Povijesni misterij u Gorišu kod Šibenika i dalje čeka objašnjenje. Iako su na otkrivenoj povijesnoj građevini, većoj primjerice i od zadarske crkve svetog Donata, provedena već četiri iskapanja, arheolozi još ne mogu sa sigurnošću reći čemu je ona služila i otkada datira. Nalazi koji bi mogli rasvijetliti tajnu kriju se pod zemljom, s obzirom na to da se građevina davno urušila, a njezin se humak u 16. stoljeću počeo upotrebljavati za ukop.
Gledano s tla, nalazište Mukoše samo je nekoliko redova kamena povezanih žbukom koji strše iz ovećeg humka. Jasna se predodžba može dobiti samo iz ptičje perspektive koja otkriva složen i grandiozan tlocrt.
- Sveti Donat u Zadru je tlocrtno manji pod ovog objekta. Neću reći da je to isti period ista stvar, ali na neki način su slični, centralnog su tipa. Znači Sveti Donat je manji od ovih naših Mukoša, izjavio je za HRT Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika.
Kada ga je i tko podignuo, te je li se iza metar debelog zida planiralo vojnu strategiju ili pak zazivalo Božje milosrđe - za sada je tajna.
- Specifičnost ovog objekta je da ima sa sve četiri strane pravokutnika po apsidu, odnosno s jedne strane ima čak dvije apside. Prema dosadašnjoj terenskoj situaciji možda se tu nalazio i ulaz u objekt. U tom slučaju, onda to možda ipak nije crkva, rekao je Juraj Belaj, znanstveni savjetnik Instituta za arheologiju.
No da je morlačko stanovništvo, na prijelazu iz srednjega u novi vijek, ovo tlo smatralo posvećenim potvrdila su 74 otkrivena groba.
- Mi pretpostavljamo da su se u 16. stoljeću ovdje počeli ukopavati lokalni stanovnici, da su oni vjerojatno primijetili ovu ruševinu i povezali je s nekim svetim mjestom, izjavila je Tea Kokotović, asistentica na Institutu za arheologiju.
- Za sada nađeni su par igli što je vjerojatno od pokrovnog plašta i perlice u dječjem grobu, tvrdi Kristina Turkalj, dokumentaristica na Institutu za arheologiju.
Prebirat će se zemlja u potrazi za ključnim nalazima s odgovorima o ovom zdanju, u nekim budućim arheološkim kampanjama.
- To je nešto toliko jedinstveno za ove krajeve da će jednog dana kad se istraži do kraja, biti stvarno nešto posebno, napomenuo je Juraj Belaj, znanstveni savjetnik s Instituta za arheologiju.
I zacijelo će to mjesto u šibenskom zaleđu, uvrstiti među arheološke lokalitete od nacionalnog značenja.