Pred nama su neizvjesna jesen i još neizvjesnija zima. Nakon velikih šteta na poljoprivredi ovoga ljeta prouzročenih olujnim nevremenom te uništenih polja pšenice, soje, suncokreta i kukuruza, hrvatski građani mogu očekivati dodatni rast ionako visokih cijena prehrambenih proizvoda.
Cijene su odletjele u nebo i prije ljetošnjih oluja, a što će biti sada kada smo ostali bez kukuruza i suncokreta, ni oni najvidovitiji se ne usude prognozirati. Povrće, voće, meso i mliječni proizvodi u dućanima i na tržnicama gotovo su dvostruko skuplji nego prošle godine. Pa kada se tome pridoda afrička svinjska kuga, koja je poharala obore domaćih proizvođača, koji su i do sada jedva preživljavali, ne piše se dobro.
Mi plaćamo...
Iako udruge za zaštitu potrošača i ozbiljni poljoprivredni analitičari tvrde da su poskupljenja neosnovana, realno je očekivati da će trgovački lobiji iskoristiti ovakvu situaciju u Slavoniji i Baranji da dodatno podignu cijenu hrane. U ovakvoj situaciji mogla bi enormno skočiti cijena ulja te dosegnuti onu od proljeća prošle godine od dvadesetak kuna, odnosno po novome 2,65 eura. Istina, Vlada je ulje limitirala na iznos 1,72 eura (12,96 kuna) i uvijek postoji bojazan da će ga izbaciti iz “socijalne košarice”, jednako kako je izbacila, primjerice, svinjsku lopaticu i vratinu. Međutim, žetva suncokreta počinje krajem mjeseca i već je sasvim jasno da će se na području Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije požeti upola manje suncokreta, što će za posljedicu imati turbulencije u preradi, pa u konačnici i na tržištu ulja.
Ove jeseni neće biti sirovog suncokreta za izvoz, neće biti ni ulja nakon prerade za izvoz, tek za domaću potrošnju. Sve to nije obećavajuće jer će proizvođači i trgovci ulja i uljarica kompenzaciju za “neizvoz” u zemlje EU-a prevaliti na leđa hrvatskih građana kroz veću cijenu ulja i proizvoda kojima je ulje osnovna sirovinska baza.
Sve imamo
– Vjetar nam je sve polomio. Ne znam što je ostalo za žetvu ni koliki će biti urod – kazao nam je Jugoslav Barković iz Čepina, jedan od velikih proizvođača suncokreta.
Proizvođači suncokreta loše su prošli i lani, kada su im otkupljivači značajno snizili otkupnu cijenu suncokreta nakon što je Vlada zamrznula cijene ulja, a ova godina i ljetne oluje potpuno su ih dotukle.
Kako ulje može biti 20 kuna a Hrvatska ima vlastitu sirovinu i vlastitu proizvodnju ulja u dvjema velikim tvornicama? Uz uvažavanje poskupljenja cijene energenata, litra ulja nikako ne bi smjela biti toliko. Ulje je preskupo i uz Vladine interventne mjere. Primjerice, cijene ulja posljednjih desetak godina varirale su od ekstremno niskih pa do ekstremno visokih. Tako 2015. godine imamo ekstremno nisku cijenu ulja od samo 4,82 kune, 2019. ulje je bilo 6,70, da bi već krajem 2021. litra ulja bila 9,74 kune, pa sve do ekstremno visokih cijena. Riječ je o veleprodajnim cijenama bez PDV-a i trgovačke marže, koje plaća krajnji kupac kad kupuje ulje na polici trgovačkog centra. Statistički gledano, ulje je prije Vladina zamrzavanja cijena poskupjelo čak 120 posto, što mnogima nikako nije jasno jer Hrvatska proizvodi dovoljne količine suncokreta za vlastite potrebe.
Dvije hrvatske tvornice ulja slijedom toga proizvode dovoljno ulja za podmirenje potreba hrvatskih građana, a rast cijena ulja počeo je puno prije rata u Ukrajini.
Poljoprivrednici - gubitnici
– Pa da otkupna cijena suncokreta skoči duplo, a neće, u to sam siguran, hrvatski građani nikako ne bi smjeli osjetiti poskupljenje ulja u trgovinama. Bez obzira na štete i na sva ova uništena polja, suncokreta ima dovoljno da cijene ulja ne idu gore – ističe Matija Brlošić, poljoprivredni proizvođač i član Hrvatske poljoprivredne komore, te dodaje:
– Poljoprivrednici su veliki gubitnici. Cijene naših proizvoda padaju i do pedeset posto, a cijene u trgovinama rastu. Prošle je godine cijena suncokreta bila 600 eura po toni, a sada je 320 eura po toni. Po toj logici, cijena ulja treba padati.
Ali kod nas svi love u mutnom pa će tako biti i s kukuruzom i suncokretom, odnosno njihovim prerađevinama ove jeseni.
Poljoprivrednicima koji proizvode suncokret nikako nije jasno kako se došlo do iznosa od 20 kuna za litru ulja kada se suncokret otkupljuje po cijeni tek nešto većoj od dvije kune (32 centa) za kilogram. Tko sprema toliku razliku u svoj džep. Osiromašeni poljoprivrednici, koji jedva imaju novca za osigurati jesensku sjetvu, zasigurno nisu. Novac se prelijeva u džepove mešetara i veletrgovaca koji trguju sirovinom, u ovom slučaju suncokretom, te gotovim proizvodom suncokretovim uljem, koje se po većim cijenama izvozi u zemlje Europske unije te po tim cijenama nudi i osiromašenim hrvatskim građanima. Trenutačno je na snazi odluka Vlade o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda i čim ona prestane vrijediti, ulje će opet premašiti 2,50 eura, odnosno primaknut će se cijeni od dvadesetak kuna, koliko je bilo prije Vladine intervencije.
Neće falit, ali...
Bez obzira na štete od ljetnih oluja, tuče i jakog vjetra suncokreta će na slavonskim poljima biti, tako nam bar kažu tamošnji ratari.
Zasijano je više površina u odnosu na prošlu godinu pa će se štete nekako uspjeti kompenzirati dobrim prinosima na područjima koje nije zahvatila oluja. Dakle, ulja će biti i tu nema dileme, samo je pitanje gdje će to ulje završiti – kod nas ili u izvozu – i po kojoj cijeni će ga plaćati hrvatski građani.