Pedesetak puta u toku protekloga srpnja Hrvatski autoklub je na Drugom programu Hrvatskog radija emitirao izvanredne obavijesti o životinji na kolniku neke od hrvatskih autocesta.
Najčešće se, kao završna rečenica tih obavijesti kojima je prekidan redovni program, čulo kako se, “prema dojavi, radi o psu”, no bude i drugih životinja, domaćih i divljih.
Dojam da je takvih obavijesti osobito puno ovo ljetno vrijeme nije neutemeljen, kažu nam iz Hrvatskih autocesta. Ljeto je, naime, vrijeme kad puno ljudi ostavlja, na žalost, svoje kućne ljubimce na odmorištima, ne želeći za njih preuzeti odgovornost i osigurati im smještaj dok su na ljetovanju, ili ih povesti sa sobom. Ostavljene životinje potom često, možda htijući pratiti one koji su ih ostavili, krenu na autocestu.
Životinja na kolniku velika je opasnost za vozače, osobito na autocestama zbog velikih brzina, ali i na svim drugim vrstama cesta. U takvoj opasnosti može se naći svaki vozač na bilo kojoj (auto)cesti.
U 2017. godini na području RH zabilježeno je 3789 naleta vozila na divljač, no to su samo prijavljeni slučajevi - nije poznato koliko je doista naleta bilo, odnosno koliko ih je ostalo neprijavljeno. U slučaju da se radi o psu ili domaćoj životinji, odgovoran je vlasnik životinje, no kad se radi o divljači, situacija je znatno kompliciranija, prilično nesređena, s velikim financijskim štetama koje nikad nisu ukupno mjerene na jednom mjestu, te opterećujuća za lovačka društva. Ministarstvo poljoprivrede stoga je osmislilo rješenje: jedinstvenu policu osiguranja od naleta divljači u cestovnom prometu - prvi put u Hrvatskoj - za područje cijele zemlje, kojoj će nositelj biti Hrvatski lovački savez. Stoga je između ministarstva i HLS-a sklopljen ugovor o “izravnoj dodjeli novca namijenjenog financiranju police osiguranja zbog smanjenja utjecaja šteta u lovištima i podizanja razine sigurnosti”.
Financiranje takve police omogućit će se preraspodjelom namjenskih sredstava od zakupnina i koncesija za lovišta, u iznosu od 12,5 milijuna kuna.
Divljač je vlasništvo države, ali su prava i obaveze prenesene na lovačka društva koja su odgovorna za nalete i plaćaju štetu.
“Cestari” na primjer, prema zakonu ne snose nikakvu odgovornost ako su postavili prometni znak koji upozorava na divljač na cesti. No dugotrajnost sudskih postupaka, neujednačena sudska praksa zbog tri različita zakona koja uređuju problematiku šteta i veliki broj naleta vozila na divljač, rezultiraju velikim troškovima koje lovačke udruge ne mogu podmiriti i što ih dovodi pred postupak likvidacije - zbog čega se ni vozači ne mogu od njih naplatiti - te odustajanja od zakupa prava lova, odnosno koncesija.
To je onda problem za državnu upravu i lokalnu samoupravu koje bi uzgoj i zaštitu divljači u lovištima morale povjeriti trećim osobama, uz isplatu naknade, snoseći u međuvremenu svu odgovornost za štetu. U tom čarobnom krugu u kojemu se ništa ne rješava kao jedino rješenje nametnulo se, kako nam je rekao dr. sc. Željko Kraljičak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede - "da uredimo kontrolu šteta i isplata, i to kroz policu osiguranja. Zato smo i krenuli u idućih nekoliko godina mjeriti tehničke rezultate, odnosno štete, pa vidjeti gdje i kome prebaciti rizik od njihova nastajanja".
Druge države, dodaje Kraljičak, problem tako nastalih šteta drukčije su riješile - u Austriji, na primjer, odgovornost zbog naleta na divljač snosi vozač; on plaća štetu i popravak auta, no Austrijanci imaju drugu kulturu osiguranja - njih je 70 do 80 posto kasko osigurano, dok je u hrvatskoj takvih osiguranja tek dvadesetak posto.
Iz Ministarstva objašnjavaju kako štete od naleta divljači u prometu u značajnom porastu zbog sve većeg broja motornih vozila, njihove brzine i vrijednosti te sve veće mreže prometnica. Utjecaj ljudi na okoliš mijenja i smanjuje staništa divljači pa se ona prilagođava novonastalim uvjetima, nalazeći hranu na poljoprivrednim poljima, ali često i stradavajući u prometu. Na prometnice divljač izlazi i zbog soli koju se posipa po kolniku; tog minerala životinjama često manjka u organizmu.
Medvjed na 'izletu'
Činjenica jest da je izvanrednih obavijesti o životinjama na autocestama nešto više, kažu nam iz HAK-a, ali ne puno više u odnosu na ranije godine. U posljednja tri tjedna bilo je pedesetak slučajeva samo na dionicama pod upravom Hrvatskih autocesta; te podatke potvrđuju i iz HAC-a, dodajući da je otprilike toliko slučajeva životinja na autocestama bilo i prošle godine u istom razdoblju. Iako se u ljetnim mjesecima najčešće radi o psima - ne samo ostavljenim ljubimcima, nego i lovačkim psima kao i lutalicama kojih je sve više na područjima uz autocestu odakle ljudi iseljavaju - ni izvan ljetne sezone ceste nisu bez opasnosti koju donosi divljač čije migracije imaju drukčiji ritam.
Najčešće se radi o srni - koja u bijegu pred lovcima preskoči ogradu; katkad medvjedu; u Slavoniji je svojevremeno na autocestu izašla obitelj veprova, a isto se dogodilo i na cesti A1 na dionici kroz Dalmatinsku zagoru - tata i mama s četvero veprića na autocestu su, razdrmavši i otvorivši ogradu, na istom mjestu i ušli i izašli s ceste. Kraj Vučevice je prije nekoliko mjeseci pred automobil - oštetivši ga - iskočio vuk.
Na dalmatinskom dijelu autoceste A1 često se nađu i jazavac, lasica, lisica, kuna, zec… Autoceste, prema zakonskoj obavezi, moraju biti ograđene, no životinje žičanu ogradu koja se s razine tla podiže 1,80 metara potkopaju ili je - one veće - preskoče, pomažući se neravnim terenom i uzvisinama na koje naiđu uz ogradu.
Brojevi telefona za dojave
Informaciju o životinji uočenoj na cesti vozač može proslijediti na više brojeva telefona - 112, 192 ili Informativni centar HAK-a, 072 777 777. Međusobnom koordinacijom nadležnih tijela informacije se vrlo brzo međusobno razmijene; dežurni izvjestitelji HAK-a potom izvještavaju javnost putem radija HR2, internetske stranice, smartphone aplikacija i slično.