Ekonomski institut, Ekonomski fakultet i Hrvatska zaklada za znanost u svojim zadnjim analitičkim dokumentima upozoravaju kako je gospodarski rast usporio u zadnjem kvartalu 2017., a pritom navode i kako nam vjerojatno slijedi usporavanje rasta BDP-a u sljedećim godinama.
Najprije je, naime, Ekonomski institut objavio svoj najnoviji CEIZ indeks koji je u prosincu 2017. ostvario vrijednost od minus -0,7 indeksnih bodova. Radi se o najnižoj vrijednosti indeksa zabilježenoj još od rujna 2014., a analitičari instituta navode kako su "komponente CEIZ-a u prosincu pokazale dijametralno suprotne trendove ovisno o dijelu gospodarstva koje predstavljaju".
Tako ističu da iako je turizam nastavio snažno rasti, trgovina je realizirala najnižu stopu rasta u 2017., dok je industrijska proizvodnja ostvarila pad od gotovo pet posto.
Manje od prognoze
"Indeks je u sva tri mjeseca zadnjeg tromjesečja zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje. Mjereno na godišnjoj razini, vrijednost CEIZ-a upućuje na usporavanje stope rasta ekonomske aktivnosti. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo da bi stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2017. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 1,9 posto“, tvrdi se u tom izvješću, uz prilično crnu napomenu kako desezonirani podaci (koji isključuju sezonske utjecaje) upućuju na to da je u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. BDP u zadnja tri mjeseca 2017. pao za 0,8 posto.
Naime, u Europskoj uniji se većinom koriste desezonirani podaci kada se gleda kretanje BDP-a, dok mi u Hrvatskoj, za lokalne potrebe, još uvijek koristimo metodu kretanja podataka o BDP-u koji nisu desezonirani.
U svakom slučaju, kada se uzmu u obzir prethodna tromjesečja kada su stope rasta realnog BDP-a (desezoniranja) iznosile 2,6, 3,0 i 3,3 posto, Ekonomski institut očekuje da je u cijeloj 2017. BDP mogao porasti za 2,7 posto, što je 0,5 postotnih bodova manje od 3,2 posto koliko i dalje predviđa Vlada.
Tim prognozama Ekonomskog instituta se u utorak priključio i analitički tim Ekonomskog instituta i Hrvatske zaklade za znanost, jer prema njihovu najnovijem MacroHubovom semaforu poslovnog ciklusa, temeljenom na podacima za prosinac 2017., hrvatsko se gospodarstvo nalazi u procesu prelaska iz faze ekspanzije u fazu usporavanja.
"To znači da je vrhunac ekonomskog rasta vrlo vjerojatno iza nas te da u idućem razdoblju možemo očekivati rast ekonomske aktivnosti po nižim stopama nego proteklih godina, stope rasta su iznad dugoročnog prosjeka, ali usporavaju", naglašava se u njihovoj analizi.
Pad krivulje
"Budućnost je teško predvidjeti, stoga ovdje komentiramo kretanje trendova uz trenutno dostupne informacije", ističu, ali i tvrde da "iako Hrvatska i dalje bilježi pozitivne stope rasta BDP-a, sve upućuje na to da je vrhunac ekonomskog rasta iza nas."
„Vrhunac rasta je dosegnut sredinom 2016., upravo u vrijeme najveće političke krize i tehničke vlade premijera u odlasku. S političkom stabilnošću došlo je i do usporavanja pojedinih dijelova gospodarstva. Hrvatska će se u doglednom vremenu izgledno pomalo vraćati prema svojoj prirodnoj stopi rasta koju je Europska komisija procijenila na nešto iznad jedan posto.
Pojednostavljeno rečeno, prirodna stopa rasta je ona kojoj hrvatsko gospodarstvo teži dugoročno i koja ne ovisi o kratkoročnim potezima monetarne ili fiskalne politike niti uvjetima u okruženju, već ovisi o strukturi domaćega gospodarstva - kvaliteti institucija, fleksibilnosti tržišta rada, efikasnosti zakonodavstva, otvorenosti ka tržišnoj utakmici i slično. Povećati prirodnu stopu rasta nije moguće bez reformi u ovim 'bolnim' točkama hrvatskoga gospodarstva, a te su promjene javnosti poznate i kao - strukturne reforme", zaključuju analitičari Ekonomskog fakulteta.