Više od milijun Hrvata na rubu je siromaštva

Više od milijun građana Hrvatske u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti. Čak 28,5 posto stanovništva ili 1,18 milijuna ljudi u takvoj je opasnosti, a u tom broju su oni koji su siromašni, kao i oni koju su tome vrlo blizu jer su u teškoj materijalnoj oskudici ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, objavio je Eurostat, europski statistički ured.

Natprosječno smo rizični, budući da je u cijeloj Europskoj uniji, po novim računicama europskih statističara, prošle godine u riziku od siromaštva živjelo 23,4 posto stanovništva ili 117,5 milijuna ljudi.

Iako smo po pokazateljima životnog standarda gotovo na dnu, pa samo Bugari imaju lošiji standard, bolje stojimo po statistikama siromaštva i opasnosti od njega. Pet je zemalja lošije od Hrvatske, ali su bolje 22 članice Unije. Najlošije stoji Bugarska koja je neslavna rekorderka jer joj je 40,4 posto stanovništva u riziku od siromaštva, a slijede je Rumunjska, Bugarska, Litva i Italija.


Ladno, ali standard...

 

Najbolja zemlja je Češka u kojoj je samo 13,3 posto stanovništva u riziku od siromaštva, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska.

Eurostat je objavio da je u Hrvatskoj 42.450 kuna prag rizika od siromaštva za prošlu godinu, a taj prag jest 60 posto medijana, odnosno srednje vrijednosti raspoloživog dohotka kućanstava u Hrvatskoj. Manje od 42.540 kuna godišnje ili 3537 kuna mjesečno, prema podacima Eurostata, ima 19,5 posto kućanstava u Hrvatskoj. To znači da je gotovo petina stanovništva ispod praga siromaštva po svojim prihodima.

Prag rizika od siromaštva za samce iznosio je 25.470 kuna prošle godine, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i djecom mlađom od 14 godina prag je iznosio 53.487 kune.
– Godinama imamo oko 20 posto stanovništva u riziku od siromaštva, jedna petina je uvijek u tom riziku vezanom uz dohodak – kaže nam Nedjeljko Marković, potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva koji smatra da bi za mijenjanje postojeće situacije trebalo povećati socijalne naknade i još mnogo toga.

– Najveći fokus trebao bi biti na obrazovanju i tržištu rada. Trebalo bi povećati socijalne naknade za koje izdvajamo vrlo malo, a uz podizanje tih naknada na pristojnu razinu trebalo bi sustav socijalne skrbi povezati s tržištem rada i obrazovanjem. Ljudi nižeg obrazovanja su češće primatelji naknada, više ih primaju i dugotrajno nezaposleni koji dugo ostaju u sustavu socijalne skrbi.

Kod nas, kad jednom upadnete u sustav socijalne skrbi, u njemu dugo ostajete jer nemate potporni sustav, sustav obrazovanja, prekvalifikacija i povremenih radova. S potpornim bi se sustavom brže izlazilo iz sustava socijalne skrbi i ulazilo u redovan sustav zapošljavanja i rada – objašnjava potpredsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva.

Prazni tanjuri

U teškoj materijalnoj deprivaciji, odnosno oskudici živi 12,9 posto ljudi ili njih 535.893. To je statistička kategorija u koju ulaze obitelji koje ne mogu sebi priuštiti četiri od devet stavki kojima se određuje materijalna deprivacija.

Ta se oskudica mjeri (ne)mogućnošću kućanstva da svaki drugi dan na trpezi ima obrok s mesom, ribom ili vegetarijanskim nadomjestkom, nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak, nemogućnošću da uredno i bez kašnjenja plaća režije, najamnine i rate kredita, da osigura grijanje zimi, da obitelji osigura tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, da si priušti telefon, televizor u boji, perilicu za rublje i automobil.

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva prema intenzitetu rada 13,6 posto, a u cijeloj Uniji 10,4 posto. To znači da 564.970 ljudi živi u kućanstvima u kojima nitko ne radi ili radi vrlo malo, odnosno radno sposobni članovi obitelji rade do 20 posto od ukupnog broja mjeseci u kojima su mogli raditi.