Sada je i definitivno vrag odnio šalu.
Talijanske vlasti odlučile su na Sjeveru Italije napraviti najveću karantenu u povijesti Europe. Zabraniti ulazak i izlazak u i iz Lombardije, Venecije, Parme, Padove i ostalih ugroženih gradova i provincija. Otkazati sva javna događanja, uključujući i pogrebe. Zatvoriti škole, sveučilišta, muzeje, teretane, bazene. Spriječiti okupljanje vjernika u crkvama. Zabraniti rad shopping centara i većih trgovina nedjeljom.
A sve ne bi li spriječili širenje koronavirusa iz njegovog europskog epicantra kojega tamošnje vlasti, ni mjesec dana nakon izbijanja epidemije, ne uspijevaju staviti pod kontrolu.
U karanteni će se tako naći 16 milijuna ljudi. Četvrtina ukupnog stanovništva Italije.
Vlada u Rimu nada se da će uspjeti ponoviti kineski recept. U Wuhanu – i ostalim gradovima žarištima koronavirusa u pokrajini Hubei - kineske su vlasti uspostavile karantenu. I u mjesec dana uspjele smanjiti broj umrlih. To je sada i u Italiji glavni cilj.
Slučaj je htio da upravo Talijani nadjenu ime karanteni. Crna smrt, odnosno bubonska kuga od koje je u srednjem vijeku umrla polovina stanovništva Europe, 1347. zakucala je i na vrata Venecije. Bolest se – utvrdili su mletački liječnici – širila brodovima. Pa su tamošnje vlasti kompletnu posadu stavljale u četrdesetodnevnu izolaciju. Ako se kuga ne bi pojavila, mornari su mogli u grad. U suprotnom, skončavali bi izvan gradskih zidina. Najčešće na nekom od obližnjih otoka, lazareta, na kojima bi bolest ostala izolirana.
Ovaj model imali su i ostali talijanski gradovi, kao i oni na hrvatskoj obali Jadrana, od Dubrovnika do Zadra. Drugdje u Europi, u gradovima daleko od mora, uspostavljali bi se tzv. sanitarni kordoni. Područja okružena vojskom koja bi čuvala da oboljeli ne uđu u gradove.
U vrijeme pandemije španjolske gripe, koja je koncem Prvog svjetskog rata odnijela 50 milijuna života, u karantenu su stavljali oboljele. No nema podataka da su zatvarane čitave regije. Bar ne na europskom kontinentu. Na javnim mjestima dijelio se sapun, dezinficirale su se crkve i škole, zabranjena su javna okupljana, a u Italiji su se tijela umrlih skupljala na jedno mjesto i pokapala bez vjerskih obreda.
Znanstvenici još lome koplja oko toga je li karantena efikasna metoda za sprječavanje širenja zaraze. Ona definitivno ograničava kretanje oboljelih i širenje virusa izvan granica izoliranog prostora. Ali zato građane – koji od virusa još nisu oboljeli – stavlja u prilično rizičnu situaciju.
Jer njima je virus blizu, a od njega više ne mogu pobjeći.