Premda se u hrvatskoj javnosti često čuju izjave o ukorijenjenosti raznih oblika nezakonita ponašanja unutar sustava zdravstvene zaštite, konkretnija znanstvena istraživanja o ovome do sada su izostala. Stoga su posebno zanimljivi rezultati rada objavljenog u najnovijem broju znanstvenog časopisa „Društvena istraživanja“, a koji pokazuju da je gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske povlačio veze u zdravstvenim ustanovama tijekom godine dana.
Premda je polovica ispitanika navela duge liste čekanja kao opravdanje, autor istraživanja dr. sc. Josip Franić s Instituta za javne financije, navodi kako je provedena logistička regresija pokazala da iza ovakvih zloporaba sustava najčešće ne leži stvarna potreba nego je riječ o obrascu ponašanja što ga osoba demonstrira i u drugim sferama života.
"Rješavanje problema preko veze svojevrsni je modus operandi dobroga dijela populacije, što se ne očituje samo u slučaju zdravstvene zaštite nego i u ostalim životnim situacijama. Međutim, stvaranje kritične mase takvih pojedinaca nagnalo je mnoge poštene građane na istu strategiju, jer bi u protivnom bili primorani snositi posljedice tuđega ponašanja. Konačan je rezultat deformirani sustav zdravstvene skrbi, u kojem se znatan udio stanovništva najvjerojatnije po automatizmu obraća osobama unutar njega kako bi ostvarili razne povlastice – navodi Josip Franić.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 2000 ljudi.
Rezultati pokazuju kako je najmanje 17 posto populacije povlačilo veze u zdravstvu samo tijekom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju. Premda je već i ovo zabrinjavajući podatak, nedvojbeno je kako bi nalazi bili mnogo porazniji da je kojim slučajem u obzir uzet duži period.
„Iako se tek neznatan udio ovakvih interakcija može kategorizirati kao podmićivanje, nesagledive su njihove posljedice na sustav zdravstvene skrbi i društvo općenito – smatra Franić.
Istraživanje govori i kako su žene značajno sklonije povlačenju veza, dok dob nije značajna odrednica.
Kod osoba iz većih kućanstava postoji izraženija tendencija prema instrumentalizaciji prijateljstava i poznanstava, dok se nezaposleni znatno rjeđe odlučuju na to. U kućanstvima sa četiri ili više osoba članovi su osjetno skloniji povlačenju veza od ostatka populacije.
Značenje povlačenja veza u korist svojih bližnjih ogleda se i u činjenici da se osobe u bračnim i izvanbračnim zajednicama znatno češće odlučuju na ovaj način zaobilaska formalnih pravila nego samci. Također, čini se da financijska situacija nema nikakvu ulogu u toj praksi, a isto vrijedi i za tip naselja u kojem pojedinac živi.
Osim dugih lista čekanja u objašnjenju zašto traže veze ispitanici najčešće navode kvalitetniju uslugu (11,3 posto) te dobivanje bitnih informacija (10,2 posto). Nezanemariv postotak ispitanika (3,3 posto) naveo je zadržavanje postojeće veze kao isključiv razlog izigravanja pravila, što sugerira kako određeni dio populacije prakticira strategiju održavanja korisnih kontakata do trenutka kad ih zaista zatrebaju.
- Osim potkopavanja temeljnih načela učinkovitosti, pravednosti i jednakosti pristupa zdravstvenoj zaštiti, ova nepoštena praksa, razorno utječe na osnovno vezivno tkivo svakoga civiliziranog društvaa to je povjerenje – upozorava autor te tumači kako je iz prikazanih rezultata jasno kako borba protiv instrumentalizacije osobnih kontakata za izigravanje formalno ustanovljenih pravila i procedura neće biti nimalo lagana.
„Dugoročno rješenje ovoga problema zahtijevat će silne napore oko osvješćivanja građana o svim štetnim stranama takva ponašanja, što će pak biti teško ostvarivo bez konkretnijih reformi odgojno-obrazovnoga sustava.
S druge strane, u kratkom roku fokus mora biti stavljen na pružatelje takvih usluga, odnosno osobe unutar sustava zdravstvene skrbi koje pomažu u ostvarivanju pogodnosti i nezaslužene prednosti pred ostalim korisnicima. Osim edukacije, u ovom se slučaju i represija nameće kao jedna od mogućih opcija. Franić kaže da bi veća transparentnost sustava nedvojbeno rezultirala smanjenjem učestalosti potezanja veza.