Djeca su najvažnija, moramo misliti na učenike, oni trebaju imati prednost. To je jedina rečenica oko koje su se u četvrtak usuglasili predstavnici Vlade i sindikata, dan nakon što je neslavno propao još jedan pokušaj postizanja bilo kakvog dogovora koji bi doveo do okončanja štrajka u školama, koji se provodi već 25 dana.
Međutim, putevi koji vode do kakvog-takvog mira u učionicama i dalje se razilaze: sindikati obrazovanja odbili su kao sramotnu najnoviju Vladinu ponudu kojom bi se, osim povećanja osnovice za plaće svim javnim službenicima od 6,12 posto iduće godine, prosvjetarima dodatno od 1. srpnja 2020. uveo dodatak od dva posto (umjesto najavljivanog rasta koeficijenata u istoj visini) ako do kraja lipnja ne dođe do “redizajna” Uredbe o koeficijentima.
Referendum
Sindikati najavljuju nastavak štrajka, a Vlada, potvrdio je to i premijer Andrej Plenković na sjednici u četvrtak, poslije petka, 15. studenoga, više neće platiti dane provedene u štrajku.
– Ako neće plaćati, onda neće plaćati – kratko je prokomentirao Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ispred Hrvatskog sabora, gdje su u petak sindikalisti dijelili letke pozivajući zastupnike da ne dignu ruku za novi državni proračun budući da u njemu nema selektivnog povećanja plaća za učitelje.
Rekao je također kako zaposlenici škola, na referendumu koji se provodio u srijedu i četvrtak, u gotovo stopostotnom postotku odbijaju prethodnu Vladinu ponudu (kojom se predlagao rast koeficijenata od dva posto za zaposlene u obrazovanju od 1. srpnja iduće godine). To je najbolja poruka Vladi, od koje, unatoč žestokim tonovima izrečenima posljednjih dana, očekuju nastavak pregovora u skladu sa sindikalnim zahtjevom od kojega ne odustaju: rast koeficijenata zaposlenih u obrazovanju za 6,11 posto.
– Poruka Vladi: sjednite za stol, ne nudite rješenja koja nisu prihvatljiva! – prenosi Mihalinec.
– Okvir za pregovore ispod kojega ne možemo ići jest rast koeficijenata od 6,11 posto, a razgovarati možemo samo o dinamici, priznavanju složenosti poslova i odgovornosti zaposlenih u školama te metodama kojima se to može postići. Odazivat ćemo se na svaki sastanak u interesu dijaloga i postizanja cilja, a taj je da se riješi pitanje zaostajanja plaća zaposlenih u obrazovanju – kaže Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.
Premijer Plenković i njegovi ministri Zdravko Marić, Josip Aladrović, ali i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ponavljali su u četvrtak kako je najnovija (i, čini se, konačna) Vladina ponuda “korektna i u okviru mogućnosti”. Plenković je ponovio kako će u mandatu ove Vlade, od 2016. te uz rast osnovice u 2020. za 6,12 posto i s prihvaćanjem dodatka od dva posto, prosvjetarima plaća porasti za više od 20 posto.
Ne zna ni tajnica
– Ni Vladina tajnica ne sjeća se da su u nečijemu mandatu toliko rasle plaće. Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati – ocjenjuje Plenković.
Kao odgovorna Vlada, dodao je, smatraju da plaćanje štrajka nakon 15. studenoga više nema smisla, a takvu odluku naziva “razumnom i racionalnom i ona je dio apela da se sagleda sve što je na stolu”.
Iz izvora bliskih Ministarstvu znanosti i obrazovanja doznajemo kako se mjesečno za plaće zaposlenih u prosvjeti izdvaja više od pola milijarde kuna. Trošak za zaposlene u obrazovanju za jedan radni dan maksimalno iznosi oko 30 milijuna kuna bruto, pa bi to mogao biti i najviši dnevni “gubitak” za državu ako su u štrajku svi zaposleni. Odluči li Vlada ne plaćati štrajk, sudionici bi u slučaju njegova nastavka mogli ostati dnevno bez tristotinjak kuna, koliko prema izračunima sindikata iznosi prosječna dnevnica učitelja.
Tko će podmiriti taj trošak ako se štrajk nastavi, sinikalisti zasad ne otkrivaju.
– Vjerujte, nema tog sindikata koji može pokriti taj trošak, a pogotovo ne nečlanovima sindikata – uvjerava sindikalac dobro upoznat sa stanjem sindikalnih blagajni.
Uzmemo li za primjer najveći sindikat, Sindikat hrvatskih učitelja (SHU), koji broji oko 25 tisuća članova – da je samo dnevno 70 posto njihovih članova u štrajku, morali bi za to izdvojiti oko pet milijuna kuna po danu.
U novije vrijeme samo su jednom, i to za SDP-ove Vlade i ministra obrazovanja Željka Jovanovića, SHU te školski sindikat Preporod svojim članovima platili štrajk, ali samo za jedan dan i u iznosu od 70 posto dnevnice.
Povišica od 1300 do 1600 kn
Premijer Andrej Plenković je na sjednici Vlade u četvrtak iznio izračune koji su dostavljeni i sindikatima školstva. Pozivajući se na sustav COP-a (Centralnog obračuna plaća), kazao je kako će neto plaća učitelja s VSS-om, koji radi puno radno vrijeme, u razdoblju od 2016. do 2020. godine, i u slučaju rasta osnovice od 6,12 posto te dodatka od dva posto, porasti za više od 20 posto, ili između 1300 i 1600 kuna. Tako bi nastavnik savjetnik, koji je 2016. godine imao plaću 7813 kuna, 2020. godine trebao primati 9475 kuna, učitelju mentoru ona bi trebala porasti sa 7210 na 8656 kuna, a učitelju bez tih zvanja sa 6359 na 7660 kuna neto.
U ponedjeljak nastava i svijeće
Prema najavama sindikata, štrajk u školama nastavlja se u petak (danas), dok se prekida u ponedjeljak, 18. studenoga, na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
U ponedjeljak će nastave biti u cijeloj zemlji, a učitelji će prigodno obilježiti taj dan paljenjem svijeća. Sindikati će održati sastanke svojih tijela o daljnjim aktivnostima koje se nastavljaju u utorak, a uključivat će sigurno nastavak cirkularnog štrajka, prosvjede, kao i aktivnosti u vrijeme kongresa Europske pučke stranke u Zagrebu od 19. do 21. studenoga. Kako će nastavak štrajka značiti da svaka škola ulazi u sedmi dan bez nastave, ministrica Blaženka Divjak idući će tjedan dati nove upute o nadoknadama, a vrlo je izvjesno da će se zbog toga morati skraćivati neki od nadolazećih školskih praznika te produljiti školska godina.