Od 1. siječnja 2024. godine država preuzima osnivačka prava nad svim općim bolnicama u Hrvatskoj. Ministar zdravstva Vili Beroš, komentirajući tu Vladinu odluku, jasno kaže da je bolničkom sustavu nužna reorganizacija jer 63 bolnice u sadašnjem obliku za manje od četiri milijuna stanovnika niti su racionalne niti održive. No, obećao je Beroš, bolnice se neće ukidati. Samo se upravljačka prava prenose s gradova i županija na - državu. Što, kazao je, ne znači nužno da se mijenjaju i svi ravnatelji bolnica (kako bi i zadnji bio iz redova HDZ-a op.a.). Ali, ako se bolnice i neće ukidati, što će biti s projektima novih bolnica u nekim županijama, među kojima je i Šibensko-kninska, koji su već pokrenuti, štoviše, s potporom ministra Beroša?
Šibenik odavno treba novu bolnicu, o njoj se govori od 2008. formalno, a gradonačelnik Željko Burić, koji je i profesionalno i emotivno vezan za Opću bolnicu Šibenik, čiji je ravnatelj bio duži niz godina, spominje je, kao dio svoje vizije i ambicije, barem zadnjih deset godina koliko je na čelu Grada. Nije ni čudo, jer šibenska je bolnica, iako je većina njezinih odjela obnovljena i dobro opremljena, ipak najstarija u Hrvatskoj. Broji čak 140 godina i k tome je paviljonskog tipa, što podrazumijeva da pacijenti s odjela na odjel moraju preko dvorišta, što ne odgovara današnjim standardima u zdravstvu, odnosno bolničkom liječenju.
Za ideju nove bolnice Burić je dobio i apsolutnu potporu šibensko-kninskog župana Marka Jelića, što je zapravo bio i glavni preduvjet da se pokrene proces izrade dokumentacije jer je Županija osnivač bolnice.
No, što sada kada je država, zbog enormnih bolničkih dugova i potrebe financijske sanacije, preuzela upravljačka prava nad svim općim bolnicama u zemlji, pa dakle, i šibenskom? Hoće li projekt nove bolnice biti zaustavljen, hoće li se od njega privremeno ili trajno odustati, pitali smo i gradonačelnika i župana.
Sređen sustav
- Ne, centralizacija bolničkog sustava u Hrvatskoj ne znači odustajanje od projekta nove bolnice u Šibeniku koja bi se trebala graditi na prostoru nekadašnje vojarne Bribirskih knezova, nedaleko od Veteranskog centra. Inače, samo da upozorim, bolnice nisu u ingerenciji Grada, nego Županije. Ali, ni s te strane nije bilo nikakvih prijepora, nikakvih neslaganja između župana i mene. Postigli smo vrlo brzo i lako dogovor o potrebi izgradnje nove bolnice i sufinanciranju studije izvodljivosti koja je već u izradi - kazao nam je šibenski gradonačelnik Željko Burić.
Studija izvodljivosti za novu bolnicu trebala bi definirati, ističe Burić, realne potrebe za bolničkim kapacitetima na području Šibensko-kninske županije i kakvu uslugu može Županija ponuditi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s kojim sklapa ugovor.
S takvom novom, modernom zdravstvenom ustanovom, koja će uključivati i kninsku bolnicu, imat ćemo, tvrdi Burić, sređen sustav zdravstva u županiji u kojem će se šibenska bolnica i kninska kao regionalna, tržišno pozicionirati, uz mogućnost davanja usluga i drugim bolnicama u regiji, prije svega, ističe, splitskoj bolnici. Potrebu za novom bolnicom, dodaje, potencira i ubrzan razvoj turizma s intencijom da postane cjelogodišnja djelatnost.
Bez obzira na to što država od iduće godine preuzima osnivačka prava nad općim bolnicama, ipak će se nešto pitati i županije, primjerice, kod izbora ravnatelja tražit će se mišljenje i županija. Tako barem tvrdi šibenski gradonačelnik, koji i ne pomišlja na odustajanje od projekta njegove karijere.
Za novu bolnicu u Šibeniku već je osigurana parcela od 50 tisuća kvadratnih metara, u krugu ex-vojarne Bribirskih knezova, a Grad se obvezao u cijelosti je očistiti. Nova bolnica, bez opreme, po sadašnjim troškovima, stajala bi oko 100 milijuna eura, što je računica temeljena na primjeru nedavno otvorene nove bolnice u Puli.
Podršku Ministarstva zdravstva Šibenik ima.
- Organizirali smo sastanak u Šibeniku na kojem je bio ministar Beroš, ravnatelji bolnica u Šibeniku i Kninu, župan i ja, i tada je donesen zaključak da će Vlada RH podržati projekt nove bolnice u Šibeniku, financiran bilo iz EU-a ili nacionalnih sredstava, ako bude potrebno - govori Burić.
Argumenti za ovaj projekt su, tvrdi, neoborivi. Šibenska bolnica je najstarija bolnica u Hrvatskoj, datira iz 19. stoljeća (otvorena je 24. lipnja 1883.). Iako je većina odjela obnavljana, statički nije intervenirano, a bez statičke rekonstrukcije i ojačanja, zgrade iz 19. stoljeća nisu više podobne za javne ustanove.
Tko će ih sanirati?
I na kraju, veli Burić, mi ne odustajemo od vlasništva nad objektima, nego samo od osnivačkih prava. Bez obzira na to, mi znamo što želimo, a ne želimo nikakvu megalomansku ustanovu, nego modernu, održivu akutnu bolnicu koja akceptira trenutnu sliku Šibenika i županije. Procedura za novu bolnicu ide dalje i ne očekujemo nikakve probleme - optimistično će šibenski gradonačelnik.
U međuvremenu su županijama, kao sadašnjim osnivačima, transferirana sredstva za poslovanje bolnica, jer sve, ili gotovo sve opće bolnice su u velikom financijskom minusu, zbog čega je ponovno aktualan koncept centralizacije kroz koji smo već prošli 2012. kada su bolnice sanirane od države. Burić stoga postavlja pitanje: Ako su osnivači preuzeli obveze poslovanja bolnica, tko je onda u obvezi sanacije?
Smatra da se centralizacijom ustanova u zdravstvu, tzv. reformom zdravstva, ne događa ništa bitno, osim što se uvodi jednoobrazni sustav odlučivanja o nekim ključnim pitanjima u zdravstvu. No, po njegovu mišljenju nema reforme zdravstvenog sustava bez reformiranja primarne zaštite.
- Imali smo sjajnu primarnu zdravstvenu zaštitu na principima Andrije Štampara i neke je stvari trebalo sačuvati. Treba jačati domove zdravlja jer ovakav priljev pacijenata bolnički sustav ne može izdržati - poručio je šibenski gradonačelnik i bivši ravnatelj Opće bolnice Šibenik.
Na istom je valu i šibensko-kninski župan Marko Jelić.
- Opća bolnica je u strateškom planu Grada i Županije, rješavaju se imovinskopravni odnosi, izrađuje se studija izvodljivosti i ne znam koja bi se to vlada usudila odbiti ovaj projekt. Izgrađena je nova bolnica u Puli, Varaždinu, Bjelovaru… zašto bi nas itko u tome spriječio, a imamo bolničke zgrade stare 140 godina. One više ne mogu odgovoriti potrebama i zdravstvenim standardima ni digitalno, ni klimatski, ni medicinski. Uostalom - poručuje odlučno Jelić - ako bi bilo problema, tu smo mi, građani koji će jasno reći da tako ne može!
Pripreme za studiju
Grad i Županija su, kaže, dosad osigurali po dva milijuna kuna u dva proračuna za dokumentaciju, ukupno oko pola milijuna eura i nema natrag.
Nakon inicijalnog sastanka koji je održan početkom prošle godine, radi dogovora o pripremi projektno-tehničke dokumentacije za novi tzv. šibenski Centar zdravlja, bolnica je na natječaju izabrala tvrtku za izradu studije izvodljivosti koja treba odgovoriti na pitanje kakvu bolnicu realno, sukladno svim standardima u zdravstvu, županija treba, koje veličine, s obzirom na strukturu stanovništva. Kad studija bude završena, a župan se, kao i gradonačelnik, nada da će to biti do proljeća iduće godine, ide se u arhitektonski natječaj i time su osigurani uvjeti za lokacijsku dozvolu.
- Koncem iduće (2024.) godine i idejno rješenje za novu bolnicu bi trebalo biti na stolu - uvjeren je Jelić.