- Nemojte o tome u tisku, zbog moje funkcije i dubrovačkog porijekla, ali moj je dojam da je šibenska stara gradska jezgra najljepša na hrvatskoj obali Jadrana. I držim da će Krešimirov grad doživjeti pravi turistički procvat, kad se na pravi način počne valorizirati taj dio Šibenika. Posebice mi je fascinantan onaj spoj Gorice i Doca podno tvrđave svetog Mihovila - kazivao nam je prije desetak godina u ugodnoj šetnji šibenskim kalama, trgovima i butama ondašnji direktor Hrvatske turističke zajednice, dubrovački gospar Niko Bulić.
Šibenik je u tom trenutku već imao "debeli" zamah u obnovi svoje četiri fascinantne tvrđave, koje su oduvijek branile grad s mora i kopna, za što je, prema mišljenju objektivnih promatrača posebno zaslužno Društvo za očuvanje šibenske baštine "Juraj Dalmatinac". Otud i zanimljivo obrazloženje direktora hotelskog kompleksa Amadriaparka (čitaj: Solarisa) za visoku donaciju (90 tisuća kuna) spomenutom društvu.
- Ne, ne mislim da je donacija previsoka, jer ne trebamo više toliko ulagati u promociju naših hotela. Naša najbolja reklama je uređeni stari Šibenik, za što je posebno zaslužno društvo "Juraj Dalmatinac" - izjavio nam je prije tri godine Goran Zrilić, direktor Amadriaparka.
Entuzijazam 'jurjevaca'
Nerijetke pohvale nisu umanjile entuzijazam "jurjevaca", kako ih kolokvijalno zovemo u šibenskim ćakulama. Naprotiv, kao da je obnova nekih vrijednih detalja u povijesnoj jezgri Šibenika dobila novi zamah.
- U zadnjih smo desetak mjeseci restaurirali pet detalja stare gradske arhitekture, a u tijeku je i šesti. Riječ je o stubištima, reljefima, nadsvođima… Konačno, upravo svojim sredstvima uređujemo i prostor za našu djelatnost, koji nam je u znak zahvale za našu aktivnost dodijelila gradska "vlada" - otkrio nam je Nikola Grubić, predsjednik društva "Juraj Dalmatinac".
Ustupanje prostora spomenutom društvu samo je dio napora, što ga gradska vlast ulaže u obnovu kuća, bolje rečeno krovišta i fasada u staroj gradskoj jezgri.
Kod zadnjeg natječaja za subvencioniranje uređenja (privatnih) kuća u staroj gradskoj jezgri Grad Šibenik uložio je više od 750 tisuća bespovratnih sredstava. I ne samo to.
Neslužbeno, Šibenčani prednjače u europskom konzorciju, što ga čini šest europskih gradova, bolje rečeno projektom Kairos, što ima socijalnu uključivost ili olakšavanje života stanovnika u staroj gradskoj jezgri.
- Uvjereni smo da naš projekt ima pozitivan efekt. Dakako, uz pomoć ostalih gradskih čimbenika - unisoni su pročelnik Petar Mišura i Ines Sarić, koja u Uredu za gospodarstvo izravno vodi brigu o projektu.
No, da nemali šibenski zamah ne teče tako glatko, kako je predviđeno pobrinuli su se neki stanari privatnih zgrada, koji, baš kao i prolaznici središtem grada, svjedoče o propadanju njihovih objekata, ali ne poduzimaju ništa, ama baš ništa. Riječ je o starim zgradama, koje počinju predstavljati i opasnost za šetače, a gdje vanjske "intervencije" nisu dovoljne za rješavanje problema.
Vratili im objekte...
- To je postala izuzetno aktualna gradska tema. Pritom sam posebice ljut na one vlasnike, kojima smo vratili davno nacionalizirane objekte, a koji, očito, ni prstom ne mrdaju glede njihove obnove, a kamoli da se u njih usele potencijalni stanari. Ima i objekata, koji su se već pretvorili u tipične ruševine. Bez krovova, stakala na prozorima, obješenih škura, a čiji su vlasnici "nestali" kao da su propali u zemlju - pričao nam je u neslužbenom razgovoru gradonačelnik dr. Željko Burić.
Nije problem samo u nebrizi vlasnika starih zgrada za vlastite objekte. Problem je dodatno potenciran činjenicom da Hrvatska, za razliku od nekih drugih zapadnoeuropskih zemalja, nema zakon, što bi u takvim slučajevima dozvoljavao automatsku gradsku "intervenciju". Preostaju, dakle, samo (privatne) tužbe, koje se, što kriti, po našim sudovima vuku godinama.
Možda je najeklatantniji primjer dvaju objekata, što čame zapušteni na najfrekventnijoj gradskoj turističkoj ruti. Preko stuba svete Luce do tvrđave svetog Mihovila. Na vrh skala su dva sramotno zapuštena objekta. Dovoljan je pogled na njihove odavno srušene krovove, pa da turist, zadivljen starim Šibenikom, okrene glavu na drugu stranu. S nevjericom da je to moguće u gradu, koji bi, kako je kazano na jednom od zadnjih savjetovanja, " trebao biti model, kako treba usporedo valorizirati gradsku baštinu s turističkim razvojem".