U posljednje vrijeme naveliko se piše i govori o brojnim kamerama za nadzor brzine vozila, koje su postavljene po mnogim prometnicama po čitavoj Hrvatskoj.
Već nekoliko godina fiksni uređaji koriste se na područjima PU splitsko-dalmatinske, PU zagrebačke, PU primorsko-goranske, PU osječko-baranjske, PU karlovačke i PU varaždinske, a nakon puštanja u pogon novog kontingenta uređaji će biti na području dodatnih 17 policijskih uprava, pa će ih imati sve policijske uprave. Do prije mjesec, dva, policijske uprave su u Hrvatskoj raspolagale s 28 fiksnih uređaja za nadzor brzine kretanja vozila, koji su bili razmješteni između 62 kućišta. U međuvremenu je trebalo stići još 59 fiksnih uređaja te 122 kućišta ili ormarića, u koja se postavljaju spomenute nadzorne kamere.
I ako ćemo suditi po kamerama za nadzor brzine vozila koje su „posijane“ u PU splitsko-dalmatinskoj, šibensko-kninskoj ili zadarskoj, „Veliki brat“ je krenuo s novom epizodom snimanja prebrzih vozača. Za vrijeme međunarodne prezentacije Ford Focusa ST, testna ruta je vodila od splitske zračne luke Jadranskom magistralom do Šibenika, i na tom potezu smo „ubrali“ četiri kamere za nadzor brzine: u Seget Vranjicu, Stupin Čelinama, Podorljaku i Brodarici kod Šibenika.
Da stvar bude gora za vozače, nove kamere puno su manje od dosadašnjih koje su u uporabi, a osim toga montiraju se na puno većoj visini nego prije. Postavljaju se uglavnom na stupove javne rasvjete na minimalnoj visini između šest i sedam metara, a mogu ići i do deset metara u zrak. Za razliku od dosadašnjih kućišta, koja su se postavljala na oko tri metra, nove kamere su puno teže uočljive. Ako na nekoj dionici niste upoznati s njihovim prisustvom, teško da ćete ih zapaziti. Zbog toga je jedini lijek vožnja po ograničenju radi poštovanja zakonskih propisa, ali i osobne sigurnosti.
Novi uređaji dolaze od dva različita proizvođača, i to Gatso t-Serija RT4 i Simicon Cordon M-2. Prvi dolaze iz Švedske, a drugi iz Rusije. Riječ je o uređajima koji imaju mogućnost istovremenog mjerenja brzine 32 vozila koja se nalaze u istom kadru. Sustav radi kao Dopplerov radar, stoga uređaji mjere istovremeno dvije prometne trake u dolasku i dvije prometne trake u odlasku. Također imaju mogućnost automatskog očitavanja registarskih oznaka vozila. Primjerice, kod ruskog modela kućište je dugačko 45 centimetara, te je sprijeda, odnosno straga pravokutnog oblika dimenzija tek 17x18 centimetara.
Osim činjenice da su mnoge gradske, odnosno prigradske i magistralne ceste opremljene brojnim uređajima za nadzor kretnje brzine vozila, za sada autoceste ostaju netaknute. Kažemo za sada, jer izgleda da će se nakon završetka projekta pojačavanja broja uređaja na lokalnim cestama krenuti s rješavanjem brojnih prekoračenja brzina kretanja upravo na autocestama. I dok će prometna policija za to kao i u dosadašnjim slučajevima koristiti fiksne uređaje, koji će mjeriti brzinu u pojedinom trenutku, na autocestama će ići i korak naprijed, pa će koristiti i uređaje koji će mjeriti prosječnu brzinu na pojedinim dionicama.
Očekuje se da će kamere za nadzor brzine na prvim sektorima autocesta biti postavljene prije početka iduće turističke sezone. Izvedbeni projekt dat će odgovor koliko će točno kamera biti postavljeno, no HAC-ova je procjena da će biti nekoliko stotina kamera. Brzina na autocestama kontrolirat će se na tri načina. Jedan je mjerenje brzine u presjeku ceste, odnosno postavljanje kamera kod tunela, mostova... koje će mjeriti brzinu kretanja vozila.
Drugi način je utvrđivanje prosječne brzine između dviju točaka na temelju podatka koliko je vozilu trebalo vremena da prijeđe određenu dionicu autoceste. Treći je način postavljanje prenosivih kamera ispred zona privremenih radova na autocestama.
Broj novih uređaja u Dalmaciji
U četiri dalmatinske županije postavljeno je ili će tek biti „posijano“ 16 stacionarnih kamera za nadzor brzine vozila na 32 lokacije, što znači da će u prosjeku svako drugo kućište biti pokriveno kamerom. Najviše lokacija s mogućim kamerama je na području PU zadarske (10 lokacija i 5 uređaja), pa PU šibensko-kninske (9 lokacija i 6 uređaja), PU dubrovačko-neretvanske (8 lokacija i 4 uređaja) i PU splitsko-dalmatinske (5 lokacija i 1 uređaj).
U PU zadarskoj lokacije su na dva mjesta u samom gradu, potom u Sukošanu, Biogradu n/m, Pakoštanima, Starigradu, Murvici, Bibinju, Poličniku i Svetom Petru. U PU šibensko-kninskoj lokacije su u Pirovcu, Vodicama, Stupin Čelinama, Podorljaku, čvoru Dubrava kod Šibenika, Bilu, Vodicama (Vodička zaobilaznica), Tribunju i Čenićima.
U PU dubrovačko-neretvanskoj lokacije su u Zatonu Doli, Brsečinama, Stablini, Dubrovniku (D8 kod Sinjske ulice), Grudama, Metkoviću, Dubrovniku (Čajkovići, Čajkovići 3) i Orebiću. I na kraju, u PU splitsko-dalmatinskoj lokacije su u Podacama, Dućama, Seget Vranjicu, Ulici Kralja Držislava u Splitu i Imotskom.
Tolerancija prekoračenja brzine
Kakva je tolerancija fiksnih kamera za brzinu na našim cestama, pitanje je koje zanima mnoge vozače, pa je HAK postavio pitanje Ministarstvu unutarnjih poslova, dobivši sljedeći odgovor.
„Ovisno o propisanoj ili ograničenoj brzini, na određenom dijelu ceste policijski službenici policijske postaje, u čijoj je nadležnosti postavljen fiksni uređaj za kontrolu brzine kretanja vozila u cestovnom prometu, podešavaju vrijednost brzine u određenom uređaju s kojeg će se fotografirati ili snimiti vozila koja se kreću istom ili većom brzinom od one koja je navedena u uređaju.
Najveće dopuštene pogreške mjerenja brzinomjera ne smiju prelaziti plus ili minus 3 km/h za brzine do 100 km/h i ne smiju prelaziti plus ili minus 3 posto iznad te brzine. Sigurnosna razlika u mjerenju brzina za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h 10 posto od izmjerene brzine.“
„U kaznenom gonjenju prometnih kršenja neprikladne i nedozvoljene brzine relevantna je brzina dobivena oduzimanjem vrijednosti sigurnosne razlike od izmjerene vrijednosti brzine u uređaju za ispravljanje pogrešaka brzinomjera, odnosno metode mjerenja. Treba napomenuti da je ovaj sustav sličan u mnogim europskim zemljama. U Velikoj Britaniji kamere su prilagođene na 10 posto plus 3 km/h pri svim brzinama, uključujući i one ispod 100 km/h.
Zakon o sigurnosti cestovnog prometa definira da se brzine do 10 km/h kažnjavaju više nego ograničenja u naseljenim područjima, a brzine veće od 10 do 30 km/h kažnjavaju se na cestama izvan naselja. Stoga bi se na cestama izvan naselja trebale dodati razlike u brzini kamera, pri brzini većoj od granice do 10 km/h.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....