Nova pošast prijeti primorskom krajobrazu i njegovanim, hortikulturnim kamenjarima uz prometnice i drugdje, kakvih je sve više na šibenskom području. Zasad nezadrživi, iz Meksika pridošli nametnik je agavina pipa, dokazani štetnik na Hvaru i Visu, razmjerno krupan kukac tamne boje s rilom poput svih pipa.
Pa i one palmine pipe, uvezene zajedno sa sadnicama iz španjolskih Kanara, koja je u zadnjoj dekadi i više poharala ta stabla diljem obale ostavljajući pustoš i degradirane vizure pretežito urbanih obala.
Globalno, svi smo zbog trgovačkih ruta jedno dvorište, pa je, prema dostupnim podacima, agavina pipa u Europu prenesena iz Meksika gdje je uobičajena i proširila se preko Portugala i Španjolske od 2000.-te godine, vjerojatno u sadnicama.
Pipa je zabilježena također u Francuskoj i Grčkoj, a kada se napad otkrije, biljka je već uništena pri zemlji, otkud se grana ruža njezinih mesnatih listova s bodljama na rubovima.
Jedini način suzbijanja je uništiti zaražene biljke, zajedno s kukcima i njegovim razvojnim stadijima, kukuljicama i ličinkama, savjetuju agronomi, a to potvrđuje Mile Pavičić, dipl. inž. agr. u najvećoj šibenskoj komunalnoj tvrtki „Zeleni grad” odgovoran za hortikulturu.
- Nažalost, nema nikakve šanse da nas zaobiđe ta pošast, premda još nismo naišli ni na jednu agavu zaraženu pipom. Zasad nas zabrinjava što još uvijek nema zaštitnog sredstva protiv agavine pipe, a ja sam u stalnom kontaktu s kolegama iz Zavoda za jadranske kulture i jedini je savjet da pratimo stanje agava. Čim se primijeti da je biljka načeta gnjileži uslijed pipe, treba je izvaditi i spaliti - iznosi Pavičić.
Utješno je veli, što je slično bilo i s palmama, dok nije pronađena adekvatna zaštita. „Zeleni grad” palme na javnim nasadima zelenila tretira zaštitnim sredstvom čak sedam puta godišnje i bez toga bi se pipa opet proširila. Zasad je to uspješno, osim ako srce biljke nije načeto, te je potreban stalni nadzor.
- Tako će, nastavlja Pavičić, vjerojatno biti i s agavama, no koliko će ih stradati dok se ne odredi pouzdano zaštitno sredstvo, teško je reći. Za kamenjarske nasade koje smo formirali u „Zelenom gradu” od domaćih agava koje smo presađivali s raznim mjesta možemo jamčiti da ćemo ih nadzirati, kasnije nadam se i zaštitno tretirati, no što je s agavama na nečijim okućnicama i svim onim samoniklim biljkama duž obale?
- I palmina i agavina pipa bili su do jučer nepoznati nametnici na biljkama koje rastu u nas, zato je teško odgovoriti adekvatnom zaštitom. Po meni, sve se poremetilo kada smo ušli u EU. To je označilo nekontrolirani uvoz sadnog materijala svih vrsta, a s time su došli i našem klimatu nepoznati nametnici. Ne biste vjerovali koje sve biljke stižu u šleperima iz inozemstva: uvozimo čak i agave – iz Italije, a u vrtne centre dolaze kao pedalj-dva visoke biljke. A oko nas ih je more, vrlo lako ih je rasaditi zajedno s njihovom lukovicom, što smo i radili. - govori Pavičić.
Ima on sada još jednu brigu, a ta je usred nailazeće pošasti, pronaći druge nezahtjevne biljke koje bi se mogle saditi na kamenjarima satre li ih agavina pipa.
- Na nesreću, pipa napada i juku, također meksičkog porijekla, a ona je uz agavu također vrsta koju sadimo u kamenjare. A taman smo oformili dosta tih kamenjarskih „otoka” i pronašli najbolju formulu da uopće ne trošimo vodu, a da nasadi lijepo izgledaju...! - zaključio je inž. Pavičić.
Nismo Meksiko, gdje pipa hara gospodarskim nasadima plave agave od koje Meksikanci peku svoju čuvenu tekilu. Pipa kod nas jedino može izazvati ambijentalne štete, no to nije manja nevolja.
Samonikle agave na gromadama stijena iznad strmih obala, ili kao glavni nasad u kamenjarima ugoda su oku i duši, udomaćene u ambijentu karakterističnom za Dalmaciju i Mediteran.
Agava je na europskome jugu prisutna stoljećima, kada su je prvo u Italiju, sredinom 16. stoljeća donijeli kolonizatori Novog kontinenta.
Dugotrajna idila je međutim gotova. I palme i agave, kao vrste unesene u naše podneblje, rasle su u nas do jučer u miru bez svojih nametnika. Tikva nađe čep, krpa zakrpu, a nametnik svoju žrtvu; makar i nakon 500 godina!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....