Otkako je, prije šest godina, inspekcija otkrila da se u hamburgerima, lazanjama i mesnim okruglicama deklariranima kao "100 posto goveđe" nalazi, ustvari, meso sportskih konja, postalo je jasno da proizvođači patvorene hrane ne prezaju ni od čega u svrhu ekonomske dobiti.
Podsjetimo, 2013. godine su na tržištu zapadnih država članica EU-a; Belgije, Velike Britanije i Francuske, pronađeni sporni mesni proizvodi, a spomenuto je otkriće šokiralo potrošače.
Naime, sukladno EU zakonodavstvu u području hrane zabranjeno je meso sportskih konja stavljati u prehrambeni lanac ljudi zato što su te životinje tijekom svoga radnog vijeka izložene različitim vrstama farmaceutskih supstancija, kao što su steroidi, antibiotici i slično. Ova afera nazvana "Horsegate" bila je "okidač" za početak jačanja svijesti i borbe protiv prijevara vezanih uz hranu na razini EU-a.
Food Fraud Network
Iste godine Europska komisija se organizirala kroz Mrežu sprječavanja prijevara hranom (Food Fraud Network). Unatoč jačim kontrolama, "krivotvoritelji" hrane su, ipak, nastavili "operirati", ponajprije zato što su novčane kazne za takva (ne)djela dosad bile zanemarujuće prema prihodu ostvarenom plasiranjem patvorene hrane, koji je, prema nekim procjenama, između 45 i 60 milijardi dolara godišnje!
– Četiri godine nakon "Horsegatea", uslijedila je afera s fipronilom, utvrđenim u konzumnim kokošjim jajima podrijetlom iz Nizozemske, najveće izvoznice jaja na svijetu. Fipronil je sredstvo za suzbijanje buha, krpelji i uši, ali se ne smije primjenjivati na životinjama koje se koriste u prehrani ljudi. Znatna količina jaja iz Nizozemske koja sadrže fipronil našla se tako 2017. godine na policama trgovina u Švedskoj, Švicarskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.
Prodavači u više europskih zemalja povukli su s polica supermarketa milijune kontaminiranih jaja, a u Nizozemskoj je usmrćeno više od milijun kokoši – podsjećaju iz našeg Ministarstva poljoprivrede, preciznije Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane koja je kontakt točka RH prema Europskoj komisiji kad su u pitanju prijevare vezane uz hranu. Putem "Food Fraud Networka" izmjenjuju se informacije između država članica, ako prijevara vezana uz hranu utvrđena u jednoj državi članici ima poveznicu ili utjecaj na neku drugu državu članicu.
Jedan od drastičnijih primjera, svakako je i onaj s tunom. Utvrđeno je, naime kako se meso tuna, namijenjeno stavljanju u konzerve, tretira različitim aditivima i onda kao takvo ponovno stavlja na tržište, ali se deklarira kao svježe! Aditivi koji se koriste u ovu svrhu daju mesu lijepu i zdravu, svijetloružičastu boju, a cijena koju takva "svježa" tuna postiže dvostruko je veća od cijene tune namijenjene konzerviranju. Patvorena tuna je pronađena, inače, u okviru velike akcije "OPSON VII", koju je Europol proveo prošle godine. Akcija je trajala četiri mjeseca, a rezultirala je zapljenom više od 3600 tona hrane i 9,7 milijuna litara pića s EU tržišta.
Uvijek će biti varalica
– Nažalost, uvijek će biti varalica i pokušaja plasiranja hrane koja nije adekvatna. Dobra vijest za građane je početak primjene nove EU regulative o inspekcijama. Između ostalog, ona propisuje stroža pravila za odvraćanje od prijevara s deklaracijama i certifikatima. Tako bi minimalna kazna trebala biti iznos za koji se utvrdi da je protuzakonito stečen prodajom spornih proizvoda – kaže Biljana Borzan kojoj će, kako navodi, i u novom mandatu zastupnice u Europskom parlamentu prioritet biti sigurnost hrane i zaštita zdravlja potrošača.
Premda hrvatski propisi za obmanu potrošača propisuju maksimalnu novčanu kaznu, naša sugovornica smatra da taj iznos nikako ne bi smio biti fiksan jer je kazna od 70 tisuća kuna sitniš za onoga koji na varanju potrošača zaradi milijune.
– Kazne za kriminalce koji se kockaju sa zdravljem građana radi profita moraju biti strože! Nova EU regulativa će stupiti na snagu u prosincu 2019. godine i RH bi u tom trenutku trebala biti spremna na provođenje propisa kako bi se građani bolje zaštitili od prijevara s hranom – smatra Borzan.
Najdrastičniji slučajevi
1981.
– patvoreno repičino ulje (Španjolska)
1999.
– dioksin u hrani (Belgija)
2008.
– melamin u mlijeku za dojenčad i malu djecu (Kina)
2013.
– konjsko meso u proizvodima koji su bili deklarirani kao "100 posto goveđe meso" (Belgija, Velika Britanija, Francuska...)
2017.
– fipronil u konzumnim kokošjim jajima (Nizozemska, Švedska, Švicarska, Francuska i Velika Britanija)
2018.
– tuna namijenjena konzerviranju tretirana različitim aditivima i prodavana kao svježa (veliki dio EU tržišta)
Najveći rizik za prijevaru:
1. Maslinovo ulje
2) Riba
3) Organska hrana
4) Mlijeko
5) Žitarice
6) Med
7) Kava i čaj
8) Začini
9) Vino
10) Voćni nektari
I to se radi: kikiriki pod orahe
– Smatram da su posebno opasne prijevare s hranom kad postoji mogućnost ugroze zdravlja konzumenata. Građani koji su spremni izdvojiti više novca za ekološku salatu, moraju znati kako je ona stvarno uzgojena bez pesticida. Istraživanja su pokazala da 64 posto Hrvata ekološku hranu kupuje zbog zdravlja, 44 posto zbog životnog stila, 24 posto zbog djece i 22 posto zbog okoliša. Velika većina takvu hranu kupuje, dakle, radi zdravlja. Varanje ovih kupaca stoga je ravno trovanju. Primjer opasne prijevare je i prodavanje neoznačenih alergena, na primjer, kikirikija pod orahe – objašnjava Biljana Borzan.
