Solarni paneli će krasiti krovove vrtića, škola, gradske uprave i sportskog centra u Crnici

Potaknuti aktualnom političkom situacijom u Europi i svijetu, razvojem tehnologije te zelenim pogledom na svijet danas se Hrvati sve češće okreću ka obnovljivim izvorima energije. Malo koja kuća, a pričamo o novogradnji, danas na krovu nema ugrađene solarne panele – moć sunca je prepoznata a energija prikupljena iz obnovljivih izvora, u vremenu kada cijene energenata, poput struje i plina nekontrolirano divljaju – aktualnija je nego ikada.

Iako Hrvatska, u odnosu na Europu, ne stoji najbolje kada je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u pitanju – primjećujemo da se taj trend polako mijenja.

Energija sunca je budućnost kojoj se svijet polako ali sigurno okreće, a Hrvatska koja je zbog svog geografskog položaja i broja sunčanih sati, kojih je u prosjeku 2600 godišnje, u toj priči ima jako potentnu budućnost. Potencijal za iskorištavanje sunčeve energije je ogroman – a toga smo očito i sami svjesni. Samo je pitanje – hoćemo li taj potencijal znati iskoristiti.

Ako je suditi prema posljednjem velikom istraživanju norveške tvrtke “Statkraft”, u kojem se ispitivao odnos građana Hrvatske prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora – onda straha nema.

Naime, spomenuto istraživanje provedeno je na velikom, reprezentativnom uzorku ispitanika u devet zemalja – uključujući i više od dvije tisuće ispitanih u Hrvatskoj. Rezultati su sljedeći – 75 posto građana želi vidjeti pojačane napore na području obnovljivih izvora energije.

Podrška proizvodnji energije iz obnovljivih izvora na visokim je razinama: 63 posto građana podržalo bi izravno solarnu elektranu u svojem susjedstvu – što je najveći postotak u svim zemljama uključenim u istraživanje – a kada se uključe oni koji bi bili suglasni s njezinom izgradnjom, ukupno 90 posto građana ne bi imalo ništa protiv.

Na tragu ovog istraživanja, ispitali smo situaciju na širem šibenskom području koje je – pokazalo se – polako počelo iskorištavati blagodati sunčeve energije.

Stav grada Šibenika je jasan, kazuje nam u telefonskom razgovoru Petar Mišura, pročelnik Odjela za gospodarstvo poduzetništvo i razvoj. Želja trenutne vlasti je postaviti solarne panele na sve zgrade javnih ustanova, škola, vrtića – gdje god je to ostvarivo.

– Nažalost, nemam informaciju na koliko su kuća, zgrada u samom gradu postavljeni solarni paneli, ali s obzirom na potencijal, rekao bih da to nije dovoljno dobro. Nama je u planu iskoristiti potencijal sunčeve energije i postaviti panele gdje god je to moguće. Pojedine zgrade u gradu nemaju tu mogućnost zbog same konstrukcije, dok su određene pod konzervatorskom zaštitom, primjerice Muzej grada Šibenika, Kazalište ili Gradska knjižnica – ističe Mišura.

Da su namjere čelnih ljudi Krešimirova grada itekako ozbiljne, dokazuje i ugovor o postavljanju fotonaponskih elektrana, koji je Grad još u prosincu prošle godine potpisao s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ugovor o neposrednom sufinanciranju projekta korištenja obnovljivih izvora energije, spomenimo i to, vrijedan je oko 2,5 milijuna kuna. U ukupnom iznosu investicije, s obzirom na indeks razvijenosti, Fond sudjeluje s nešto manje od milijun kuna – što će u konačnici omogućiti da se solarni paneli postave na pet zgrada.

– Fotonaponske elektrane bit će postavljene na zgradu šibenske gradske uprave, Športskog centra “Bazeni Crnica” te osnovnih škola “Juraj Dalmatinac”, “Vidici” i “Petar Krešimir IV”. Trenutno je u tijeku javna nabava, a prema planu, projekt bi se trebao realizirati već ove godine – kazuje nam Mišura, dodajući kako je u planu sličan projekt i na zgradi poduzetničkog inkubatora.

– U suradnji s Trokutom, našim inkubatorom za nove tehnologije namjeravamo postaviti i tu fotonaponske ćelije. Sve s ciljem da što veći broj zgrada u Šibeniku bude energetski neovisan – zaključuje Mišura.

Jedna od zgrada, rekosmo, na koju će biti postavljene fotonaponske ćelije je i Osnovna škola “Vidici”, čiji ravnatelj Darko Relja nije krio zadovoljstvo.

– Postavljanje solarnih panela na našu školu je izuzetno pozitivna stvar. Podržavam takvu odluku Grada Šibenika koji je to inicirao, a koji je uostalom i odradio cijeli taj projekt. Konkretne brojke o uštedi električne energije još uvijek ne znam, rano je za takve procjene – kratko nam je komentirao ravnatelj.

Uštede, ako je barem suditi prema Tehničkoj školi u Šibeniku – trebale bi biti itekako vidljive. Tehnička škola, zanimljivo, prva je u Hrvatskoj koja je krenula s edukacijom o obnovljivim izvorima energije. Lani su postavili novu fotonaponsku elektranu snage 1,6 kW, dok se na krovu zgrade već godinama nalazi elektrana s 96 panela, snage 10 kW.

Novim europskim projektom instalirat će se paneli koji bi trebali napajati cijelu školu.

– Po proračunu ova nova elektrana bit će snage 100 kW, a godišnja ušteda bi trebala biti oko 160 tisuća kuna – kazao je ravnatelj Tehničke škole Belamarić.

Tehnička škola, kako smo naveli, prva je krenula s edukacijom o obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj, a isto to, već niz godina, samo na još ozbiljnijoj razini radi i šibensko Veleučilište. Naime, studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora provodi se još od 2015. godine. Studij uz potporu Grada Šibenika, administrativno vodi Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), a zajedničkim snagama ga izvode FER i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB).

Da su važnost obnovljivih izvora energija prepoznali i u manjim sredinama, dokazuje i Osnovna škola Jakova Gotovca iz malog Unešića. Na krovište te osmoljetke, lani je postavljeno dvanaest 10 kW​ solarnih panela planirane godišnje proizvodnje 11.700 kWh, čime je škola postala potpuno energetski neovisna.

– U prosincu prošle godine, krenuli smo s proizvodnjom električne energije i računi za struju su nam za 70 posto manji nego prije ugradnje​ solarnih panela. Na temelju ovog, za nas još uvijek novog iskustva, mogu reći da se investicija itekako isplatila – zaključuje načelnik općine Unešić Živko Bulat.

Investicija od milijun kuna

Fotonaponske elektrane krase i drniške krovove. Naime, u tijeku je javni poziv za projekt postavljanja solarnih panela na dva drniška vrtića.

– Riječ je investiciji vrijednoj milijun kuna. Mislim da naše komunalno poduzeće također ide u tom smjeru. Zaista se trudimo postaviti solarne panele na što više gradskih javnih ustanova – kratko nam je komentirao gradonačelnik Drniša Josip Begonja.