebice ljudima koji su svoje karijere i sudbine vezali uz visoko obrazovanje. Slobodna Dalmacija sa svojim izdanjima dominantan je medij na području četiri dalmatinske županije, na kojem djeluju tri sveučilišta i niz veleučilišta. Nadalje, naš je portal najbrže rastući i jedan od pet najčitanijih u zemlji.

Naša je obveza da promoviramo sve najkvalitetnije i sve pozitivno što se događa u ovom segmentu. Također, Slobodna Dalmacija već osam desetljeća ispunjava funkciju da informiramo, ali i potiče raspravu o važnim temama. Obrazovanje je nedvojbeno jedna od takvih. Naime, bez obrazovanja koje će stvoriti stručne kadrove nema ni razvojne ni demografske perspektive. Naši će se mediji uvijek svojski truditi da pozitivne poruke iz područja obrazovanja dođu do šire javnosti – kazao je direktor Slobodne Dalmacije.

Pozdravne i uvodne govore održali su i šibenski gradonačelnik Željko Burić te šibensko-kninski župan Marko Jelić.

– Poseban mi je užitak pozdraviti sudionike ove konferencije. Slobodna Dalmacija je brend na šibenskom području. Moram kazati da Hanza Media lijepim i razvojnim pričama radi jako dobre stvari. Nema nikakve sumnje da je tema ove konferencije zaista pun pogodak – rekao je šibenski gradonačelnik Burić te nastavio:

Tri smjera razvoja

– Tri su smjera razvoja Šibenika. To su gospodarstvo, visoko obrazovanje i turizam. I to su smjerovi kojima Šibenik snažno kroči. Boravite u gradu koji prije 10-ak godina nije imao ni jednu visokoobrazovnu ustanovu. Danas ima četiri dodiplomska i dva stručna studija, te poseban sveučilišni Studij obnovljivih izbora enerije i energetske učinkovitosti.

Rekao bih da je visoko obrazovanje jedna od najvećih demografskih mjera. Na taj način obrazovani ljudi stječu znanja unutar Veleučilišta, ali još i više da veliki broj naših sugrađana studira i da ostaju živjeti u svojem gradu – istaknuo je Burić.

Prema njegovim riječima, na taj način jačamo intelektualni potencijal, bez kojega nema razvoja.

– Veseli me podatak da više od 51 posto žena u Hrvatskoj ima visoko obrazovanje te da je u zadnjih nekoliko godina broj visokoobrazovanih u zemlji porastao za više od 10 posto. Veleučilišta imaju veliku zaslugu u tome. Vrijeme je da mi kao država napustimo priču kako se sve što je najbolje nalazi u velikim sredinama. Ne, nisu najbolja veleučilišta u kojima je najviše studenata i koji su u najvećim gradovima. Naprotiv, ima niz svjetskih sredina gdje je obrnuta situacija.

Šibenik je pravo mjesto gdje se može raspravljati o ovoj temi, kao i Kuća "Arsen", koja pokazuje naš mentalni sklop – poručio je gradonačelnik Šibenika.

Ipak, da ne bude sve u ružičastim tonovima, Burić je iznio i neke činjenice koje bi trebalo mijenjati:

– Ne smijemo dopustiti da se čak 15 godina čeka na dopusnicu studija sestrinstva, što je bio slučaj u Šibeniku. Također, nedopustivo je da Grad Šibenik za funkcioniranje Studija obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti potroši 20-ak milijuna eura bez ičije pomoći – zaključio je Burić.

Šibensko-kninski župan Marko Jelić rekao je kako u Dalmaciji nismo prezasićeni visokim obrazovanjem:

– Slažem se s gradonačelnikom Burićem oko slučaja dobivanja dopusnice za studij sestrinstva. I sam znam kako je bila naporna borba da objasnimo svima kako je potrebno osnivanje Veleučilišta u Kninu. Odlično je da ljudi u krugu od 50-70 kilometara imaju pristup visokom obrazovanju. Naime, mnogi nisu u stanju platiti troškove studiranja, a puno ih i radi. Drugim riječima, nije im zgodno sjesti u Kninu pa ići do Zagreba, a nije bilo online studija. Mi smo pokušali osigurati tu pristupnost. Tržište rada traži sposobne ljude i zato se ne može dogoditi da čekamo 15 godina. Ne možete reći gospodarstvu da neće imati sposobne ljude u realnom vremenu. Rigidno dopuštamo nove programe, a tržište ne čeka. Ne budemo li brzi vodeći računa o kvaliteti, imat ćemo problema. Čekanje 15 godina na jedan studij – to se ne radi – jasan je bio šibensko-kninski župan.

On ima dosta iskustva u svakodnevnom poslu s ljudima koji su završili veleučilišta ili stručne studije.

– Zadovoljan sam ljudima koji su završili na našim studijima, oni su kvalitetni i pouzdani. Još jednom hvala Slobodnoj Dalmaciji, pogađate dobre teme, važno je da su pozitivne – zaključio je Jelić.

Važna tema

Uvodni izlagač na konferenciji bio je izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, predsjednik Zbora veleučilišta RH i dekan Veleučilišta Edward Bernays.

– Ne znam odakle bih krenuo s nabrajanjem koliko sam sretan što smo u Šibeniku i što govorimo o važnoj temi, to nije najbanalnija kurtoazija. U Hrvatskoj djeluju 32 veleučilišta, koja pohađa više od 25 tisuća studenata ili 25 posto svih studenata u Hrvatskoj. Ako toj brojci dodamo još 160.000 alumnija stručnih studija, jasno je koliko su stručni studiji zastupljeni u obrazovanju.

Dugo se raspravljalo o svrsi i vrijednosti stručnih studija i veleučilišta. Uspoređivalo ih se sa sveučilištima i sve rasprave završile su na isti način, s istim zaključkom – jednako su vrijedni, ali različiti. Glavna prednost stručnih studija i veleučilišta su vještine i brzina kojom se studente priprema za tržište rada.

Naši se studenti zapošljavaju jako brzo, čak mnogi i za vrijeme studija.

Nadalje, trošak po studentu stručnog studija državu puno manje košta nego onoga sa sveučilišta. Stručni studiji i veleučilišta pridonose i policentričnom razvoju našeg visokog obrazovanja. Visoko obrazovanje postalo je dostupno u nizu manjih sredina poput Vukovara, Karlovca, Krapine, Bjelovara, Ivanić Grada... Šibenik je također sjajan primjer uspješnog veleučilišta.

Također, radimo i vrlo pozitive učinke na demografsku stabilnost jer mladi ne moraju napuštati svoje sredine.

No najveća je prednost stručnih studija i veleučilišta u samoj izvedbi nastave, u kojoj poslodavci nemaju nikakve prepreke sudjelovati. Bez puno administrativnih prepreka, oni mogu sudjelovati u izvedbi nastave u samoj učionici, biti nositelji kolegija, izvoditi nastavu i ocjenjivati. Na taj način dijele znanje i iskustvo sa studentima, rješavajući probleme koje su rješavali i u svojim tvrtkama, dok se studenti upoznaju sa svojim poslodavcima.

Smatram da Hrvatska ne mora biti samo turistička destinacija, nego uz jako malo truda može postati i obrazovna destinacija. Trebamo se internacionalizirati i otvoriti prema inozemstvu, jer na taj način možemo privući jako puno studenata iz inozemstva.

Također, moramo raditi na pokretanju studijskih programa koje traži tržište i napraviti sve da se više nikad ne moraju ponavljati diskusije trebamo li ili ne trebamo stručne studije. Još jednom hvala domaćinima i Slobodnoj Dalmaciji – rekao je Jugo.

Odlična praksa

Uslijedila je panel-rasprava koju je moderirao Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije.

Panelisti su bili dr. sc. Ljubo Runjić, dekan Veleučilišta u Šibeniku, mag. oec. Alen Jerkunica, dekan Aspire, Lovorka Blažević, dekanica Veleučilišta "Marko Marulić" u Kninu, dr. sc. Milivoj Marković, prodekan za nastavu, RIT Croatia, te izv. prof. dr. sc. Ivan Ružić, dekan Veleučilišta Baltazar u Zaprešiću.

Moderator Saša Ljubičić konstatirao je kako je prije 40 godina zvučalo nevjerojatno da postoji studij u Kninu. A danas, prema riječima dekanice Lovorke Blažević, tamo studira 260 studenata:

– Kod nas je najviše interesa za ekonomske studije, ali važno je održati interes za biotehnička studije. Naše Veleučilište "Marko Marulić" strateško je jer je Hrvatska uglavnom ruralno područje. Imamo odličnu praksu i terensku nastavu na koju smo jako ponosni. Jako puno naših studenata prepoznato je kod lokalnih OPG-ovaca kao vrsni stručnjaci. Trenutačno je više od 50 posto naših studenata izvan Knina, čak ih je veliki broj izvan Šibensko-kninske županije, iz Zadarske, iz Istre, s otoka, a najviše iz Slavonije, Like i Gorskog kotara.

Njezin kolega sa šibenskog Veleučilišta Ljubo Runjić naglasio je kako oni imaju izrazitu demografsku funkciju:

– Mi smo brana da ljudi ostanu u svojim sredinama, ali i da poslodavci imaju kvalitetne zaposlenike – naglasio je Runjić.

Istaknuo je kako će se šibensko Veleučilište okrenuti internacionalizaciji:

– Cilj je utrostručiti broj stranih studenata, kao i da imamo klasični studij na engleskom jeziku. Vjerojatno će to biti računarstvo, za koje ćemo do jeseni podnijeti zahtjev za nastavu na hrvatskom jeziku, a cilj je imati ga i na engleskom. Osim toga, želimo ulagati i u nastavni kadar. Udvostručili smo broj doktora znanosti i taj broj ćemo još dizati. S druge strane, nećemo dizati cijene u novom studentskom domu jer ne želimo zarađivati na studentima – rekao je Runjić.

Alen Jerkunica, dekan splitske Aspire, istaknuo je kako smo u Hrvatskoj vrlo loši u internacionalizaciji:

– Primjerice, London University ima više od 50 posto stranih studenata, to je budućnost. A mi kao da stvaramo administrativne prepreke. Skupi smo i spori, kao da studente odbijamo, a ne da ih privlačimo.

Izvozni proizvod

Obrazovanje je izvozni proizvod, usluga koja može biti lukrativna – poručio je Jerkunica.

Ivan Ružić, dekan Veleučilišta Baltazar iz Zaprešića, naglasio je kako stručni studiji i veleučilišta osposobljavaju studente da odmah idu na tržište rada.

– Iako i jedni i drugi imaju prostora u Hrvatskoj, rekao bih da stručni studiji imaju veću perspektivu nego sveučilišta budući da nam nedostaje sposobnih ljudi na tržištu rada, što se vidi i po uvozu velikog broja radne snage čak s Dalekog istoka– kazao je Ružić.

Moderator Ljubičić postavio je pitanje je li skupo studirati na tim učilištima.

– Prosječna školarina iznosi oko 4000 eura na privatnim fakultetima. Znate, ako je vrijednost veća od troška, onda je sve jasno, treba investirati... Uvijek to ilustriram jednim primjerom. Za novac za školarinu možete kupiti polovnog Golfa, a onda ga poslije ne možeš darovati ni sestri, dok u školovanju ulažeš u sebe. Diploma je danas kao vozačka dozvola, jer bez nje ne možete aplicirati na ozbiljniji natječaj – odgovorio je Jerkunica sa splitske Aspire.

Logično, na koncu je postavljeno pitanje hoće li Šibenik uskoro dobiti i sveučilište:

– Kao Veleučilište, učinit ćemo sve da zadovoljimo uvjete za sveučilište. Uložili smo 100 milijuna kuna u infrastrukturu, gradimo jedan od najmodernijih kampusa u Europi, ulažemo u stručni kadar... no politika je ipak ta koja o tome odlučuje. Ja ne bih htio da mi politika nešto daruje, želio bih da se to zasluži. Ponavljam, učinit ćemo sve da se to ostvari – odgovorio je Runjić, koji će u tome imati svesrdnu podršku gradonačelnika Burića i župana Jelića.

Međutim, Damir Jugo imao je zanimljivu poruku za dvojicu političara:

– Možda to nije diplomatski, ali imam poruku za župana i gradonačelnika – nemojte srljati u sveučilište! Gradite kvalitetno Veleučilište, koje može biti vaša komparativna prednost i koje će biti ispred Splita, Zadra, Pule... – zaključio je Jugo.