Toga posljednjeg lipanjskog vikenda sada već daleke 2013. godine Hrvatska je postala punopravnom članicom Europske unije. Čitavo desetljeće je već prošlo, a koliko smo napredovali pod europskom kapom, ne treba puno ni naglašavati. Kao najmlađoj članici, 28. po redu, tada su nam se otvorila i vrata europskih fondova, što je bio početak strelovitog napretka države, a time Šibenika i Šibensko-kninske županije u svim segmentima.
Projekti s europskim predznakom, kako oni od nacionalne važnosti, tako i oni regionalni i lokalni, nema sumnje, uvelike su ubrzali naš razvojni ciklus.
Krupni koraci
Velikim, krupnim koracima naprijed već godinama “grabi” i Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, javna ustanova kojoj zbog inicijative, pametnog vodstva i stručnosti možemo pripisati velike zasluge za razvoj lokalne zajednice spomenute na početku teksta. Uspješnost u provođenju i realizaciji brojnih projekata na području grada Šibenika i županije Razvojna agencija je ostvarila pomnim biranjem projekata koji se temelje na konceptu – održivosti.
Na završnoj konferenciji jednoga takvog projekta, koji je ogledan primjer kako europski, održivi projekt treba izgledati, i sami smo sudjelovali.
Projekt “Take it slow” strateški je prekogranični projekt vrijedan više od 3,7 milijuna eura, koji Agencija provodi u konzorciju s 13 regionalnih organizacija na obalnom dijelu Italije i Hrvatske. Cilj je staviti naglasak na one dijelove Jadrana koji cijelu regiju promoviraju kao zelenu, pametnu, održivu, pristupačnu i destinaciju “sporog turizma”.
U okviru projekta uspostavljen je tako Muzej na otvorenom “Murterske vedute”, odnosno uređena je pješačka staza s “prozorima u prošlost”, koja posjetiteljima pruža jedinstveno iskustvo upoznavanja s bogatom poviješću otoka Murtera.
Nakon prezentacije projekta, koja je održana u velebnom zdanju Adriatic Business Centra (ABC) u Šibeniku, u okviru ovog projekta organiziran je i inovativni izlet na temu uloge medija u promociji održivog i sporog turizma. U vožnji brodom kroz Šibenski kanal do Skradina i Plastova posjetili smo uzgajalište školjaka i vinograda i imali priliku za razgovor o važnosti medija i sinergiji s razvojnim organizacijama.
Iznajmljivanje ureda
– Mediji su multiplikatori svih naših projekata i informacija bez kojih koncept održivosti kojem težimo i koji primjenjujemo ne bismo mogli ostvariti. Oni su ti koji stvaraju pozitivnu društvenu klimu u kojoj se građanima i poduzetnicima prenose informacije o tome kako primijeniti održivost u svim segmentima njihova poslovnog i građanskog djelovanja – ističe ravnateljica Mira Lepur, s kojom smo razgovarali u Adriatic Business Centru (ABC), donedavno napuštenom objektu nekadašnjeg TLM-a, koji je Agencija uz pomoć europskih fondova pretvorila u suvremenu poslovnu zgradu koja je “tvornica” županijskih projekata.
– ABC je projekt koji je zamišljen kao razvojno-marketinška platforma koja realizira i promovira održive i autohtone regionalne projekte te funkcionira u sinergiji s privatnim i javnim sektorom.
Kada smo kretali u ovaj projekt, željeli smo prije svega biti financijski održivi, dakle da nismo ovisni o sredstvima iz županijskog proračuna. U tome smo i uspjeli. Cijeli hladni pogon zgrade na tri etaže financiramo prihodima od iznajmljivanja naših 14 ureda, konferencijske sale i audio-video opreme. Na krovu i na parkingu smo postavili solarne panele koji smanjuju i našu energetsku potrošnju. Riječ je o pametnoj zgradi, održivoj u svakom pogledu – kazuje Mira Lepur, koja je na čelu Razvojne agencije ŠKŽ-a punih osam godina. U ovome mandatu, pa i onom prethodnom, održivi, zeleni i pametni projekti su joj, kako kaže, nit vodilja.
Uz održivost, Razvojna agencija stavlja veliki naglasak na lokalno gospodarstvo, odnosno sektore koji u našoj županiji imaju na desetljeće dugu tradiciju.
Razvijeno školjkarstvo
– Kroz projekte poput Razvojno-inovacijskog centra Inavis, projekta Centra za metal i plastiku ŠKŽ-a, a zatim i dva projekta Centra kompetentnosti u strojarstvu, vrijednosti od preko 60 milijuna kuna, koji provodimo za račun Industrijsko-obrtničke škole u Šibeniku, cilj nam je stvoriti regionalni ekosustav unutar kojeg se obučavaju mladi kadrovi za poslove koje poslodavci traže. Primjerice za Centar za metal i plastiku ŠKŽ-a, koji se nalazi u Inkubatoru PODI, nabavili smo 4 CNC stroja koji su, uz to što služe poduzetnicima, na raspolaganju i učenicima srednjih škola. CNC operateri su jako cijenjena zanimanja i potrebe za istima su sve veće i veće – dodaje Lepur.
Uz sektor metala, na području županije dugi niz godina njeguje se i tradicija uzgoja školjaka. Šibenske pidoče su kao specifičan lokalni proizvod jedan od najcjenjenijih gastronomskih užitaka, koje bi, što je prepoznala i Razvojna agencija, trebalo dodatno brendirati.
– Imamo razvijen sektor školjkarstva, a tu se opet vraćamo na priču o održivosti i sektorima koji na području županije imaju dugu tradiciju. Kako bismo ga još bolje razvili i učinili konkurentnijim, realizirali smo i projekt Centra za razvoj marikulture u Uvali svetog Petra u Mandalini, kojim sada upravlja županijska ustanova Alutech. Nakon što je u centru instalirana oprema za purifikaciju školjki i ovaj projekt povezali smo s našim drugim prekograničnim projektom Argos, putem kojeg smo dodatno opremili centar: nabavili smo laboratorij za ispitivanje vode i klimatskih mijenja, podvodni dron i bioreaktor za proizvodnju algi koje će služiti kao hrana školjkama. Sada slijedi obuka kadra koji bi cijelu ovu priču oko marikulture i brendiranje pidoča, skupa s uzgajivačima školjaka, trebao dignuti na, ni manje ni više, svjetsku razinu. Infrastruktura i oprema je tu, preduvjeti su stvoreni – dodaje Lepur.
PROJEKT ‘TRANSFER‘
– Napravili smo i priču oko održivog upravljanja arheološkim nalazištima u našoj županiji. Arheologija i naša nalazišta u znanstvenom, kulturnom, povijesnom, ali i turističkom smislu, predstavljaju veliki potencijal naše županije. Imamo više od 20 arheoloških nalazišta u županiji i trebamo ih povezati u jedinstvenu priču koja će privlačiti i posjetitelje i mlade arheologe. S naša dva velika prekogranična projekta HERA i Transfer, fokusirali smo se na Veliku Mrdakovicu i Bribirsku glavicu – kazuje ravnateljica. U suradnji s Muzejom grada Šibenika i Gradom Vodice, realizirana su arheološka iskapanja, nabavili smo specijalni dron i vrijednu opremu za virtualnu i proširenu stvarnost. Kad stavite VR i AR naočale koje smo nabavili za muzej i turističke zajednice, sada vas, primjerice, na Velikoj Mrdakovici kod grada Vodice, dočeka lik iz 2 stoljeća pr.K. i priča vam priču o Arauzoni, starom liburnskom naselju – kaže Lepur. To je neprocjenjivo za očuvanje i popularizaciju naše povijesti i baštine.
PROJEKT ‘FIRESPILL‘
Svjesni smo i klimatskih promjena i utjecaja koje imaju na naš okoliš i stoga ekološku održivost. Živimo na području gdje povećanje temperatura isušuje vegetaciju i čini je podložnom jako brzom širenju vatre i požara, a svjedoci smo i već nekoliko tragedija koje su nas zadesile.
U suradnji s našom županijskom vatrogasnom zajednicom realizirali smo već dva velika projekta Hollistic i Firespill, kojima pomažemo našim vatrogascima u borbi s vatrenom stihijom. Nabavili smo opremu za videonadzor, interventno vozilo za praćenje svih zbivanja na terenu, a i financirali smo obuke. Naši partneri na projektu su u Splitu uspostavili veliki centar u Vučevici za obuku interventnih službi koji je, eto, stjecajem okolnosti bliži Šibeniku nego Splitu i bit će od velike koristi našim službama.
PROJEKT TEHNIČKA POMOĆ U ŠKŽ-U
Kroz kontinuirane edukacije, događaje i savjetovanja, ali i tehničku podršku koju smo pružili našim javnim organizacijama posljednje dvije godine za više od 70 projekata iz raznoraznih sektora, od energetike, zdravstva, komunalnih djelatnosti, ruralnog razvoja i sl., kontinuirano naglašavamo da projekti trebaju biti i financijski i ekološki i socijalno održivi i uključivi. Ako je tome moguće dodati i estetsku dimenziju pa realizirati i oku lijepe projekte, nitko sretniji od nas – dodaje Lepur.