Za ulaganje na jednoj od najatraktivnijih lokacija na Jadranu, na prostoru bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Crnici ukupne površine od 225 000 metara četvornih, zainteresirana su tri ulagača. Oni su se javili na neobvezujući međuanrodni javni poziv tvrtke Batižele u većinskom vlasništvu Grada Šibenika, no imena potencijalih ulagača ostala su tajna i nakon što su gradonačelnik Željko Burić (HDZ) i "suverenist", saborski zastupnik Hrvoje Zekanović upravo zbog toga sazvali konferenciju za novinare u Gradskoj knjižnici "Juraj Šižgorić".
Ovako, na konferenciji nije rečeno ništa bitno što javnosti i do sada nije bilo poznato. Zekanović, koji je može se reći, vodio glavnu riječ, objasnio je kako se podaci o trima potencijalnim ulagačima ne znaju, jer su tajni. No, unatoč tomu ustvrdio je kako je riječ o trima ozbiljnim međunarodnim tvrtkama, a zasluge što je natječaj bio raspisan te što je testiran investicijski potencijal bivšeg TEF-a kao i zainteresiranost ulagača, uvelike je sebi pripisao.
-Lobirajući i skautirajući pokušao sam privući što više investitora i uspjeli smo doći do ove točke. Ovaj poziv je neobvezujući, a sljedeća faza u projektu je izrada obvezujućeg međunarodnog natječaja. Nadam se da će biti raspisan vrlo skoro, već do kraja ove godine – kazao je Zekanović najavljujući kako bi, prema njegovoj procjeni, izgradnja projekta Batižele mogla početi već za dvije godine.
-Nakon raspisivanja natječaja, za dva mjeseca će se donijeti odluka o investitoru. Nakon toga slijedi nekoliko mjeseci ugovaranja. Do ljeta bismo mogli znati o kolikoj je investiciji riječ i koji su kriteriji. Slijedi proces usklađivanja s planovima i izdavanja dozvola. Bageri bi mogli doći za dvije godine – poručio je Zekanović.
Riječi hvale za Zekanovića nije štedio ni Burić, a nije skrivao ni zašto je ovo za njega vrlo emotivan trenutak.
-Na ovom projektu ova gradska uprava radi od 2013. godine gotovo svakodnevno. Bio je to težak i mukotrpan posao. I onda dolazimo do trenutka kada nam partneri postaju Hrvatski suverenisti i Hrvoje Zekanović koji je uložio dodatni trud te zajedno ulazimo u dugi put do dolaska bagera, ali koji nakon ovog trenutka kada smo dobili tri ponude, tri ozbiljne tvrtke koje kažu da je to izuzetno atraktivno područje, ima budućnost – kazao je Burić dodavši kako nakon raspisivanja javnog natječaja uloga politike prestaje te na scenu stupa struka.
Burić je, kako je poznato, od početka svog prvog mandata prije osam godina isticao kako je projekt Batižele, projekt razvoja i budućnosti Šibenika u 21. stoljeću. Nakon brojnih problema vezanih uz odvoz troske i sanaciju opasnih otpada, premda teren još u cijelosti nije saniran, te Inine hipoteke nad tim prostorom, Burić se još lani pohvalio kako je gradska uprava s njim na čelu riješila sve probleme koji su se gomilali više od 20 godina. Također, konzultantska tvrda Arup s parterima izradila je Akcijski plan i prioritete provedbe projekta Batižele prema kojem bi u napuštenoj industrijskoj zoni trebali biti izgrađeni stambeni objekati, hoteli, maloprodajni i sportsko-rekreacijski sadržaja. U sve je uključena i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja je već investirala 1,5 milijuna eura u pripremu projekata u četiri velika hrvatska grada: Zagreb, Split, Pula i Šibenik, od kojih im je, kako su više puta naglašavali u gradskoj upravi, upravo Šibenik najinteresntniji.
Šibenska oporba do sada pak oko cijelog projekta nije krila određene sumnje. Među ostalim, muči ih pitanje hoće li se novi Šibenik graditi za njegove stanovnike ili za turiste imajući na umu da Grad cijeli prostor mora i infrastrukturno urediti za što će morati izdvojiti značajna sredstva. Također, zanima ih hoće li Grad zemljište prodati investitorima ili dati u koncesiju, a strahuju i od komercijalizacije i sezonalnosti, odnosno da bi taj dio grada preko zime mogao bio mrtav.
Tko su potencijalni ulagači na prostoru bivšeg TEF-a, za šibensku će javnosti tako ostati i dalje tajna, ali su zato doznali tko je novoimenovana v. d. direktorica tvrke Batižele. Riječ je o Nini Kursar, diplomoranoj ekonomistici i pravnici s ukupno 24 godine radnog staža ostvarenog u Poreznoj upravi, na mjestu glavnog revizora propale Jadranske banke te u Općini Rogoznica gdje je bila voditeljica proračuna, a kraće vrijeme i pročelnica jedinstvenog rogozničkog Upravnog odjela.