Na komemorativnom skupu žrtvama ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag u nedjelju su organizatori u Jadovnom kod Gospića predstavili novu spomen-ploču s kronologijom događaja u logorskom sustavu Gospić-Jadovno-Pag, gdje su od travnja do kolovoza 1941. ubijani te u jame ili u more pobacane tisuće Židova, Roma, Srba i oni Hrvati koji su bili nepoćudni režimu Nezavisne Države Hrvatske.
Komemoraciju su organizirali Srpsko narodno vijeće (SNV), Koordinacija židovskih općina, Eparhija gornjo-karlovačka i Savez antifašističkih boraca i antifašista. Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine ponovno je, kao i prethodnih devet godina, bio povod da organizatori pozovu na „nepodijeljenu posvećenost države i društva u iznošenju pune istine o uzrocima, razmjerima i posljedicama zločina koji su se događali od Velebita do Paga".
U ime Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus je rekao da je odmah, nekoliko dana nakon osnutka NDH uslijedilo formiranje tih logora za progon, pljačku, neposredni teror, političko nasilje, deportacije i organizirana ubojstva u kojima je vladao zakon kame i malja, gdje su se klala djeca, žene i starci zbog svoje rasne, vjerske, narodne i političke pripadnosti.
"Da, to se dogodilo na tlu Hrvatske, a odgovor na zločinačku tvorevinu NDH je da naša državna vlast komemorira žrtve Bleiburškog polja, uz najviše državne počasti, gdje je stradala uglavnom ustaška vojska koja se nije predala, iako je Drugi svjetski rat bio završen i bila je potpisana kapitulacija. A ne komemoriraju se žrtve na Macelju i Teznom. Ta ista vlast, predsjednici Republike, Sabora i Vlade ne nalaza za shodno poslati i predstavnike na obilježavanje 75-te obljetnice bitke na Sutjesci, gdje je poginulo više od tri tisuće mladića, najviše iz Šibenika i Splita", izjavio je Kraus.
Upitao je treba li ponoviti da je ustaški režim bio "ozakonjeni genocid i da se po tome bitno razlikuje od zločina počinjenih u vrijeme komunizma".
Veljko Kajtazi, kao predstavnik romskoga stradalničkog naroda i saborski zastupnik 12 nacionalnih manjina rekao je da nam današnja sloboda predstavlja obavezu da se sjećamo onih koji su stradali, jer su naši životi protkani sjenom njihovog stradanja.
Samo uz punu slobodu i mir, te punu istinu nove se generacije mogu osloboditi tih sjena, rekao je Kajtazi i istaknuo da borba za punu slobodu i mir podrazumijeva i borbu za društvo u kojem svi građani uživaju jednakost prilika i ekonomske i pravne sigurnosti, neovisno od tog pod kojim su se suncem rodili, društvo u kojem neće biti naših i njihovih.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin podsjetio je okupljene da su u travnju 1941. kaznionice Okružnog suda u Gospiću, Gerichta, pretvorene u sabirno-tranzitni logor i mučilište koje je zauzimalo teritorij od Gospića do Karlobaga, kao i dio Paga oko Metajne, kamo je od travnja do kolovoza deportirano na desetke tisuća ljudi, koji su likvidirani bez suda, po rasnim zakonima, po uzoru na njemački nacizam i talijanski fašizam, te da je upravo reakcija na te strašne zločine NDH bio partizanski pokret.
"Danas revizionisti povijesnih istina Tita nazivaju zločincem, kao i njegove partizane, za jugoslavensku federaciju govore da je bila tamnica naroda, a upravo su oni isprali ljagu s hrvatskog naroda koju mu je nanio ustaški režim NDH", rekao je Habulin.
Današnja referendumska nastojanja za "smanjenje prava nacionalnih manjina nazvao sam mogućim prvim korakom do novih protjerivanja, progona, nasilnog pokrštavanja, koncentracijskih onih logora, pa možda i formiranja neke nove NDH, što se ne smije dogoditi“, izjavio je.
Habulin je zatražio da se današnji državni vrh jasno i nedvosmisleno ogradi od, kako je rekao, "NDH, zaustavi rehabilitaciju ustaških zločina, makne iz javnog prostora ustaško znakovlje i pozdrave" te da Hrvatsku "nedvosmisleno pozicionira kao modernu državu zasnovanu na tekovinama antifašizma – slobodi, ravnopravnosti, jednakosti, mirotvorstvu, socijalnoj pravdi, zaštiti ljudskih prava".
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac je pokraj novopostavljenih interpretativnih ploča uz spomenik žrtvama Jadovnog i Šaranove jame pročitao stihove pjesnika Ante Zemljara u kojima tijela predana gromačama prozivaju savjest ljudi - ako nismo u vašu savjest ušli, uzalud ste došli da nas posjetite.
"Dok nas ima, dok nas bude, naša je obaveza da dolazimo na ovo mjesto", poručio je Pupovac i upitao zašto se ne osudi, zašto se jasno ne kaže da danas nigdje znamenjima ustaštva nigdje nije mjesto.
Upitao je i zašto "ljudima iz politike i Crkve, društva u cjelini, ovo mjesto nije mjesto savjesti".
"Zašto je moguće da u školama djecu podučavaju ustaškim vrijednostima, kao npr, u Brodarici kraj Šibenika?", rekao je Pupovac i odgovorio da je "tome tako jer u školskom sistemu nema jasne društvene svijesti da je ustaški režim bio zločinački režim koji je organizirao genocid prema Židovima, Romima i Srbima" te da te svijesti "u potrebnoj mjeri nema ni u drugom javnom prostoru".
Pupovac je ustvrdio je da su u neobilježene velebitske jame i u dubine Jadranskog mora pobacani pobijeni deseci tisuća žena, djece, muškaraca te da ukupan broj ubijenih nikada nećemo doznati.
Po njegovim riječima, nedovršeno istraživanje Đure Zatezala navodi poimenice 10.000 osoba. Bili su to seljaci, omladinci, studenti, sportaši, izbjeglice, svećenici, zanatlije, trgovci, ljekarnici. Ali istraživanja sa znanstvenom argumentacijom Đure Zatezala pokazuju, rekao je, da je u logorima Jadovno život skončalo najvjerojatnije čak 42.000 ljudi, dok je Slavko Goldstein došao do brojke od 28.000.
"Prilike da se točne brojke utvrde davno su propuštene, sada se pozivamo na svjedočenja, zapise i razne dokumente, ali mi smo ovdje da bismo se prisjetili žrtava, neovisno o konačnom broju i da bismo se sjetili okrutnosti zločina, neljudskosti ideje jednog režima koji je pokrenuo zločine prema tolikom nevinom svijetu kojega ovdje komemoriramo",zaključio je Pupovac.
Uz Šaranovu jamu su pravoslavni svećenik Dragan Mihajlović i rabin Luciano Prelević održali molitve za mrtve, a uz spomenik kipara Ratka Petrića vijence su položili i svijeće zapalili uz organizatore komemoracije i izaslanstvo Sabora i Vlade RH, Veleposlanstva Srbije u Hrvatskoj, Ličko senjske županije te Centra za mlade iz Prijedora. Komemoraciji se odazvalo oko tristo osoba.