Šibensko- kninska županija po standardu je ‘debelo‘ ispod hrvatskog prosjeka; Za Europom zaostajemo dva puta

Grad Zagreb ima europski standard i njemu se ne može približiti nijedna županija: 20.850 eura bruto domaćeg proizvoda (BDP) po svakom stanovniku glavnoga grada čak je 223 posto više od 6445 eura BDP-a po stanovniku najslabije Virovitičko-podravske županije, koja ima svega trećinu prosječne europske kupovne moći.

Od druge najsnažnije županije u zemlji, a riječ je o Istarskoj županiji koja ima 14.866 eura BDP-a po stanovniku, Zagreb je snažniji 40 posto.

Čak 128 posto zagrebački je BDP po stanovniku veći od istog pokazatelja za Splitsko-dalmatinsku županiju, koja po stanovniku ima BDP od 9145 eura, što je tek 47 posto prosječne europske kupovne moći i 76,9 posto prosječnog hrvatskog BDP-a po stanovniku.

Prestići Splitsko-dalmatinsku županiju i nije toliki problem jer je ona najslabija u Dalmaciji, najlošija je u cijeloj jadranskoj Hrvatskoj te je slabija i od Ličko-senjske županije koja s 9276 eura po stanovniku ima 48 posto europskog standarda.

Podaci su to Državnog zavoda za statistiku koji je, inače to čini jednom godišnje u veljači, objavio podatke o BDP-u za Hrvatsku i sve njezine županije.

Podaci su za 2017. godinu i govore kako je Hrvatska s 11.893 eura BDP-a po stanovniku u pretprošloj godini uhvatila razinu od 61,7 posto europskog standarda i, premda joj se vraća boja u obraze, još uvijek nije onakva kakva je bila pretkriznih godina. Hrvatska je u toj 2017. napredovala pa joj je BDP po stanovniku porastao za 715 eura u odnosu na godinu prije, a porastao joj je i BDP po standardu kupovne moći sa 60,7 na 61,7 posto europskog prosječnog standarda kupovne moći.

Istina je i da je njezin BDP po stanovniku u odnosu na 2008. veći za 740 eura, a mjeren u kunama povećan je za 8293 kune na trenutačnih 88.726 kuna, ali je to napredovanje bilo nedovoljno da se dosegne razina iz 2008. i 2009. kada smo imali 62,9 posto, odnosno 62,1 posto europske prosječne kupovne moći.

BDP po stanovniku glavnoga grada od 20.850 eura premašuje hrvatski prosječni BDP po stanovniku za 75 posto, dok prosječnu europsku kupovnu moć nadmašuje za 8,2 posto.

Još su samo tri županije razvijenije od hrvatskog prosjeka, a to su Istarska s 14.866 eura, čime za 25 posto premašuje hrvatski prosjek, Primorsko-goranska s 14.526 eura, što je za 22 bolje od hrvatskog prosjeka, i Dubrovačko-neretvanska s 12.575 eura po stanovniku, što je 5,7 posto iznad prosjeka za zemlje. Najbolja od ove tri županije, Istarska županija, dosegnula je 77 posto europskog standarda kupovne moći.

Od četiri dalmatinske županije, najbolja je Dubrovačko-neretvanska, a slijedi je Zadarska s 9866 eura BDP-a po stanovniku, što je 83 posto hrvatskog prosjeka i 51,2 posto europske kupovne moći. Šibensko-kninska županija je s 9714 eurom BDP-a po stanovniku ili 81,7 posto hrvatskog prosjeka dosegnula polovicu EU-kupovne moći jer je na razini 50,4 posto europske, dok je Splitsko-dalmatinska županija najlošija u Dalmaciji.

Iz Državnog zavoda za statistiku kažu da je regionalni BDP pokazatelj proizvodnje regije i može se koristiti za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti različitih regija, a nije mjerilo regionalnog blagostanja ili dohotka. To će reći da lošije plasirani možda i žive u blagostanju, ali nisu najaktivniji.

Gospodarska razvijenost mjeri se BDP-om po kupovnoj moći, što je pokazatelj kojim se mjeri razvijenost europskih regija i pokazuje opću razinu ekonomske razvijenosti pojedine regije.

Standard kupovne moći je umjetna valutna jedinica koja eliminira razlike između razina cijena između zemalja. Po toj se razvijenosti neke hrvatske županije baš i nemaju razloga hvaliti. Hrvatska je standardom kupovne moći na pretposljednjem mjestu u Uniji, lošija je samo Bugarska sa standardom od 49 posto europske kupovne moći, a od tog pokazatelja za Bugarsku lošije je 13 županija u Hrvatskoj, među kojima su samo dvije iz jadranske Hrvatske: Ličko-senjska i Splitsko-dalmatinska županija.