Ne trebamo čekati povećanje kamata na kredite zbog zaoštravanja europske monetarne politike jer je i bez toga kod nas počelo poskupljivanje kredita i to kunskih stambenih kredita, potrošačkih u eurima. Cijene stambenih kredita u eurima idu drugim smjerom i smanjuju se iz mjeseca u mjesec.
Prosječna kamata na nove kunske stambene kredite s fiksnom kamatnom stopom u ožujku je iznosila 3,13 posto i bila je 11 posto ili 0,3 postotna boda veća od 2,83 posto kamate iz prosinca prošle godine. To znači da je onaj tko je u prosincu prošle godine podigao 600.000 kuna takvog stambenog kredita na rok otplate od 20 godina ima mjesečnu ratu od 3277 kuna, a onaj tko je tri mjeseca kasnije, u ožujku ove godine, podigao toliki kredit, dobio je veću kamatu i mjesečnu ratu od 3367 kuna. Razlika u mjesečnoj rati je 90 kuna, a u ukupnoj otplati glavnice i kamate 21.608 kuna za koliko je otežala s prosinačkih 786.420 kuna na 808.024 kuna u ožujku. Dogodi li se u međuvremenu promjena europske monetarne politike zbog koje kamate porastu za, primjerice, 0,50 postotnih bodova, onda će one koji tada budu podizali kunske stambene kredite oni koštati 3,63 posto kamate ili 3520 kuna mjesečne rate što je 153 kune više nego u ožujku.
Cijene stambenih kredita s valutnom klauzulom i fiksnom kamatom su pale s 2,90 posto kamate iz prosinca na 2,70 posto u ožujku ove godine, dok su istovremeno porasle cijene eurskih potrošačkih kredita s 4,99 na 5,08 posto kamate. Smanjenje kamata na eurski stambeni kredit od 80.000 eura na rok otplate od 20 godina, znači da je mjesečna rata pala za 60 kuna ili osam eura na 432 eura ili 3253 kune. Mjesečna rata za takav kredit bi u slučaju porasta kamata od 0,50 postotna boda na 3,20 posto kamate, iznosila 452 eura ili 3403 kune. U tom, bi slučaju nove dužnike svakog mjeseca kredit koštao 20 eura više ili 150 kuna više nego one koji su takav kredit podigli u ožujku ove godine.
Uđemo li prvog siječnja iduće godine u eurozonu, kunski će se krediti automatski pretvoriti u kredite u eurima, ali fiksne kamatne stope ostaju onakve kakve su ugovorene za kunske i eurske kredite.
Mjesecima se očekuje i nagađa kada će Europska središnja banka zbog rastuće inflacije početi s restriktivnom monetarnom politikom i s podizanjem svojih referentnih kamata što će se onda preliti na ostale cijene kredita, pa i onih za stanovništvo. Američka središnja banka Fed, već je počela s podizanjem referentnih kamata, a prošlog je mjeseca Europska središnja banka najavila da će program kupnji obveznica završiti u trećem tromjesečju ove godine nakon čega ide prvo povećanje kamatnih stopa.
Još se ne zna koliko i kada će se podizati kamate, krajem ljeta ili kasnije, nagađa se da će prva povećanja iznositi od 0,10 do 0,50 postotnih bodova. Neki podsjećaju da su se takvi potezi najavljivali i od njih se odustajalo što je sada to malo vjerojatno zbog inflacije koja je zahvatila članice Unije.
Po nekim ekonomistima je Europska središnja banka zakasnila s podizanjem kamata, po drugima ona tu ni ne može napraviti čuda. Bilo kako bilo, uglavnom se vjeruje da je vrijeme jeftinog novca i tiskanja novca došlo kraju i da će se krenuti s normalizacijom monetarne politike koja znači podizanje referentnih kamata i da će se pritom raditi o blagom rastu, a ne o oštrim potezima i skokovima.
Guverner Hrvatske narodne banke, bankari i ekonomisti očekuju te promjene i vjeruju da će se raditi o manjim promjenama koje se neće reflektirati na cijene kredita tako da ih građani zaobilaze u širokom luku.