Za hrvatski turizam rujan možda i nije izgubljen: sad je sve u našim rukama, a idućih deset dana je ključno

Možda ovo ipak nije kraj, nego samo kratkotrajni prekid ovogodišnje turističke sezone jer ako u idućih desetak dana uspijemo okrenuti trendove broja oboljelih, veći dio rujna možemo spasiti za turistički promet.

Sve je u našim rukama i ne treba sada kukati nad onim što smo sami sebi učinili. Nitko nam nije kriv i ako sada, doslovno od današnjeg dana, krenemo drukčije raditi i ponašati se, možemo još imati dobar turistički rujan.

Tako govore turistički djelatnici iz Hrvatske i njihovi partneri iz inozemstva nakon prvog dojma koji je izazvala odluka Velike Britanije, Njemačke i Slovenije da Hrvatsku, ili njezine regije, stavi na crvenu listu rizičnih zemalja za putovanja.

To znači da njihovi građani nakon povratka iz Hrvatske moraju u obveznu samoizolaciju od 14 dana i testiranje na koronavirus.
Iako su čak i neki javni dužnosnici izražavali začuđenost (?!) takvim odlukama zemalja iz kojih nam je stiglo i ovog ljeta najviše gostiju, nitko ozbiljan nije takvim restrikcijama iznenađen jer su najave o tome bile "u zraku" već više od mjesec dana.

Svi su se u inozemstvu ovog ljeta čudili ležernosti kojom Hrvatska živi i ugošćuje turiste, bez straha, bez maski, ograničenja, distanci...

Sve ono što je u Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Austriji bilo zabranjeno u post-korona vrijeme, u Hrvatskoj je bilo dopušteno. I dok smo mi to tumačili svojim šarmom i spontanošću, Europa je to doživljavala kao – neodgovornost.

Pratilo se, gledalo, brojilo i testiralo građane na povratku iz Hrvatske i na kraju smo stigli u crveno. Isključivo i samo zaslugom prevelike opuštenosti i beskonačnog toleriranja u ime turizma svega što je u startu bilo jasno da je opasno: svadbi, prekograničnih ulazaka iz trećih zemalja (BiH, Srbija, Kosovo) i noćnih klubova.

Nema natrag

– Što je tu je. Sad se ne može natrag. Velika Britanija, Slovenija i Njemačka su jasno iskomunicirale svoje kriterije za naše stavljanje na crvenu listu i tu nema potpitanja. Isto tako su nam svi oni jasno poručili da će nas s te liste rizičnih zemalja skinuti čim se popravi epidemiološka situacija i smanji broj zaraženih. Dakle, ponovno sve ovisi samo o nama. Evo, Slovenci su jučer skinuli s te liste Portugal i Austriju jer su im podaci o broju oboljelih znatno manji. To, dakle, možemo i mi učiniti i ponovno biti na listi zemalja bez ograničenja za turiste, ali samo ako u sljedećih 10 dana učinimo doslovno sve što se može i mora da se to i dogodi. Sve te zemlje su nam ostavile otvorena vrata za brzo skidanje s crvene liste ako sami učinimo situaciju boljom – kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Obvezna samoizolacija i testiranje na koronavirus, koje od ove subote od svojih građana koji su bili na odmoru u Hrvatskoj nakon povratka traži Velika Britanija, doveli su do velikog broja odlazaka Britanaca s Jadrana, gdje ih se trenutačno nalazi oko 20 tisuća. Najpogođeniji odlukom Ujedinjenog Kraljevstva da Hrvatsku stavi na crvenu listu zemalja rizičnih za putovanja svakako su Split i Splitsko-dalmatinska županija, koji imaju po nekoliko aviona dnevno na linijama s UK, čiji su građani u gradu Splitu najbrojniji gosti.

– Split je sigurno najpogođeniji ovom odlukom Velike Britanije i Njemačke jer su nam gosti iz tih dviju zemalja bili najbrojniji u kolovozu, a najave i rezervacije za rujan bile su iznad planiranih i očekivanih. No, ne želimo ni na koji način govoriti o završetku sezone jer nismo ni u složenijim situacijama i vremenima odustajali od turizma. Nastavljamo biti prisutni na svim nama važnim tržištima, prije svega onima s kojima je Split povezan s oko 60 aviolinija. Nadamo se i učinit ćemo sve da epidemiološka situacija bude bolja i da to bude razlog dolaska gostiju koji su rujan planirali provesti u našem gradu – kazala nam je Alijana Vukšić, direktorica TZ-a grada Splita.

A upravo avionske veze s Europom, koje su od srpnja krenule prema Splitu, dovele su Split u sam vrh posjećenosti u Hrvatskoj tijekom kolovoza. Tako se Split, kao u najboljim turističkim godinama, našao na trećem mjestu po posjećenosti turista u kolovozu, odmah iza Rovinja i Poreča. Avionske linije prema Splitu potvrđene su za cijeli rujan s odličnom popunjenošću aviona, pa ostaje pitanje hoće li novonastala situacija promijeniti te planove.

Nikome nije u interesu

U splitskom Resniku, dva su najveća tržišta po broju putnika upravo ona iz Njemačke i Velike Britanije, odakle je dnevno desetak linija prema Splitu od nekoliko aviokompanija. U kolovozu je tako, umjesto planiranih oko 150 tisuća putnika, stiglo njih 250 tisuća u Split, dok je za rujan bilo planirano oko 130 tisuća putnika u Resniku.

No, kako se stranice o rizičnim zemljama i u Njemačkoj i u Velikoj Britaniji ažuriraju svakih sedam do 10 dana, ako se kod nas situacija idućih dana popravi, turistički promet u rujnu i već napravljene rezervacije još mogu biti realizirane.

Ni Slovenija nije zacementirala svoju jučerašnju odluku o stavljanju Hrvatske "u crveno", jasno naglašavajući kako im je u interesu dobra epidemiološka situacija u našoj zemlji te kako su spremni brzo reagirati i staviti Hrvatsku ponovno u žutu zonu za putovanja ako brojke to potvrde.

– Trenutačno se u Hrvatskoj nalazi oko 100 tisuća Slovenaca i oni bi se morali vratiti u iduća tri dana. Slovenija je željela staviti epidemiološku situaciju pod kontrolu prije početka školske godine, sada kada je već 80 posto Slovenaca bilo na Jadranu. Mi se u Sloveniji zaista nadamo kako će idućih dana brojke oboljelih u Hrvatskoj početi padati i da će rujan za Slovence na Jadranu biti najljepši mjesec odmora. Puno je Slovenaca starije dobi i onih s predškolskom djecom koji baš u rujnu dolaze u Hrvatsku i vjerujem da će tako i biti. Sada je ovako, nadamo se da je ovo privremeno zatvaranje i da će se uskoro opet nastaviti nesmetani dolasci Slovenaca u Hrvatsku. Naša vlada svaki tjedan ažurira listu i čim Hrvatska bude s boljim brojkama, bit će skinuta sigurno, nikome nije u interesu ovakva situacija i nadamo se da će se ona brzo promijeniti – kazao nam je Primož Longyka, urednik slovenskog turističkog časopisa "Fokus Plus", dobar poznavatelj hrvatskog turizma.