Stigli su novi, opsežni i detaljni, obrazovni reformski dokumenti - Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine i Nacrt Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) u četvrtak uputilo u e-savjetovanje koje će se provoditi do 19 studenog.
Provedba mjera teška je čak 16 milijardi kuna, a sredstva su planirana iz europskih izvora i državnog proračuna.
Jedan od planova je da do 2027. godine u dječje vrtiće u Hrvatskoj bude uključeno 90 posto djece uzrasta od tri godine života do početka obveznog odgoja i obrazovanja, naspram trenutačnih 79,4 posto. Do toga roka planira se i prelazak škola na rad u jednoj smjeni, ali i produljenje trajanja školskog dana i tjedna, odnosno prelazak na sustav cjelodnevne nastave, uz povećanje broja godina općeg obveznog obrazovanja.
Hrvatska, koja ima najkraće obvezno obrazovanje u EU, naime, do 2027. godine planira na tom planu sljedeće novosti: svakom djetetu već u dobi od šest godina osigurat će se pretpostavke za puno uključenje u program odgoja i obrazovanja kao dijela obveznog odgoja i obrazovanja.
Tako će, umjesto sadašnjih 250 sati predškole, sva djeca tog uzrasta biti uključena u obvezni odgojno-obrazovni program "male škole" u trajanju od 700 sati godišnje.
Time bi se obvezno obrazovanje produljilo na devet godina, ali s tim da djeca od šest godina ostaju u predškolskom sustavu. Plan je i osigurati pretpostavke za besplatni rani i predškolski odgoj i obrazovanje za svu djecu uz pomoć postupnog pristupa.
Osim već najavljenih izgradnji novih, dogradnji i opremanja postojećih dječjih vrtića, planira se u tu funkciju staviti i postojeće školske objekte, ali i "mrtve kapitale", to jest nedavno zatvorene škole. Također, namjera je povećati broj odgojitelja i stručnih suradnika u vrtićima (logopedi, edukacijski rehabilitatori itd.) ondje gdje je to potrebno.
Kako bi se buduće odgojno-obrazovne djelatnike privuklo za rad u manje razvijenim područjima, najavljuje se paket poticaja u vidu subvencija za smještaj, stipendija i slično.
O jednosmjenskoj i cjelodnevnoj nastavi u osnovnim školama, što bi trebalo zaživjeti do 2027. godine, već je bilo riječi, a ona podrazumijeva dulji boravak učenika u školama tijekom dana. Radi izvođenja cjelodnevne nastave planiraju se i određeni infrastrukturni projekti, unaprjeđenje i ubrzanje provedbe kurikuluma, kontinuirana usavršavanja nastavnika, što bi sve trebalo pridonijeti modernizaciji nastave.
Kako u ovom trenutku gimnazijske programe obrazovanja u nas pohađa nešto manje od 31 posto učenika srednjih škola, što je među najnižim udjelom u odnosu na prosjek država članica EU-a od 52 posto, do 2027. godine i tu se planiraju određene reformske intervencije.
To znači da će se povećati stopa sudjelovanja u gimnazijskim programima i infrastrukturna ulaganja u taj segment sustava, ali i optimizaciju, racionalizaciju i prilagodbu strukovnih obrazovnih programa razvojnim potrebama gospodarstva, odnosno smanjivanje suficitarnih strukovnih programa.
- Treba povećati broj upisanih učenika u one četverogodišnje i trogodišnje strukovne programe koji su sektorski prioritetni te važni za gospodarski i regionalni razvoj. Također, u sklopu mjere nastavit će se provedba financijskih potpora učenicima u suradnji s gospodarskim sektorom u turizmu zbog potrebe većeg broja bolje obrazovanih i kvalificiranijih djelatnika u turizmu i ugostiteljstvu – stoji u Nacionalnom planu.
Ponovno je aktualizirana mogućnost profesionalizacije i usavršavanja školskih ravnatelja, koja bi trebala pridonijeti podizanju razine kompetentnosti za radno mjesto ravnatelja.
Od visokog obrazovanja očekuje se modernizacija, a plan je da se do 2027. godine postotak uključenosti osoba od 25 do 34 godine koji su završili visoko obrazovanje podigne sa sadašnjih 36,6 posto na gotovo polovinu populacije iz te dobne skupine, odnosno na 45 posto.