Saborski zastupnici u srijedu raspravljaju o Vladinom prijedlogu Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misiji EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini - EUMAM. Da bi Sabor potvrdio tu odluku, potrebna je dvotrećinska većina. Zasjedanje je započelo zahtjevima za stanku.
Prvi je stanku, a potom još nekoliko njegovih saborskih kolega, svi vezano uz Vladin prijedlog Odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u misiji EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini - EUMAM, a zbog daljnjih konzultacija, zatražio SDP-ov Peđa Grbin.
‘‘Žrtva rata su ljudi, a često istina. Osjetili smo to u Domovinskom ratu. U ovom ratu svijet zna tko je agresor, a tko je napadnut. No u ratu ima još jedna žrtva - zakoni‘‘, upozorio je Grbin.
‘‘Mi u SDP-u ne možemo dopustiti da hrvatski pravni poredak bude kolateralna žrtva ovoga sukoba... Ne možemo dopustiti da zbog borbe dva ega padne hrvatski Ustav‘‘, poručio je, a prenosi Dnevnik.hr.
‘‘Sigurnost hrvatskih građana mora biti na prvom mjestu‘‘, poručio je Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista, koji je podsjetio da još uvijek nemamo konkretne informacije o rezultatima istrage o padu drona u Zagrebu te poručio: ‘‘Apsolutno pomoć Ukrajini, ali ne vojnici jer si time crtamo metu‘‘.
‘‘Ovdje se radi o prepucavanju predsjednika i premijera, a žrtva je Hrvatska‘‘, rekao je Dario Zurovec pa nastavio: ‘‘Jedno veliko da za Ukrajinu, ali jedno veliko ne ako će se zaobilaziti hrvatski Ustav‘‘.
Stanku je zatražio i HSS-ov Krešo Beljak: ‘‘U ovom trenutku dovedeni smo u pat poziciju, odnosno doveo se Andrej Plenković i sad traži izjašnjavanje u Saboru... Iskoristit ću stanku pa nazvati Putina, Zelenskog, a možda i Kadirova da ih pitam što misle o tome‘‘, dodao je ironično Beljak, koji je poručio: ‘‘Mi smo žrtve obećanja bez pokrića".
‘‘Mi u HSLS-u ne dvojimo na kojoj strani trebamo biti‘‘, rekao je Dario Hrebak.
Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta pozvao je na malo dužu stanku, ‘‘čak i mjesec dana‘‘, a sve kako bi ‘‘sjela zajedno dva ovna na brvnu‘‘ i pokušala razriješiti stvari: ‘‘Oni nas tjeraju na izjašnjavanje, a nisu se izjasnili i uzeli pušku u ruku i branili svoju državu prije 30 godina‘‘.
"Ili ste za Ukrajinu ili ispred vrata objesite ovaj znak", rekao je Hrvoje Zekanović držeći papir na kojem se nalazi simbol ruske invazije "Z" koji je potom razderao.
"Nije bitno što se kaže, nego tko vam kaže. Čovjek koji je izgubio svaki legitmitet i obraz", reagirao je Marijan Pavliček iz Suverenista.
Mlinarić se nakon toga ispričao javnosti jer je Zekanović u Sabor ušao na njihovoj listi. Zekanović je, pak, zapitao: ‘‘Gdje su danas mostovci? Kao i obično kod ključnih tema, njih u Saboru nema".
Sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga RH u EUMAM-u dan ranije podržali su saborski odbori za obranu i zakonodavstvo. No oporba se protivi takvom prijedlogu ocjenjujući ga neustavnim.
SDP i Zeleno-lijevi blok predlažu kompromisno rješenje, a Most odbija sudjelovati u, kako tvrde, protuustavnoj raspravi.
SDP i Zeleno-lijevi blok zajednički će uputiti inicijativu za koju smatraju da bi mogla pomiriti predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića te dobiti širi društveni konsenzus među građanima i saborski konsenzus.
Vlada predlaže da u misiji sudjeluje do 80 pripadnika Oružanih snaga RH uz mogućnost rotacije i da u Hrvatsku može ući do 100 pripadnika ukrajinskih snaga uz mogućnost rotacije u 2022., 2023. i 2024. godini.
Predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, Milanović, prethodno je odbio dati suglasnost za sudjelovanje hrvatskih vojnika u misiji EU-a za pomoć Ukrajini. Tvrdi da to nije u skladu s Ustavom, kao i da ministar obrane nije ovlašten tražiti predsjednikovu suglasnost za to pitanje.
U slučaju pozitivne odluke Sabora, hrvatska vojska pomagat će Ukrajini na tri načina.
"Da naši časnici budu u zapovjednim strukturama ove misije, da hrvatski vojnici budu dio onih vojski unutar EU-a koje će biti spremne obučavati ukrajinske vojnike, mahom u Poljskoj i Njemačkoj te mogućnost da se ukrajinski vojnici obučavaju i u Hrvatskoj", objasnio je ranije Plenković.
Misija EUMAM trajat će dvije godine i provodit će se na teritoriju država članica EU-a.